Kuća bez fasade ne mora biti ružna, španjolski arhitekti imaju primjere za to - Monitor.hr
15.09.2024. (07:00)

Ciglena ljepotica

Kuća bez fasade ne mora biti ružna, španjolski arhitekti imaju primjere za to

Ako gledamo isključivo hrvatska predgrađa i sela, gdje desetljećima dominiraju ciglene, nedovršene kuće, odgovor je – nažalost – da. Ako gledamo malo dalje od toga – nikako. Primjer za to su katalonski arhitekti koji dolaze uskoro na InDizajn u Zagreb. U više od dva desetljeća projektiranja stvorili su jedan od prominentnijih arhitektonskih studija u Španjolskoj, a jedna od specijalnosti s vremenom su im postale ciglene kuće koje su dovršene bez klasične fasade. Od više od 20 projekata koje trenutno možete vidjeti na njihovoj stranici, devet ih je potpuno ili djelomično od gole cigle. I baš svaki je izniman. Haus


Slične vijesti

Prekjučer (19:00)

Lako tako projektirati, hoće li i AI to moći sagraditi?

Realistični AI prikazi arhitekture u EU ubuduće moraju nositi oznaku “AI generirano”

Objavljivanje realističnih AI prikaza neizgrađenih zgrada, interijera i proizvoda u Europskoj uniji bez jasne oznake od sada nosi rizik od visokih novčanih kazni. Prema članku 50. Akta o umjetnoj inteligenciji EU-a, realistični vizualni prikazi spadaju pod definiciju deepfakea jer mogu zavarati javnost. Obveza označavanja odnosi se i na AI tekstove od javnog interesa te korisničke chatbote, dok je manje preinake fotografija poput obrade pozadine izuzete. Prekršitelji se suočavaju s kaznama do 15 milijuna eura ili 3 % godišnjeg prometa, čime EU nastoji spriječiti obmane i zaštititi autorska prava. Dezeen

Nedjelja (18:00)

Draga, reciklirao sam nam kuću

Villa Residu: Nizozemska kuća sagrađena od recikliranih materijala

Nizozemski arhitektonski studio V8 Architects realizirao je u Rotterdamu Villu Residu, dvojnu kuću sagrađenu gotovo u potpunosti od recikliranih i ponovno iskorištenih materijala. Od čeličnih okvira, fasadnih panela i stakla, pa sve do drvenih podova, izolacije i gipsanih ploča – većina elemenata spašena je s prijašnjih gradilišta. Tradicionalno su izgrađeni samo temelji, stropne ploče i unutarnje stubište. Projektom se željelo ispitati granice kružne gradnje, a analiza pokazuje da kuća postiže čak 56 posto bolju ekološku učinkovitost od zakonskog standarda te zadovoljava stroge klimatske ciljeve. Dezeen, Haus

05.08. (20:00)

Kad se gradi bez kočnica

Arhitektura budućnosti: Osam stadiona koji ruše svjetske rekorde

Suvremeni i povijesni stadioni diljem svijeta pomiču granice inženjerstva i arhitekture kroz osam impresivnih rekorda (Dezeen):

  • Najveći kapacitetom: Rungrado 1st of May (Sjeverna Koreja) – 150.000 mjesta
  • Najskuplji: SoFi Stadium (SAD) – 5,5 milijardi dolara
  • Najviši: Olimpijski stadion u Montrealu (Kanada) – toranj visine 165 m
  • Najveća kupola: Nacionalni stadion u Singapuru – raspon od 310 m
  • Najodrživiji: Climate Pledge Arena (SAD) – prvi s certifikatom nulte stope ugljika
  • Najdulji raspon krova: Wembley (Ujedinjeno Kraljevstvo) – luk od 315 m
  • Najduže u uporabi: Deepdale (Engleska) – u funkciji od 1878
  • Najviša nadmorska visina: Daniel Alcides Carrión (Peru) – 4.338 metara
13.07. (18:00)

Kako preživjeti modernizam s obje lijeve noge

Arhitektura kao filmski geg: Genij Jacquesa Lagrangea u Tatijevom filmu “Moj ujak”

Kultno remek-djelo Jacquesa Tatija kroz humor propituje odnos poslijeratnog društva prema modernoj arhitekturi i dizajnu. Film suprotstavlja tradicionalni, živahni stari grad i sterilne, automatizirane prigradske četvrti tog doba. Simbol tog novog doba je Vila Arpel – ultramoderna kuća čistih linija i apsurdne automatizacije. Iako je postojala samo kao filmski set i kasnija muzejska rekonstrukcija, Vila Arpel postala je globalna ikona arhitekture svog vremena. Film time zorno demonstrira koliku moć filmska i umjetnička kritika mogu imati na oblikovanje stvarnog diskursa o arhitekturi i razvoju modernih gradova. Arch Daily

  • Tekst na Archived Dreams analizira suradnju slikara i scenografa Jacquesa Lagrangea s redateljem Jacquesom Tatijem na filmu Moj ujak (1958.), s naglaskom na kultnu Vilu Arpel. Ta satirična, antiseptička modernistička kuća, izgrađena u studiju, bila je istovremeno arhitektonska teza i komični poligon koji kritizira sterilnost modernizma. Izgrađen na temeljima obiteljskog umjetničkog nasljeđa, Lagrange je fluidno spajao slikarstvo, tapiseriju i urbanu arhitekturu (poput projekata za Tour Albert i pariški Jussieu). Njegova Vila Arpel prerasla je iz kritike modernizma u trajni estetski rječnik, dokazujući kako dizajn diktira ljudsko ponašanje, a granice među umjetnostima ostaju porozne.
  • U filmu se pojavljuje Tatijev Mr. Hulot, francuska inačica lika Skitnice Charlieja Chaplina. Dobroćudni je i smotani protagonist koji kroz fizičku komediju i minimalan dijalog satirizira apsurde modernog društva. Prepoznatljiv po luli, kišobranu i neobičnom hodu, pojavljuje se u četiri Tatijeva filma. Mon Oncle dobitnik je Oscara za najbolji strani film i ujedno je prvi Tatijev film u boji. Screen Rant
09.07. (22:00)

Urbano naše zagorje

Podijeljene nagrade UHA-e: ‘Regeneratoru’ u Zaboku zlato, Katji Marasović posthumno životno djelo

Udruženje hrvatskih arhitekata dodijelilo je godišnje nagrade za najbolja ostvarenja u 2025. godini. Glavnu nagradu “Viktor Kovačić” osvojio je ured MVA za Centar urbane kulture “Regenerator” u Zaboku, dok je nagrada za životno djelo posthumno pripala profesorici Katji Marasović za doprinos zaštiti baštine. Na stambenom polju slavili su Mirko Buvinić i Vesna Milutin s kućom Kadmo (nagrada “Drago Galić”), a za dizajn interijera Papalićeve palače nagrađeni su D. Gamulin, A. Sevšek i I. Vojnović (“Bernardo Bernardi”). Najbolju teorijsku publikaciju (“Neven Šegvić”) potpisuje Dubravka Kisić. Odluke je donio stručni žiri među 76 prijavljenih projekata. Vizkultura, Ravno do dna, Haus

09.07. (00:00)

Bolje na listi najružnijih nego u zoni neprimijećenih

Arhitektonski fenomen u Prištini: Povijest i kontroverze Nacionalne knjižnice Kosova

Nacionalna knjižnica Kosova u Prištini, otvorena 1982. prema projektu hrvatskog arhitekta Andrije Mutnjakovića, jedna je od najkontroverznijih građevina u Europi. Sa svojih 99 kupola i aluminijskom mrežom redovito se nalazi na listama najružnijih zgrada svijeta. Dok jedni u dizajnu vide pčelinje saće, teorije o inspiraciji tradicionalnim albanskim kapama izazvale su političke napetosti. Tijekom rata krajem devedesetih, zgrada je služila kao zapovjedni centar JNA, a njezin bogat fond od dva milijuna svezaka bio je devastiran. Danas je obnovljena i funkcionira kao prvorazredna kulturna i turistička atrakcija. Putni kofer

29.06. (20:00)

Beton ljepši od plaže

Sportska dvorana u Vodicama u utrci za titulu najbolje arhitekture u Hrvatskoj

Arhitektonski projekt sportske dvorane Račice u Vodicama, iza kojeg stoje Ivan Galić i njegov NOP Studio, službeno je nominiran za prestižnu nagradu “Viktor Kovačić” za 2025. godinu. Ova mediteranska ljepotica izabrana je među najbolje arhitektonske realizacije u zemlji, a struka je ističe kao savršen primjer vizualno atraktivnog i funkcionalnog javnog prostora. Dvorana Račice zamišljena je kao pravi katalizator društvenog života koji sjajno artikulira svoj okoliš, dokazujući da vrhunska arhitektura na obali ne moraju biti samo hoteli i luksuzne vile, već i objekti namijenjeni lokalnoj zajednici. Jutarnji, Journal

18.06. (13:00)

Ni sam Boss ne bi si osmislio ovakvu kancelariju

Otvoren centar Brucea Springsteena u New Jerseyju inspiriran njegovom glazbom

Arhitektonski studio CookFox Architects predstavio je Centar za američku glazbu “Bruce Springsteen” na Sveučilištu Monmouth u New Jerseyju. Zgrada od 2.790 četvornih metara dizajnirana je u duhu glazbenikove “iskrenosti, hrabrosti i autentičnosti”. Eksterijer je obložen rđajućim čelikom (tzv. weathering steel) kao posveta industrijskom nasljeđu New Jerseyja, dok unutrašnjošću dominira drvena konstrukcija. Centar uključuje izložbene galerije o povijesti američke glazbe, pjevačev arhiv te naprednu dvoranu za nastupe s pogledom na kampus. Zgrada je ekološki održiva i spremna za neto nultu stopu emisija. Dezeen

17.06. (00:00)

Tko kaže da krave imaju ekskluzivu?

Kuća u štali: Češki arhitekti osmislili zanimljiv “dom unutar doma”

Češki studio Facha architekti transformirao je staru štalu na obiteljskom imanju u selu Brtev u jedinstveno sezonsko utočište. Umjesto klasične obnove, unutar postojećeg gospodarskog objekta od 150 m² umetnuli su novu, potpuno neovisnu stambenu kuću od oko 40-50 m². Crni, izduženi volumen blago je podignut od tla i ne dodiruje staru konstrukciju, čime je očuvan autentičan karakter imanja. Stara štala danas služi kao zaštitni vanjski sloj koji novu kuću štiti od sunca, vjetra i oborina, dok praznina između njih funkcionira kao atraktivna međuzona. Haus

15.06. (10:00)

Trese se, a ne pleše

Kako inženjeri pripremaju Aja Sofiju za idući veliki potres

Aja Sofija, najprepoznatljiviji simbol Istanbula, ne dijeli samo bogatu povijest rimskih, grčkih, kršćanskih i islamskih civilizacija, već i sudbinu grada smještenog na opasnim trusnim linijama. Od četvrtog stoljeća građevina je pretrpjela niz razornih potresa, uključujući rušenje kupole u 6. stoljeću. Kako bi ovo arhitektonsko čudo – izgrađeno od povijesnih materijala poput stupova iz Artemidina hrama – preživjelo neizbježne buduće potrese, u tijeku je opsežan projekt seizmičkog ojačanja. Cilj trenutačnih restauracija kupole, podova i mozaika jest očuvati strukturu kako bi svjedočila povijesti i idućih tisuću i pol godina. Open Culture