Maleni: Izložba o jednostavnosti emocije - Monitor.hr
22.03.2018. (20:30)

Šetnja po galerijama

Maleni: Izložba o jednostavnosti emocije

“Lica nasmiješena, tužna, ozbiljna, jednostavnost koja je emotivna. Ogromne glave i velike oči koje nekad govore više nego bilo koje riječi. Ponekad me mnogo toga može fascinirati, ali kad krenem slikati, znam da je to prava stvar, pogotovo zato što ponekad nisam sto posto sigurna zašto to radim”, kaže umjetnica Marija Matić u intervjuu za Vizkulturu o svojoj izložbi Maleni, koja se sutra otvara u zagrebačkoj Galeriji SC.


Slične vijesti

Nedjelja (07:00)

Zamisli da si na kavi s Tinom Ujevićem

Kavane koje su od Zagreba napravile mali Beč

Krajem 19. i početkom 20. stoljeća zagrebačke kavane postale su središta književnika, novinara i intelektualaca, uređene prema strogim propisima – od visokih stropova do bilijara. U njima se pisalo, uređivalo zbornike, raspravljalo o politici i promatralo svakodnevicu grada. Kavanari su morali ispuniti stroge uvjete, a kavane su nudile novine, mir i profinjenu atmosferu nadahnutu Bečom i Parizom. Usporedno su postojale skromnije krčme, s manjim prostorom i ranijim zatvaranjem. Izložba u Muzeju grada Zagreba otkriva kako su ti prostori oblikovali gradski život. tportal

31.10. (08:00)

Kazalište na zidu

Brkati anarhisti i Krleža na teatarskim plakatima – izložba posvećena Teatru &TD u sklopu SC-a

Studentski centar u Zagrebu se od 60-ih do 80-ih godina doimao kao kulturni centar svijeta. Uz Galeriju SC i Multimedijalni centar, u tome je ključnu ulogu imao legendarni Teatar &TD, jedna od pozornica koje su revolucionarizirale jugoslavensko kazalište. Teatar &TD nije bio poznat samo po epohalnim predstavama poput „Kaspara“, „Stilskih vježbi“ i „Predstave Hamleta u selu Mrduša Donja“, već i po nezaboravnim plakatima koje su dizajnirali Mihajlo Arsovski, Boris Bućan, Željko Borčić, Mirko Ilić i drugi. Upravo je njima posvećena izložba „Dizajn za Teatar ITD 1964.-1983.“ u HDD galeriji. Dizajn Prilog donosi Vida TV

17.06. (13:00)

Raslojavanje umjetnika

Tko je bio Andy Warhol? Nova izložba otkriva intimu i slojevitu osobnost kralja pop arta

Spomenemo li ime Andy Warhol, većina će odmah zamisliti figuru iz njujorške avangarde: distanciranog, vječito cool umjetnika s crnim sunčanim naočalama, u kožnoj jakni i s razbarušenom perikom, okruženog slavnim osobama. No, nova izložba u Engleskoj ide dalje od toga, u 11 tematski uređenih prostorija prikazuje i dosad ne toliko poznate aspekte njegovog života. Najveća zabluda o Warholu je da ga nije bilo briga i da se cijeli njegov opus samo temeljio na ‘površinskom dojmu’. Tu su i rijetko viđene fotografije, poput jedne koja je snimljena nakon pokušaja atentata, u kojem djeluje zamišljeno. Sam je stvorio lik tog hladnog lika s naočalama, ali ispod toga krilo se krhko ljudsko biće puno dvojbi, tjeskobe, sramežljivosti, nesigurnosti. tportal

04.05. (02:03)

Izložba Bob Dylanovih ’emocionalnih’ slika otvara se u Londonu

29.04. (19:00)

A nije AI

Kralj Aleksandar koji stoji na tijelu komunista je remekdjelo fotomontaže

S izumom i napretkom fotografije, razvijala se i fotomontaža kao tehnika manipulacije slikom, ali i čin političkog otpora. Razvoj ove popularne umjetničke forme u Zagrebu, Beogradu i Ljubljani predstavlja izložba „Fotomontaža u tisku 1927.-1941” u HDD galeriji. Izložba je rezultat višegodišnjeg istraživanja o zastupljenosti fotografije i fotomontaže u oblikovanju časopisa i knjiga u Kraljevini Jugoslaviji, provedenog u sklopu projekta „Zajednički fotografski narativi“ koji je inicirao i vodio Ured za fotografiju. Ističu se i danas provokativna fotomontaža Ivane Tomljenović-Meller, s kraljem Aleksandrom nad mrtvim komunistom, te pas koji gazi preko mrtvih tijela vojnika (njemačkog umjetnika Johna Heartfielda), kao i živa suradnja braće Pavla Bihalija i Ota Bihalji-Merina s europskim ljevičarima, umjetnicima i intelektualcima, na legendarnom časopisu „Nova literatura” i nakladničkoj kući Nolit iz Beograda.Vida

02.04. (00:00)

Austrijska policija u nacizmu: Red, sigurnost i genocid

Austrijska policija otvorila tajni arhiv prljavih poslova koje su odrađivali za Hitlera

U Klagenfurtu je otvorena izložba Hitlerova izvršna vlast – austrijska policija u doba nacizma, koja prvi put koristi tajne arhive austrijskog Ministarstva unutarnjih poslova. Fokus je na ulozi policije u progonima, zatvaranjima i egzekucijama, posebice u Koruškoj i Gorenjskoj. Prikazane su sudbine žrtava, poput obitelji Kogoj i Sadovnik. Istraživanje otkriva da je policija imala ključnu ulogu u održavanju nacističke vlasti i sudjelovanju u holokaustu, a mnogi krivci nikada nisu odgovarali. Izložbu su organizirali austrijski i slovenski istraživači, a ostaje otvorena do 4. svibnja. tportal

18.02. (21:00)

Iz 'Ljetopisa Georgea R. R. Martina'

Dežulović: Zmajevi, demoni i kralj Tomislav

“Senzacionalna” zagrebačka izložba o kralju Tomislavu u zagrebačkom Etnografskom muzeju jednako je, eto, “povijesni ekskluziv” kao što je to, metnimo, postava Muzeja Game of Thrones u Bosanskoj ulici u Splitu, na kojoj turisti “napokon mogu vidjeti kako je izgledao kralj Tommen Baratheon, njegova kruna, plašt i mač”, s izloženom Tommenovom kraljevskom opravom, žezlom i prijestoljem.

I zmajevima. Koje je, kako zna svatko sa završenih osam epizoda četvrte sezone, Khaleesi Daenerys držala malo niže, u Dioklecijanovim podrumima. Jednoga otamo, uostalom, i danas drže u senzacionalnom postavu splitskog Muzeja, eno ga na ulazu, rad akademskog kipara Mislava Katalinića. Osim što, jasno, izložba “Duvno polje, kraljevsko prijestolje: Suvremena interpretacija predaje o krunidbi kralja Tomislava” ima mnogo manje smisla nego što bi imala izložba “Igre prijestolja: Suvremena interpretacija predaje o krunidbi kralja Tommena”. Boris Dežulović za N1

07.02. (18:21)

Nacionalni paviljon na Svjetskoj izložbi u Japanu prikazivat će raznolikost hrvatske klime

05.02. (14:00)

Street art je mrtav, živio street art!

Street art u galeriji: umjetnost, subverzija ili dekoracija?

Izložba Zagrebačka street art scena u Galeriji VN donosi fragmentiran kolaž paste-upova sa Zagreb Street Art Festivala, prikazujući raznolikost ulične umjetnosti. No, premještanjem u galerijski prostor gubi se njezina subverzivnost, a institucionalizacija street arta otvara pitanje autentičnosti. Istodobno, dok gradske vlasti podržavaju murale, masovno brišu grafite, stvarajući selektivnu vizualnu politiku. Umjetnici poput Cheza upozoravaju na nedostatak legalnih zidova za mlade, dok institucionalizirani street art riskira postati ukras gentrifikacije. Dakle, sloboda izražavanja ili kapitalizacija pobune – što nam ostaje? Kulturpunkt