Koliko nas "koštaju" naši prekovremeni sati? - Monitor.hr
13.02.2016. (13:52)

Konj Boxer

Koliko nas "koštaju" naši prekovremeni sati?

Istraživanje njemačkih sindikata DGB pokazuje da svaki treći zaposlenik radi više od 45 sati tjedno, njih 17% više i od 48 sati – što je teoretski čak zabranjeno. Zbog prekovremenih pati slobodno vrijeme i obitelji zaposlenih. Zanimljivo je i apsurdno da se upravo oni koji najduže rade žale da nemaju vremena obaviti sve što trebaju na poslu, osjećaju stalni pritisak, a ne dobivaju priznanje poslodavca. Deutsche Welle


Slične vijesti

29.06. (19:00)

Vizitka danas, suradnja sutra – ako ne zaboraviš odgovoriti na poruku

Mreža zlata vrijedi: kako izgraditi kontakte koji otvaraju vrata

Profesionalno umrežavanje nije puka razmjena vizitki, već gradnja stvarnih odnosa koji mogu donijeti posao, znanje i napredak. Ključ je u proaktivnosti – od ranog dolaska na događanja i jasnog predstavljanja do održavanja kontakata porukama, kavama i video pozivima. LinkedIn je neizostavan, ali ni ostale mreže nisu za odbaciti. Daj prije nego što tražiš, budi dosljedan i dostupan. I kad misliš da ti mreža više ne treba – opet idi na taj seminar. Možda baš ondje sjedi tvoj budući poslovni partner. Savjeti

26.06. (12:00)

S dedom na posao

Do 2034. godine 80 posto radne snage u razvijenim gospodarstvima činit će milenijalci, generacija Z i prva generacija Alfa koja će postati punoljetna

U vrijeme sve manjeg broja radno sposobnih, svijet računa na milenijalce, genzere i prve Alfe da preuzmu uzde tržišta rada. Mladi širom svijeta već pokazuju kako inovacije i poduzetništvo ne čekaju mirovinu – od limunade iz dvorišta do robota za građevinu. Uspješno spajaju društvenu svrhu i profit, mijenjaju logistiku, kozmetiku i prehranu, povezuju generacije i tržišta. I dok se stariji pitaju kamo sve to vodi, ovi mladi već znaju: prema održivijoj i digitalnijoj budućnosti – s više smisla i manje otpada. Poslovni

24.06. (15:00)

Ako ga ne tražite – ostat će vam samo spomenar s Kašjuna

Godišnji odmor je vaše pravo, ne privilegija… regres ovisi o dobroj volji poslodavca

Prema Zakonu o radu, svaki radnik ima pravo na najmanje četiri tjedna godišnjeg odmora, što je najmanje 20 ili 24 dana, ovisno o broju radnih dana u tjednu. Dodatni dani mogu se ugovoriti kolektivnim ugovorom. Pravo na puni odmor stječe se nakon šest mjeseci rada, a kod prekida radnog odnosa koristi se razmjerni dio. Neiskorišteni dani mogu se prenijeti, ali ih poslodavac mora omogućiti ili isplatiti. Blagdani se ne računaju u odmor. Vlastita evidencija je ključ. Poslodavac određuje raspored godišnjih odmora, uzimajući u obzir organizacijske potrebe. Tijekom odmora isplaćuje se prosječna plaća iz prethodna tri mjeseca. Regres nije zakonska obveza, ali ga mnogi poslodavci isplaćuju, često u sklopu neoporezivog iznosa do 700 eura godišnje. U javnom sektoru regres iznosi 300 eura i isplaćuje se do 15. srpnja. tportal

24.06. (11:00)

Od devet do ponoći, uz 200 notifikacija i jednu anksioznost – gratis

Mladi rade dan i noć, ali više ne žele cijeli život prodati za plaću

Novo izvješće Microsofta pokazuje da mladi diljem svijeta, osobito generacija Z, sve češće rade duge i iscrpljujuće radne dane, no sve rjeđe to žele trpjeti. Uz stotine poruka dnevno, manjak sna i stagnirajuće plaće, sve više njih radije bira ravnotežu i mentalno zdravlje nego uspon na korporativnoj ljestvici. Mnogi rade dva posla da bi kasnije mogli pobjeći od svega, dok drugi postavljaju granice i napuštaju toksična okruženja. Posao više nije svetinja – barem ne za one koji žele živjeti prije mirovine. N1

05.06. (13:00)

Ako želiš stručnost, ne ideš na Reddit

Nezastupljenost žena u IT industriji: ‘Jednostavno ih je manje koje to stvarno zanima’… Really?

Iako Netokracija već godinama mapira rodnu nejednakost u hrvatskom IT-ju, potkrijepljeno brojkama – recimo,  samo 16% žena nije doživjelo spolnu diskriminaciju, Android developeri u Hrvatskoj imaju 40% veću plaću od kolegica, a u svim zanimanjima i razinama senioriteta žene su, u prosjeku, plaćene 315 eura manje od kolega, pišući ovaj tekst autorica je rezignirano zaključila da nema smisla izvlačiti i predočavati brojke i istraživanja koja dokazuju da se djevojčice sustavno odvraća od STEM područja te da su, posljedično, žene kronično podzastupljene i potcijenjene u IT industriji. Prije svega, jer je iz rasprave na Redditu jasno da oni koji tvrde da diskriminacije nema, u maniri “samo postavljam pitanja” traže da im se predoče brojke i argumenti, a kad ih dobiju, crno na bijelom, jednostavno ih ignoriraju. Oni su već formirali mišljenje i nema tog istraživanja ili izvješća koje će ih razuvjeriti…  Netokracija

04.06. (14:00)

Upskillaj se ili te AI preskilla

Oko 85 milijuna radnih mjesta preuzet će roboti, 40 posto radne snage morat će se prekvalificirati

Tehnološki napredak, osobito razvoj umjetne inteligencije i robotike, ubrzano mijenja tržište rada. Poslovi nestaju, novi se otvaraju, a ključ opstanka postaju prekvalifikacija (reskilling) i usavršavanje (upskilling). Traže se i dalje ono što AI ne može dati: kreativnost, empatija, prilagodljivost i šesto čulo. Umjesto straha, naglasak je na spajanju tehničkih i mekih vještina te razvoju ljudskih kvaliteta koje nijedan algoritam ne može zamijeniti. Poslovni

03.06. (14:00)

Da im se pokaže tko je tu šef

Od “ima tko hoće” do “vidi tko odlazi” – radnici preuzimaju kontrolu

Tržište rada u Hrvatskoj doživjelo je velike promjene – od vremena kad su poslodavci lako nalazili zamjene za radnike, do današnje situacije u kojoj se sve više zaposlenika odlučuje na “tihi”, “veliki” ili “osvetnički” otkaz. Psiholog Zvonimir Galić objašnjava da osjećaj nepravde i manjak radne snage povećavaju hrabrost zaposlenih da odlaskom pošalju poruku nezadovoljstva. Posebno su mladi skloniji promjenama, dok stariji traže sigurnost. Iako su plaće nešto porasle, inflacija ih nagriza, a odnos poslodavaca prema zaposlenicima postaje presudan za zadržavanje radne snage. tportal

28.05. (19:00)

Kad plaća iz inozemstva vrijedi više od suvenira s aerodroma

Austrija šampion u eurodomaćinstvu: Gdje radnici kući donose najviše novca?

Radnici koji iz inozemstva šalju novac svojim obiteljima najviše novca po glavi stanovnika šalju u Austriju – čak 1.198 eura godišnje. Slijede Luksemburg, Malta i Francuska. Najveći apsolutni primatelj doznaka unutar EU-a je Portugal. Hrvatska se s prosjekom od 482 eura nalazi iznad EU prosjeka (411 €). Najviše novca šalju radnici iz Švicarske, Njemačke i SAD-a. Podaci pokazuju da je Austrija ne samo izvoznik klasične čokolade, već i uvoznik slatkog novčanog toka iz dijaspore. N1

27.05. (14:00)

Današnji šefovi moraju biti pedagozi i life coachevi

Mladi traže svrhu, a ne samo plaću: zašto stare metode vođenja više ne pale

Unatoč primamljivim bonusima i jasnim ciljevima, motivacija zaposlenika opada jer klasično transakcijsko vodstvo ne odgovara njihovim dubljim potrebama. Današnji radnici, osobito mlađe generacije, traže svrhu, razvoj i odnose, a ne samo nagrade. Upravo zato nastaje jaz između onoga što menadžeri nude i što zaposlenici traže. Rješenje je u novim, autentičnijim stilovima vođenja koji počinju razvojem samog lidera, poput modela EMANA koji stavlja naglasak na unutarnju stabilnost, empatiju i svrhovito djelovanje. Lider

20.05. (12:00)

Neki već završe s poslom, a mi još nismo ni kavu popili

Koliko zapravo radimo? Hrvati među marljivijima u EU

Hrvatski radnici s prosjekom od 37,8 sati tjedno među najradnijima su u EU, usporedivi s Češkom i Slovačkom. Radni tjedan u zapadnoeuropskim zemljama, poput Nizozemske i Danske, često traje 30–34 sata, zahvaljujući fleksibilnom radu i visokoj produktivnosti. Ipak, Hrvati rade manje od radnika u Turskoj i Srbiji, gdje radni tjedni premašuju 40 sati. Poslovni