Hrvatski turizam 2024.: Rekordi, reforme i prvi prosvjedi - Monitor.hr
24.12.2024. (20:00)

Da iduću sezonu ponovno dočekamo nespremni

Hrvatski turizam 2024.: Rekordi, reforme i prvi prosvjedi

Hrvatski turizam bilježi rekordnu 2024. godinu s porastom dolazaka i noćenja, nadmašivši čak i 2019. godinu. Unatoč izazovima poput geopolitike, klimatskih promjena, rasta cijena i nedostatka radnika, ostvareni su značajni rezultati. Međutim, rast cijena izazvao je reviziju procjena prihoda i upozorenja na oprez pri formiranju cijena za 2025. godinu. Uvedene su i nove zakonske regulative s naglaskom na održivi turizam, što je izazvalo prvi prosvjed malih iznajmljivača zbog novih poreza i uvjeta. Investicije u turizam se nastavljaju, a otvaraju se i novi hoteli svjetskih lanaca. Iako su plaće u turizmu rasle, radnici su i dalje nezadovoljni uvjetima rada. Lider


Slične vijesti

22.08. (11:00)

Turizam, plaće i sunce – tri migracijska kralja

Šonje o migracijama prošle godine: Hrvatska privlači ljude, ali Zagreb tjera svoje

Migracije 2024. donijele su Hrvatskoj rast stanovništva zahvaljujući neto doseljavanju, ponajviše iz Azije i Južne Amerike. Dok Slavonija i dalje gubi ljude i zbog unutarnjih i zbog vanjskih migracija, turizmom i ekonomskim rastom pogonjene županije poput Zadarske, Istarske i Zagrebačke privlače doseljenike. Zagreb i Split paradoksalno gube stanovništvo kroz unutarnje migracije unatoč dolasku stranaca, što se povezuje s dugogodišnjom krizom urbanog upravljanja. Ključni faktori privlačnosti su razvoj gospodarstva i visoki dohoci, dok turizam djeluje kao moćan, ali ne nužno presudan magnet. Velimir Šonje za Ekonomski lab

21.08. (12:00)

Svi pobjegli s kontinenta, pa makar samo na roštilj u Crikvenicu

Ovogodišnja turistička sezona neće biti rekordna, ali neće ni podbaciti

U prvih sedam mjeseci bilježi se rast od 2% u dolascima i noćenjima. Stranih je gostiju bilo 10,3 milijuna (+1%), a domaćih 1,86 milijuna (+8%), s 7,3 milijuna noćenja. Domaći turisti sve više „krpaju statistiku“, pa ih je danas gotovo dvostruko više nego prije 20 godina. Najviše noćenja ostvareno je na Viru, a najviše dolazaka u Zagrebu. Strance pak i dalje najviše privlači Dubrovnik. N1

29.07. (15:00)

Sve je u omjeru cijene i kvalitete

Britanska travel blogerica: Hrvatska je najprecijenjenija, Bosna najpodcijenjenija, Slovenija zemlja s najljepšim pejzažima

Za razliku od Hrvatske, za koju joj nije jasno što se tu ljudima toliko sviđa, Bosna i Hercegovina joj se svidjela, a susjednoj zemlji dala je titulu “najpotcjenjenije” europske zemlje. “Tako podcijenjena zemlja, i mislim da neće još dugo ostati ‘izvan utabanih staza’. Prekrasni krajolici, povoljna za budžet i izvrsna hrana”, napisala je. Švicarska joj je na prvom mjestu, iako skupa, a najpozitivnije iznenađena je Lihtenštajnom. Za najbolju hranu izdvojila je Italiju, a najbolje plaže ima Mallorca. Index

27.07. (13:00)

Prije nego ih Amerika kupi

Grenland kao turistička destinacija: Pažnju na njih skrenuo upravo Trump, na tome bi mogli profitirati

Onima koji ne podnose ljetne vrućine najpametnije je pobjeći na sjever. Recimo, na Grenland. Najveći otok na svijetu administrativno pripada Danskoj, ali uživa veliku autonomiju i velike nade polaže u razvoj turizma. Pritom, međutim, želi izbjeći negativne posljedice turizma i učiti iz grešaka drugih. Inače su brojali oko 100 tisuća turista godišnje, ali taj se broj povećava… TV prilog donosi DW

25.07. (22:00)

Dobro, nemojte sad odjednom svi navaliti

Skriveni biseri Šibenika: otoci gdje vrijeme stoji i koralji pričaju

Šibenski arhipelag skriva čarobne otoke koji nude mir, tradiciju i autentičan Mediteran bez gužve i glamura. Zlarin očarava koraljima i ekološkim načinom života, Prvić spaja tišinu i genijalnost Fausta Vrančića, dok vas Žirje vraća u prošlost automobilima iz druge ere i netaknutom prirodom. Ovi otoci su savršeno utočište za one koji žele bijeg od svakodnevice, dozu lokalnog šarma i more bez selfija s jahti. Putni kofer

20.07. (20:00)

Da ti ljetovanje ne završi s minusom na kartici

Turizam cvjeta, ali i prijevare – oprez na putovanjima

Prema izvještaju Mastercard Economics Institutea, prijevare u turizmu porasle su za 18 % ljeti i 28 % zimi 2024. godine. Najčešće se događaju u Cancunu, Hanoiju, Dhaki i Bangkoku, dok su najsigurniji San Francisco, Dublin i Budimpešta. Prevare uključuju lažne agencije, taksiste s maštovitim cijenama, “gladnu” restoransku računicu i izmišljene smještaje. Poseban oprez preporučuje se u Istanbulu i na Tajlandu. Turistički boom donosi i boom prevara – zato ponesite sunčane naočale, kremu i dozu zdravog nepovjerenja. tportal

15.07. (10:00)

Izležavanje na plaži je 'out', domaće vino i sirevi su 'in'

Autentično, a ne automatski: turisti bježe od gužvi i traže pravu stvar

Prema istraživanju Awaze grupacije, 66 % europskih turista preferira destinacije koje nude autentično lokalno iskustvo, uključujući gastronomiju, tradiciju i kontakt s domaćinima. Njemački gosti najviše cijene održivost i spremni su platiti više za lokalni ugođaj. Raste interes za manje poznate regije poput Like, Zagore i unutrašnjosti Istre. Turisti sve više biraju “slow travel”, izbjegavaju sezonu i masovni turizam, traže mir, prirodu i domaće proizvode. Hrvatska ima konkurentsku prednost zbog raznolikosti, gostoljubivosti i potencijala za cjelogodišnji, održiv turizam. Poslovni

14.07. (10:00)

Turizam u plusu, okoliš u minusu

Otpad kao nusprodukt turizma: Svake godine ga je sve više, najviše u Istri

Unazad 10 godina udio otpada koji kod nas ostave turisti iznosio je nešto manje od 99 tisuće tona, da bi svake godine ta brojka rasla (izuzev pandemijske 2020.) i došla do nešto više od 186 tisuća. Od toga čak četvrtina prikupljena je u Istri, odnosno 48 tisuća tona. Slijede Primorsko-goranska županija (37,6 tisuća tona otpada, 20 posto udjela u ukupnoj količini), Splitsko-dalmatinska županija (33,9 tisuća tona, 18 posto udjela) te Zadarska županija (27,9 tisuća tona, 15 posto udjela) dok sve ostale županije bilježe značajno manje količine otpada. N1

06.07. (21:00)

Pričajmo o cijenama, ali i ostajmo samo na tome

Jergović: Zašto ne bismo trebali poslušati ministra Glavinu i do jeseni šutjeti o visini cijena u Hrvatskoj

Ovoga lipnja, recimo, kilogram trešanja u Hrvatskoj koštao je 10 eura, a kilogram trešanja u Trstu, u ekskluzivnom i skupom dućanu Eataly, 2,99 eura. Istina, Glavina, nije rekao o kojim cijenama govori, niti na kakvo se istraživanje poziva. Naprosto je bubnuo, računajući da njegova stranka medije ima pod kontrolom. Ali drugo je bilo mnogo zanimljivije: apelirao je na iste te medije da do jeseni šute o cijenama, da ne bi uplašili turiste. Tonči Glavina je iznajmljivač.

Posjeduje poveću građevinu na Klisu, koju naziva vilom i za koju ističe da ima bazen i šest kupaonica, pa je iznajmljuje turistima. A ostalo vrijeme provodi kao HDZ-ov državni činovnik, najprije tajnik, a sada ministar u Ministarstvu turizma i sporta. Ono što govori Glavina dijelom je, dakle, stvar poslovne, a dijelom državne politike. Nakon što sezona prođe, dakle na jesen i u zimu, moći ćemo, kako to ministar fino zamišlja, o svemu pisati i govoriti.  Koji će, međutim, tada biti smisao i sadržaj govora o cijenama u Hrvatskoj, protekloga ljeta? Smisao će biti: o kako smo ih opet, sve te naše turiste, fino zajebali? Miljenko Jergović za svoj blog.