Erupcija vulkana Fagradalsfjall na Islandu toliko je bila snažna da se vidjela iz svemira, otkud su je snimili sateliti. Noćna snimka vulkana prikazuje kako je lava odozdo osvijetlila oblake, a budući da je lava jako vruća, može “svijetliti”. Vulkan je na 30 kilometara od Reykyjavika, ali opasnosti za stanovništvo nije bilo. Space.com
Island trenutno proizvodi veliki dio svoje primarne energije (65%) iz geotermalne energije. Do sada se u tu svrhu koristila vruća, uglavnom sumporna voda, koju zagrijavaju brojni aktivni vulkani. U sklopu projekta Krafla Magma Testbed (KMT), sada se provodi istraživanje može li se geotermalna energija koristiti još učinkovitije. Kako bi to saznali, znanstvenici će bušiti izravno u komoru s magmom. Voditelji projekta procjenjuju da je temperatura u komori magme oko 900 Celzijevih stupnjeva i da je, naravno, ogroman izvor energije. Ako su ove pretpostavke točne, bušotina bi mogla dati oko deset puta više energije od konvencionalne geotermalne bušotine. No, još uvijek nije poznato kakvi su rizici i je li magma uopće prikladna za to. Revija HAK
Broj potencijalno aktivnih vulkana na svijetu kreće se oko 1350, s tim da tu nisu ubrojeni vulkani, odnosno izljevi u oceanima. Njih 500 od tih 1350 ima zabilježene povijesne zapise o erupcijama. U geološkom zapisu je zabilježeno minimalno 47 supererupcija, iako je taj broj vjerojatno veći. Supererupcija je ona erupcija prilikom koje je izbačeno iz vulkana približno ili više od 1000 km3 piroklastičnog materijala. Oni se mogu naći na mjestima gdje se jedna tektonska ploča podvlači pod drugu, poput Japana, Indonezije, Novog Zelanda i Anda (Čile), iako ih ima i u mjestima poput Yellowstone-a, npr. One se događaju otprilike svakih 100 tisuća godina. Koliko su razorni, pokazuje primjer erupcije koja se dogodila prije 74 tisuće godina u Indoneziji – utjecala je na klimatske promjene i reducirala brojne životinjske i biljne vrste, pa i ljude. Revija HAK
Promjenjivi uvjeti oko vulkana i njihove emisije neposredno prije erupcije komplicirani su za snimiti putem satelita. No, poznato je da se u tom razdoblju mogu zabilježiti emisije ugljikovog dioksida i vodene pare. Efekti tih “provjetravanja” vulkana prije erupcije presuptilni su da bi ih se iz satelita snimilo izravno, no njihove posljedice na vegetaciju nisu. Naime, povećane koncentracije CO2 i vodene pare pospješuju proces fotosinteze i samim time potiču rast biljaka. Riječ je o suptilnim promjenama, koje do sada nisu zabilježene, a nedvojbeno su rezultat manjih razina vulkanskih poremećaja. Bug
Procjenjuje se da su samo 2020. šumski požari u Kaliforniji poništili 16 godina smanjenja emisije stakleničkih plinova u ovoj američkoj saveznoj državi. Međutim, nisu svi učinci šumskih požara na klimu tako dugotrajni. Niti svi proizvode zagrijavanje. Blokirajući sunčevu svjetlost i privlačeći dodatne kapljice vode koje posvjetljuju oblake, dimni aerosoli mogu reflektirati sunčevu svjetlost natrag u svemir, što dovodi do lokalnog hlađenja u nižim slojevima atmosfere. Ovaj učinak hlađenja obično traje samo dok kiša ne ispere aerosole natrag na zemlju. Ipak, kako se šumski požari povećavaju, čak i ti privremeniji učinci proširuju svoj doseg i trajanje. Na primjer, sezona požara u Australiji 2019./2020. proizvela je široko rasprostranjeno zahlađenje izazvano dimom koje je moglo utjecati na nedavni “trostruki pad” u vremenskom obrascu La Niña, pokazuju istraživanja. Index
Na talijanskom otoku Stromboliju, odredištu za odmor bogatih i slavnih, eruptirao je vulkan. Turisti, uplašeni neočekivanom eksplozijom – skakali su u more. Jedna je osoba poginula – planinar koji se popeo na vrh vulkana neposredno prije erupcije. CNN…
https://www.youtube.com/watch?v=xO_kXFuEyKY
Vulkan Agung na Baliju samo što nije eruptirao – zasad izbacuje pepeo, kamenje i dim (video) – a BBC objašnjava što znači pepeo različitih boja, zašto se boja dima mijenja, kako nastaje para i što možemo zaključiti o unutrašnjosti vulkana prema ovome što se događa vani. Zasad je najopasnija tkz. “hladna lava” koja u potocima teče ispod vulkana, poput tekućeg cementa (Express). Posljednja erupcija Agunga bila je prije 50 godina kad je vulkan eruptirao 26 kilometara u visinu (ovdje izvještaj, pomalo bizaran) – kod ovakvih vulkana magma može putovati čak 15 kilometara kroz unutračnjost Zemlje prije nego što izbije na površinu. Inače, vlasti su naredile evakuaciju 100.000 ljudi u krugu od 10 kilometara oko Agunga.
Neobična nesreća: BBC-jevi novinari išli snimati vulkan Etnu, upali u erupciju, bilo opečenih i modrica [video_icon]
Danas i jučer erupcije vulkana Etna [video_icon]
Video: Erupcije vulkana – opasno i ostavlja štetu iza sebe, ali lijepo izgleda
Foto/video: Eruptirala Etna