Istraživanje: Mladi su skloniji prihvaćanju Srba i suživotu - Monitor.hr
02.08.2019. (18:30)

Ljubav je u vazduhu

Istraživanje: Mladi su skloniji prihvaćanju Srba i suživotu

U Zagrebu, Rijeci i Karlovcu provedeno je istraživanje ‘Izgradnja mira: razgovori s mladima u Hrvatskoj o temama rata u 1990-ima, pomirenja i tranzicijske pravde’ s učenicima od 15 do 18 godina, koje je pokazalo da mladi žele znati više o temama rata, da su spremni sami istraživati, da teme žele kritički proučavati iz objektivnih izvora, smatraju da se o kontroverznim temama ne smije šutjeti i da se njima treba baviti kako se loši povijesni događaji ne bi ponovili. Novosti


Slične vijesti

Prekjučer (16:00)

The kids aren't alright

Loši socijalni i ekonomski uvjeti u kojima danas živi (i) hrvatska mlađa populacija, za posljedicu imaju sve izraženije psihičke tegobe

Raširen dojam po medijima u Hrvatskoj nakon proteklih izbora svakako je bio onaj da je biralištima pristupilo više mladih ljudi negoli u ranijim sličnim prilikama. Mladi ne mogu riješiti svoje stambeno pitanje jer su im ispriječene niske plaće, manjak kvalitetnih radnih mjesta, kreditna nesposobnost i čest rad na određeno vrijeme. Stoga je u njih zabilježen porast mentalnih boljki tj. psiholoških tegoba – one u Hrvatskoj muče čak 60 posto osoba u dobi između 15 i 24 godine. Navodi se da 21 postotak iz populacije između 15 i 24 godine ima simptome depresije, a 31 postotak one koji se odnose na anksioznost. Nije poznato kod koliko njih su te tegobe čak objedinjene, ali je istaknuto da ih 17 posto doživljava ozbiljne simptome stresa. DW

11.04. (15:00)

Što su telefoni pametniji, djeca su nam tužnija

Tjeskoba skrolanja: porast mentalnih bolesti kod djece i adolescenata direktno povezan s pametnim mobitelima

Oko 25 posto djece i adolescenata na internetu provodi više od sedam sati dnevno, pri čemu se više od dva sata dnevno smatra “pretjeranim vremenom pred ekranom”, te da su funkcije platformi poput neograničenog skrolanja “psihološki trikovi čija je svrha da konzumenti stalno budu prisutni“. Među štetnim utjecajima pretjerane izloženosti ovim funkcijama u izvještaju se navode depresija, tjeskoba, nisko samopoštovanje, problemi s doživljajem vlastitog tijela, poremećaji prehrane, visoke razine stresa, zanemarivanje obitelji i prijatelja, gubitak samokontrole, poremećaji spavanja, kompulzivno kupovanje, zanemarivanje obaveza koje dovodi do lošeg uspjeha u školi, poremećaji pažnje, impulzivnost… Iako autora članka optužuju za “digitalno križarenje”, statistički podaci ukazuju na tako jasan i oštar trend koji se kronološki poklapa s pojavom pametnih telefona i društvenih mreža da se ta pojava jednostavno ničime ne može relativizirati. Novosti

25.03. (13:00)

Samo da nam mangupi ne kvare djecu

Analitičar: Nije istina da su mladi nezainteresirani za politiku, već samo za ovakav model kakav imamo

Riječ je o drugačijem smjeru kauzalnosti – u prvom pretpostavljenom scenariju idemo od manjka interesa prema manjku identifikacije sa strankama, a u drugom se događa obrnuto. Kako bilo, čim smo se odmakli od bipolarnog modela, vidjeli smo da nove stranke ipak privlače mlađe birače. Gotovo svugdje u svijetu mladi više glasaju za zelene stranke. Te stranke nedvojbeno su najveći dobitnici procesa ulaska mlađih generacija u biračko tijelo, a razlog tome je, globalno gledano, njihova postmaterijalistička usmjerenost i socijalno progresivna ideološka orijentiranost. Kod nas su, smatra politolog Bartul Vuksan-Ćus, najzastupljeniji i Možemo i Most, koji imaju i antiestablišmentske osobine te su privlačniji mladima, a ne msije se zanemariti utjecaj Ivana Pernara koji je posebno aktivan među mladima. Pritom nije upitan populizam, koji je na lošem glasu iako ima i dobrih odlika, već ideologija koja stoji iza tih ideja. tportal

05.10.2023. (18:23)

Mladi od 18 godina mogu mjesec dana besplatno putovati vlakom po Europi

20.09.2023. (21:00)

Nema im se što ponudit

Sindikalist: Male plaće i egzistencija na rubu, zato mladi odlaze

Hrvatska je u 2022. godini zabilježila pozitivan migracijski saldo, s obzirom na to da je broj odseljenih osoba 46.287. Ali… Malo manje od petine, točnije 17,8 posto doseljenih stanovnika, čine hrvatski državljani, dok 82,2 posto čine stranci, uključujući raseljene osobe iz Ukrajine. Što se tiče hrvatskih državljana koji su lani napustili Hrvatsku, najviše ih je otišlo u Njemačku, njih 14.184 ili 31 posto, a na drugom je mjestu Austrija. Osim malih plaća i egzistencijalnih pitanja, jedan od glavnih razloga odlaska su i ugovori na određeno vrijeme koje im nude kompanije. Uz takve ugovore nemaš sigurnu budućnost i ne možeš dići kredit, uzdržavati obitelj, doslovno ništa. I onda ako imaš takve ugovore po nekoliko mjeseci i godina, normalno je da ideš tamo gdje možeš dobiti nešto bolje i više. Glas Podravine

15.09.2023. (14:00)

Poticaji za odvlačenje mladih

Općina davala zemljišta mladima za život, niknule vile s bazenima za turiste

Zemljište u blizini mora za euro i pol po metru četvornom. 900 četvornih metara za 1500 eura. To su bile cijene za zemljišta u Sukošanu kojima se trebalo pomoći mladim obiteljima da riješe stambeno pitanje. No umjesto obiteljskih kuća, niknule su vile s bazenima za turizam. I to sad već traje godinama, a da stvar bude apsurdnija, jedna od vila dobila je čak turističku nagradu županije, javlja Provjereno u sinoćnjem prilogu. Oporba upozorava da u tim vilama nitko ne živi te da ne ispunjavaju namjenu zbog koje je zemljište jeftino dano ljudima. Index napominje kako je ovu priču teško zamisliti bez HDZ-ovaca. No, također ističu kako Ugovorom nije zabranjeno imati “dodatnu djelatnost”. Dnevnik

17.08.2023. (15:00)

Nek si gazda sam radi ako mi misli stvarati stres

Hustle kultura je ‘out‘: Mladi žele poslove koje mogu ‘ostaviti na poslu‘

Ni dobra plaća, ni velika odgovornost, ni važne titule nisu ono što se zoomerima čini vrijednim vlastitog vremena i, još bitnije, mentalnog zdravlja. Novo istraživanje je pokazalo da radnici koji su pripadnici generacije Z u Velikoj Britaniji sve više traže manje stresne poslove, budući da prednost daju ravnoteži između poslovnog i privatnog života u odnosu na takozvanu hustle kulturu koju su prihvatile prethodne generacije. Povećava se interes za poslove “tipične za mlađe kadrove” u kojima ljudi mogu lako spojiti posao i privatan život te od toga pristojno živjeti. Osim toga, važna im je i fleksibilnost s radnim vremenom i radom izvan ureda, a ne žele se prihvatiti niti velikih odgovornosti kao što je upravljanje timom ili redoviti prekovremeni rad. Lider

10.08.2023. (00:00)

Pumpa tvog života

Sve je više mlađih od 50 godina sa srčanim problemima

I to je posebno došlo do izražaja otkako je pandemije. Iako mnogi okrivljuju cjepiva, brojke im ne idu u korist te hipoteze, budući da je broj slučajeva zastoja srca i srčanih infarkta u porastu otkako je pandemije. Neki kardiolozi podsjećaju kako ni mladi nisu imuni na njih, misleći da su to bolesti starijih ljudi. No, najvažnije je da uvijek postoje koraci kojima se oni mogu prevenirati. Pritom valja uzeti u obzir kako srčani zastoj i infarkt nisu isto. Kao najčešći uzroci i dalje se navode visok tlak, dijabetes, kolesterol i pretilost, dok većina mladih koja doživi infarkt uvijek ima barem jednu kroničnu bolest otprije. National Geographic

03.08.2023. (15:00)

Ovdje se samo priča, a niš se ne pije

Novi trendovi s alkoholom: Generacija Z se trijezni

Od obiteljskih slavlja do proslava u tvrtkama ili izlazaka s prijateljima: alkohol čini dobar dio života. Ipak, među generacijom Z, onima rođenima između 1995. i 2010., mnogi se odlučuju ne piti. Anketa među mladima u dobi između 12 do 25 godina u Njemačkoj pokazala je da konzumacija alkohola u toj dobnoj skupini postupno pada. Godine 2004. 21 posto mladih u dobi od 12 do 17 godina još je reklo da prekomjerno piju barem jednom tjedno, no do 2021. ta je brojka pala na nešto ispod 9 posto. Iz sociološke perspektive, gubitak kontrole zbog alkohola jedan je od glavnih razloga. Kontrola je postala izrazito važan fenomen za generaciju kojoj život uvelike diktiraju društveni mediji – objašnjava jedan sociolog. Lider