Ističe period "posebnih statusa" kredita u bankama, prijeti novi val blokiranih - Monitor.hr
27.08.2020. (18:00)

Nove odgode ili restrukturiranja?

Ističe period “posebnih statusa” kredita u bankama, prijeti novi val blokiranih

No, koliko će toga ostati stabilno, a koliko će kredita morati otpisati, još se ne izjašnjavaju. Sve to prijeti novim blokadama za dužnike, tvrtke i građane koje je kriza pogodila, ali i neželjenim scenarijem da banke te loše plasmane, kao što su i do sada radile, prodaju dalje agencijama za naplatu potraživanja. S druge strane, iako kamate nikad nisu bile niže, novi krediti sve se teže dobivaju: banke su postrožile procedure odobravanja, da si valjda, uz ove postojeće poluproblematične partije, ne navuku i nove. Novi list

 


Slične vijesti

13.08. (13:00)

Kad i za novi mobitel moraš predati bankovno izvješće

Novi Zakon o potrošačkom kreditu: Trgovci će od 2027. provjeravati kreditnu sposobnost kupaca na rate

Donosom novog Zakona o potrošačkom kreditu, trgovci i teleoperateri koji izravno nude obročnu otplatu bez posredovanja banaka morat će procjenjivati kreditnu sposobnost kupaca te se licencirati kod HNB-a. Zakon stupa na snagu 20. studenog, dok obveza procjene primjenjuje od 1. lipnja 2027. Mjera je usmjerena na sprječavanje prezaduživanja građana, budući da je svaki peti blokirani dužan upravo teleoperaterima. Klasična kupnja na rate karticama ostaje nepromijenjena, a od 1. siječnja Fina pokreće i besplatno savjetovalište za građane u financijskim poteškoćama. HRT

30.07. (19:00)

U slučaju problema, tu je džoker Fina

Od studenoga besplatno neovisno savjetovanje za građane u financijskim problemima

Od 20. studenoga 2026. godine Fina će građanima s financijskim poteškoćama pružati besplatno i neovisno savjetovanje o dugu. Sustav je osmišljen kako bi se spriječila trajna prezaduženost pružanjem pravne, tehničke i psihološke podrške te pomoći pri izradi plana otplate. Uslugu će pružati isključivo neovisni stručnjaci bez sukoba interesa, a vjerovnici će biti dužni uputiti klijente na savjetovanje čim primijete probleme s otplatom. Savjetovanje ne jamči automatski otpis ili reprogram duga niti zaustavlja ovrhe, ali nudi prijeko potrebnu stručnu pomoć. Poslovni

03.07. (12:00)

Ovdje bi čak i šeici morali na provjeru stanja

Vlada šalje novi Zakon o potrošačkim kreditima u Sabor: Stroža pravila za minuse, oglašavanje i kupnju na rate

Vlada je u Sabor uputila konačni prijedlog Zakona o potrošačkim kreditima koji objedinjuje potrošačko i stambeno kreditiranje. Novi propisi donose znatno jaču zaštitu građana i stroži nadzor HNB-a nad svim vjerovnicima, uključujući i teleoperatere koji nude uređaje na rate. Ukida se gornja granica iznosa kredita za zaštitu potrošača, a zakon se proširuje i na minuse, kredite bez kamata te kratkoročne pozajmice. Prijevremena otplata donosi razmjerno smanjenje svih troškova, oglašavanje postaje strože, a iznos prešutnog prekoračenja ograničava se na maksimalno jednu prosječnu mjesečnu plaću radi sprječavanja neodrživog zaduživanja. HRT, Index

24.04. (18:00)

Gatanje iz kristalne kugle (i Excel tablica)

Banke ne zanima samo kako poslujete, već možete li izdržati krizu

Banke mijenjaju strategiju – umjesto povijesnih rezultata, ključan kriterij za odobravanje kredita postaje otpornost na buduće šokove. Poduzeća više ne dokazuju samo da su bila uspješna, već moraju “dokazati” stabilnost u scenarijima novih pandemija, ratova ili rasta troškova energenata. Uz standardne financijske pokazatelje, banke poput PBZ-a, Zabe i Erstea sada zahtijevaju projekcije novčanog toka, stres-testove i ESG usklađenost. Fokus je na održivosti poslovnog modela i sposobnosti servisiranja duga u kriznim uvjetima. Ukratko, dobra prošlost je plus, ali vjerodostojan plan za neizvjesnu budućnost je uvjet. Lider

13.03. (09:00)

Do kredita lakše nego do djeteline s četiri lista

Novi Zakon o potrošačkim kreditima pooštrava pravila i spaja dva postojeća zakona

Novi Zakon o potrošačkim kreditima spaja Zakon o stambenom potrošačkom kreditu i zakon koji regulira ostale kredite kako bi sustav bio pregledniji. Iz Ministarstva financija kažu kako zakon prenosi europsku direktivu i pooštrava nadzor nad kreditiranjem. Hrvatska narodna banka postaje središnje nadzorno tijelo, a nelicencirani zajmodavci bit će prijavljeni DORH-u. Cilj je bolje zaštititi građane, spriječiti prezaduženost i uvesti preventivno savjetovanje o dugu. Uvodi se i “pravo na zaborav” za osobe koje su završile onkološko liječenje prije više od 10 godina, čiji se podaci više ne smiju uzimati u obzir pri kreditiranju. Poslovni

05.03. (13:00)

Kad digitalni dolar pokuca na vrata europskih banaka

ECB upozorava na rizike stablecoina za bankovne depozite i monetarnu politiku

Istraživanje ekonomista Europske središnje banke upozorava da bi rast upotrebe stablecoina mogao potaknuti klijente na povlačenje depozita iz banaka, što bi povećalo troškove financiranja i smanjilo kreditiranje realnog gospodarstva. Iako depoziti u eurozoni iznose oko 17 bilijuna eura, a globalno tržište stablecoina oko 300 milijardi dolara, veći je problem dominacija dolarskih stablecoina. Njihova šira upotreba u Europi mogla bi oslabiti utjecaj ECB-a na likvidnost i kamatne stope. Autori pozivaju na strožu regulaciju i jači nadzor kako bi se smanjili financijski rizici. Mreža

23.12.2025. (12:00)

Život na rate

Europljani pod teretom stambenih kredita

Prema istraživanju RE/MAX Europe, čak 75 posto Europljana s hipotekarnim kreditima moralo je smanjiti životne troškove kako bi mogli otplaćivati rate, dok se samo četvrtina nije ničega odricala. Najbolje stoje Nizozemska i Litva, a najteža situacija je na Malti, u Rumunjskoj, Mađarskoj, Grčkoj, Italiji i Hrvatskoj. Građani se najčešće odriču izlazaka, putovanja i luksuznih proizvoda, dok su u siromašnijim zemljama ugrožene i osnovne potrebe. Kao ključni problem ističu se visoki režijski troškovi. Euronews, tportal

28.08.2025. (01:00)

Bolje da vas iznenadi papir nego bankar

Provjera HROK-a – mali korak za građanina, veliki za kredit

HROK (Hrvatski registar obveza po kreditima) centralna je baza podataka o kreditima, karticama i dugovanjima građana. Provjera vlastitog Osobnog kreditnog izvještaja jednostavan je postupak koji može spriječiti neugodna iznenađenja pri podnošenju zahtjeva za kredit. Izvještaj pokazuje sve obveze, urednost otplate i kašnjenja, a banke ga koriste za procjenu sposobnosti zaduženja. Stručnjaci savjetuju da se provjera napravi prije pregovora s bankom jer se potencijalni problemi mogu riješiti unaprijed. Redovitom otplatom i podmirenjem dugova kreditna povijest se postupno popravlja, čime raste i šansa za odobrenje kredita. Lider

25.08.2025. (18:00)

Veća plaća, tanji živci

Uvedeni stroži uvjeti za kredite

Od 1. srpnja HNB je uveo strožu metodologiju procjene kreditne sposobnosti, što smanjuje maksimalne iznose stambenih kredita, posebno za plaće iznad 1600 eura. Primjerice, s plaćom od 2000 eura kredit je pao sa 250.000 na 200.000 eura. Banke nude rješenja poput moratorija i refinanciranja, a 20% kredita i dalje ide po starim pravilima. Kamate su, nakon rasta zbog inflacije, sada oko 3–3,1%. Stručnjak za kreditno posredovanje Dražen Horvat očekuje usporavanje gotovinskih kredita, dok za stambene ostaje optimističan. N1

04.08.2025. (13:00)

Nemaš za perilicu? Nema veze, imaš mirovinu!

I u penziji s bankom na ti: Kako i u mirovini možete dići kredit

Umirovljenici u Hrvatskoj, unatoč niskim mirovinama i visokom riziku od siromaštva, mogu podići nenamjenske potrošačke kredite. Većina banaka ima posebne uvjete – ograničene svote (od 250 do 10.000 eura), fiksne kamatne stope (5–6,9%) te maksimalnu dob korisnika (najčešće do 70 ili 78 godina). Rok otplate kreće se od 1 do 7 godina. Banke traže odrezak od mirovine, a rad uz mirovinu nije svugdje dodatna prednost. Uvjeti variraju – stoga valja pažljivo usporediti ponude. tportal