Iako se odraslima smatramo s 18 godina, mozgu za potpuni razvoj treba malo dulje - Monitor.hr
Danas (11:00)

Prije prvih sijedih i ćelavosti

Iako se odraslima smatramo s 18 godina, mozgu za potpuni razvoj treba malo dulje

Iako zakonska odraslost nastupa s 18 godina, neuroznanost pokazuje da je mozak tada još daleko od dovršenog razvoja. Mit o 25. godini kao vrhuncu zrelosti zastario je; novija istraživanja otkrivaju da se različite moždane regije razvijaju neravnomjerno pod utjecajem genetike i okoline. Izvršne funkcije stabiliziraju se oko 20. godine, no integracija moždanih mreža i bijela tvar dosežu vrhunac tek potkraj dvadesetih (oko 29. godine), pa čak i u tridesetima. Odrasla dob stoga nije fiksan trenutak, već postupan, individualan proces koji se savršeno poklapa s globalnim osjećajem ljudi da postaju odrasli tek oko 29. godine. New Scientist, tportal


Slične vijesti

07.05. (22:00)

Mozak u celofanu

Imamo li zaista žličicu plastike u mozgu? Zapravo, vjerojatno ne

Američki ministar zdravstva RFK Jr. uznemirio je javnost tvrdnjom o “žlici plastike” u ljudskom mozgu, citirajući studiju iz 2025. koja bilježi dramatičan porast mikroplastike. Ipak, znanstvena zajednica poziva na oprez. Dok je studija tima Campen procijenila koncentraciju na 7 grama po mozgu, novije istraživanje iz Pekinga, koristeći strože protokole, izmjerilo je stostruko manju količinu – tek par zrna riže. Razlika proizlazi iz nesavršenih metoda detekcije koje često miješaju masnoće s plastikom. Iako je prisutnost mikroplastike neosporna, njezina točna količina i stvarni utjecaj na zdravlje još uvijek su predmet intenzivnog istraživanja, a ne gotova činjenica. IFL Science

06.05. (00:00)

Ponekad je stvar i u glavi

Otkriće u sivoj tvari: Ključ depresije krije se u dvije specifične stanice

Znanstvenici sa Sveučilišta McGill identificirali su konkretne promjene u ekscitacijskim neuronima i mikrogliji (imunološkim stanicama) kod osoba s depresijom. Analizom tkiva 100 osoba, utvrđeno je da ovi stanični poremećaji izravno utječu na regulaciju raspoloženja, odgovor na stres i upalne procese u mozgu. Za razliku od dosadašnjih istraživanja koja su promatrala šire regije mozga, ovaj precizni biološki uvid omogućuje razvoj ciljanijih terapija. Iako su potrebna dodatna istraživanja, otkriće predstavlja važan korak prema razumijevanju mehanizama poremećaja koji pogađa više od 264 milijuna ljudi diljem svijeta. 24 sata

03.05. (13:00)

Kad serveri ožive

Budućnost računalstva: Cortical Labs gradi biološke podatkovne centre

Australski startup Cortical Labs postavlja temelje prve svjetske mreže “bioloških podatkovnih centara” u Melbourneu i Singapuru. Njihov sustav CL1 integrira laboratorijski uzgojene ljudske neurone s klasičnom elektronikom. Ova tehnologija nadilazi puko teoretsko istraživanje; nakon što su neurone na čipu uspješno naučili igrati Pong, znanstvenici su sada savladali i pojednostavljenu verziju kultnog Dooma. Cilj je stvoriti energetski učinkovitija računala koja uče poput živih organizama, čime se briše granica između biološke inteligencije i hardvera. Bug donosi i ostale tjedne novosti iz svijeta tehnologije

19.04. (10:00)

Pamet u tegli

Čovjek koji je ukrao Einsteinov mozak: Anatomija jedne bizarne krađe

Nakon smrti Alberta Einsteina 1955. godine, patolog Thomas Harvey protuzakonito je prisvojio njegov mozak. Iako je genij želio kremaciju bez obilježja, Harvey je desetljećima čuvao mozak u staklenkama, naknadno dobivši uvjetno dopuštenje obitelji za znanstvena istraživanja. Harvey je uzorke slao stručnjacima diljem svijeta, a studije su sugerirale specifičnosti u parijetalnim režnjevima, povezanim s matematikom. Godine 1998. Harvey je vratio preostale dijelove bolnici u Princetonu. Tako je čovjek koji nije želio spomenik postao predmetom polustoljetne bizarne znanstvene potrage za tajnom genijalnosti. Ima i dokumentarac o tome. CBC, Interesting Engineering

12.04. (13:00)

Evolucija u rikverc

Pretjerano korištenje AI-a nam pegla mozak: Možda postajemo brži, ali zato postajemo gluplji

Tekst na Bugu istražuje fenomen kognitivne atrofije uzrokovane pretjeranim oslanjanjem na umjetnu inteligenciju. Autor prenosi iskustva korisnika koji, nakon šest mjeseci korištenja alata poput ChatGPT-a, više ne znaju samostalno sastaviti e-mail ili riješiti programerski problem bez tuđe “asistencije”. Za razliku od kalkulatora koji mijenja samo aritmetiku, AI eksternalizira sam proces razmišljanja i strukturiranja misli. Alarmantno je što alat postaje prvi instinkt čak i u duboko osobnim situacijama. Zaključak je gorak: postajemo produktivniji, ali individualno manje sposobni, čime stvaramo opasnu ovisnost o tehnologiji koja nam “prodaje natrag” našu vlastitu inteligenciju.

03.04. (18:00)

Tko je ugasio svjetlo u kontrolnoj sobi?

Mozak bez kormilara: Odakle zapravo dolaze naše misli?

Suprotno popularnom uvjerenju da u glavi imamo “glavni stožer” koji sakuplja podatke i donosi odluke, moderna neuroznanost i filozofija Daniela Dennetta tvrde suprotno. Naše misli nisu proizvod jednog unutarnjeg šefa (homunkulusa), već rezultat modela višestrukih nacrta. To znači da se u mozgu istovremeno odvija mnoštvo paralelnih procesa – od sjećanja i podražaja iz okoline do automatskih reakcija. Osjećaj jedinstvenog “ja” i linearnog razmišljanja zapravo je varka mozga koji naknadno povezuje taj kreativni kaos u smislenu priču. Mi nismo glas koji zapovijeda, već zbroj svih mreža koje neprestano improviziraju. Psychology Today

25.03. (09:00)

Google Maps, ali u sivoj tvari

Naš mozak koristi isti ‘softver’ za snalaženje u gradu i za učenje

Neuroznanstvenik Christian Doeller dobio je Leibnizovu nagradu od 2,5 milijuna eura za istraživanje koje dokazuje da ljudski mozak funkcionira kao napredni navigacijski sustav. Koristeći fMRI skenere i videoigre, Doellerov tim otkrio je da isti principi kodiranja koji nam pomažu pronaći put kroz grad služe i za organizaciju znanja, učenja i pamćenja. Ovaj “unutarnji GPS” ne obrađuje samo prostor, već i apstraktne koncepte, slažući informacije po sličnosti. Dobivena sredstva iskoristit će za proučavanje društvenih interakcija i sinkronizaciju mozgova tijekom zajedničkog učenja, što bi moglo pomoći u razumijevanju bolesti poput Alzheimerove. Index

23.02. (23:00)

Ako smo kvantno povezani sa svemirom, barem znamo koga kriviti za loš dan

Studija o mikrotubulima podupire kvantnu teoriju svijesti, ali univerzalna povezanost ostaje hipoteza

Istraživanje s Wellesley College-a pokazalo je da stabilizacija mikrotubula u mozgu štakora pod anestezijom produljuje znakove svijesti, što daje novu potporu Orch OR teoriji Rogera Penrosea i Stuarta Hameroffa. Prema toj hipotezi, kvantni procesi u mikrotubulima generiraju svijest. Iako dio znanstvene zajednice ostaje skeptičan zbog topline mozga i ograničenja kvantnih efekata, studija pridonosi raspravi o mogućoj ulozi kvantne fizike u nastanku svijesti. Tvrdnje o univerzalnoj kvantnoj povezanosti zasad ostaju spekulativne. Popular Mechanics

22.02. (19:00)

Trčanje za pametne i one koji to žele postati

Mišići se grade u glavi: Mozak je ključni pokretač tjelesne izdržljivosti

Nova studija na miševima, objavljena u časopisu Neuron, otkriva da fizički napredak ovisi o promjenama u hipotalamusu (VMH). Istraživači su otkrili da stanice koje proizvode protein SF-1 upravljaju načinom na koji tijelo koristi energiju i adaptira se na napor. Kada su te stanice bile blokirane nakon treninga, miševi nisu postizali bolju izdržljivost unatoč vježbanju. S druge strane, njihova stimulacija poboljšala je rezultate. Zaključno, vježbanje doslovno “trenira” mozak da učinkovitije upravlja resursima, što sugerira da su neurološke promjene preduvjet za fizičku spremnost. Nat Geo

18.02. (08:00)

Mršav izvana, problem iznutra

Previše tjelesne masti može imati dugotrajne posljedice na mozak i druge organe

Istraživači Medicinskog sveučilišta Xuzhou analizirali su tisuće MRI snimaka i kognitivnih testova kako bi ljude razvrstali u šest profila raspodjele tjelesne masti. Čak i osobe s manjom tjelesnom masom pokazale su smanjen volumen mozga i sive tvari. Otkrivena su dva nova profila: povišena mast oko gušterače i tzv. “skinny-fat” s koncentracijom masnoća oko organa. Ovi profili povezani su s većim rizikom od ubrzanog starenja mozga, kognitivnog pada i neuroloških bolesti. Rezultati naglašavaju da zdravlje mozga ovisi ne samo o količini, nego i o raspodjeli masnoća. Bug