Komentar: Ljevičarska tehnodiktatura ili kako je Staljin obrijao brkove - Monitor.hr
22.01.2021. (15:30)

Maskirani interesi

Komentar: Ljevičarska tehnodiktatura ili kako je Staljin obrijao brkove

Da ova digitalna globalna mafija, od Gatesa preko Zuckerberga do Bezosa ima snažni ideološki ljevičarski predznak, svjedoči i sljedeća činjenica: Google je suspendirao društvenu mrežu Parler zbog neuspjeha uklanjanja ‘neprimjerenog sadržaja’. Naravno, prema njihovim kriterijima. Ne zaboravimo, ‘govor mržnje’ pod krinkom kojega zuckerberzi provode svoju ideološku globalnu agednu, kao sintagma, Staljinov je izum nastao u procesu protiv Trockog, Zinovjeva i ekipe. A što je govor mržnje, to je određivao Staljin, danas netko drugi, bez brkova – komentira Ivica Šola.


Slične vijesti

08.07. (10:00)

Brze doze

Ovisnost o lajkovima: mladi koji učestalo objavljuju fotke svog uvježbanog tijela niske su samosvijesti

je jako važna da bismo se bolje snalazili i u virtualnom svijetu. Osoba koja objavljuje slike iz teretane i ponosno pokazuje svoje uvježbano tijelo radi to iz nekih svojih potreba koje želi zadovoljiti u virtualnom svijetu. Osoba niske samosvijesti kada je loše traži quick fix (brzo rješenje) – poseže za bilo čim u okolini što će brzo ukloniti njezinu nelagodu i učiniti da se osjeća ugodno. To može biti ista ova slika iz teretane na društvenim mrežama i praćenje reakcija drugih. Kada drugi “lajkaju” i prate naše objave, to u našem mozgu aktivira centar za nagrađivanje, što izaziva osjećaj ugode koji traje neko kraće vrijeme, a onda se gasi. Ako osjećaj ugode i zadovoljstva ne stvaramo kroz odnose i iskustva u stvarnom svijetu, nego smo jako usmjereni na mrežne objave i reagiranja, zbog načina na koji naš mozak reagira na virtualne povratne informacije osjećat ćemo jaku žudnju koja nas tjera da budemo prisutni na društvenim mrežama. Medijska pismenost

26.05. (10:00)

Marketinška klopka

Kad koriste društvene mreže, ljudi zapadaju u ‘disocijativna stanja’

Ponekad dok čitamo dobru knjigu osjećamo se kao da smo prebačeni u neki drugi svijet i prestanemo obraćati pažnju na ono što je oko nas. Istraživači Sveučilišta Washington zapitali su se ulaze li ljudi u slično stanje disocijacije i kad surfaju društvenim mrežama i objašnjava li to zašto se korisnici osjećaju izvan kontrole nakon što provedu toliko vremena na svojoj omiljenoj aplikaciji. Autori su se zapitali što bi se dogodilo kad bi izradili platformu društvenih medija tako da nastavi nuditi ono što se ljudima sviđa u njoj, ali da korisnik pritom zadrži kontrolu nad svojim vremenom i pažnjom? Sudionicima istraživanja, odreda korisnici Twittera, mjesec su dana koristili Chirp koji im je svakih 15 minuta postavljao pitanje koliko obraćaju pažnju na ono što rade i svijet oko sebe. Stalno pojavljivanje dijaloškog okvira pomoglo je ljudima da osvijeste kako su “uhvaćeni u mrežu” i da stranicom skrolaju bez veze i smisla, gubeći kontakt sa stvarnošću. Bug

13.05. (13:00)

Više prirode i sunca

Samo tjedan dana ‘odmora’ od društvenih mreža smanjuje depresiju i tjeskobu

Ljudi koji su se sedam dana odmarali od platformi kao što su TikTok, Instagram, Twitter i Facebook prijavili su da se osjećaju bolje, pokazalo je istraživanje Sveučilišta u Bathu. Znanstvenici su podijelili uzorak od 154 osobe u dobi od 18 do 72 godine u dvije skupine – od kojih je jednoj omogućen pristup društvenim mrežama, a drugoj ne. Ispitanici su prije istraživanja u prosjeku koristili društvene mreže osam sati tjedno. Koristeći tri priznata testa znanstvenici su procijenili razinu njihove tjeskobe i depresije, te dobrog raspoloženja. Kod onih koji su uzeli jednotjednu pauzu od društvenih mreža vidjelo se da se njihovo dobro raspoloženje popelo s prosjeka od 46 na 55,93 na Warwick-Edinburgh ljestvici mentalnog blagostanja. HRT Magazin

04.02. (11:00)

Motaju nas k'o pauci

O diktatu društvenih mreža

Novinarka Dajana Šošić napisala je knjigu u kojoj analizira utjecaj društvenih mreža na medije i društvo: Isprva se činilo da će Facebook poboljšati svijet – korisnici svih zemalja ujedinite se – ali on ga je razjedinio. I ne sluteći, klasik medija Marshal Mc Luhan je, govoreći o “globalnom selu”, a ne o globalnom gradu, pogodio – Facebook jest osigurao pogled na cijeli svijet, ali je taj pogled kampanilistički. Na “fejsu” vidite ono što vidite s tornja seoske crkve – mreža ne razbija predrasude, nego ih jača, a grozdovi istomišljenika povezuju se u čvrsto strukturirane i ratoborne grupe. Express

03.02. (13:00)

Podijeli ako si čovjek

Život na društvenim mrežama i stvarni život

Marko je jučer podijelio kratki tekst. U vezi autizma. Na kraju molba da svi koji pročitaju, kopiraju to na svoje zidove. Dobio je tristotinjak lajkova. Copy-paste. Savjest mirna. Goran nije podijelio Markov post na svom zidu. Nikad nije imao potrebu da na taj način, virtualno, javno pred svima, pokazuje suosjećanja prema ugroženim i slabijim. Proživljavao je to na drugi način. Vlastiti. U stvarnom životu. Goranovoj kćerki je dijagnosticiran blaži oblik autizma. Marko i Goran su prijatelji. Par puta ga je Goran zvao da idu volontirati nešto u vezi toga, ali je Marko uvijek pronalazio neki dobar izgovor. Nelagodno je to. Gledati tu djecu. Hvala Bogu, njegova su zdrava. Dijeli eto, s vremena na vrijeme, te objave na društvenim mrežama. Lupiga

26.12.2021. (09:00)

Pogled u budućnost

Gates vidi opasnost u društvenim mrežama, evo zašto

Svjetski poznati milijarder Bill Gates na svom je blogu i ove godine izrekao svoje viđenje budućnosti povodom nadolazeće proslave Nove godine. Naveo je mnogo razloga za optimizam, ali zanimljivije je ono zbog čega je zabrinut. Najviše je tako zabrinut zbog nepovjerenja ljudi u vlade, a problem vidi u rastućem utjecaju društvenih mreža koje serviraju lažne vjesti i potiču podjele među građanima. Na kraju svoga članka Gates ovaj put ne nudi rješenje jer ga ni on nema, nego polaže nade u mlade te izjavljuje da će i dalje tražiti rješenja tog problema. Tportal

23.08.2021. (15:00)

Uzmite kokice i teku za bilješke

Netflixov dokumentarac The Social Dilemma je do kraja rujna dostupan besplatno na YouTubeu

Dokumentarni film The Social Dilemma (IMDb) pojavio se prošle godine na Netflixu i odmah postao hit. U vremenima kada ljudi velik dio dana provode online i, umjesto uživo, druže se na društvenim mrežama, autori ovog filma pokušali su pokazati što se zaista događa u pozadini. Razgovarali su sa stručnjacima i bivšim zaposlenicima velikih tehnoloških kompanija iz Silicijske doline koji su pokušali običnom korisniku razjasniti kako ga društvene mreže uvlače u svoju zamku, potiču ga da im se što češće vraća, te u konačnici kako pokušavaju reprogramirati našu civilizaciju po svojem ukusu. Godinu dana nakon premijere Netflix ga nudi svima besplatno (u HD rezoluciji sa engleskim titlovima), jer kažu filmom žele doprijeti do još više gledatelja i potaknuti popravljanje sustava informiranja koji je prilično kompromitiran. Bug

19.08.2021. (01:30)

Zašto smo ovisni

Dokumentarac o društvenim mrežama ‘The Social Dilemma’ dostupan je besplatno

Autori filma razgovarali su sa stručnjacima i bivšim zaposlenicima velikih tehnoloških kompanija iz Silicijske doline koji su pokušali običnom korisniku razjasniti kako ga društvene mreže uvlače u svoju zamku, potiču ga da im se što češće vraća, te u konačnici kako pokušavaju reprogramirati našu civilizaciju po svojem ukusu. Bug