Najniža mirovina prešla 400 eura – samo što nije dovoljna za život

Povišica za kavu i pola bureka

Najniža mirovina prešla 400 eura – samo što nije dovoljna za život

Usklađivanje mirovina za 3,03 posto donijelo je korisnicima najnižih mirovina prosječno povećanje od 11,85 eura, prvi put iznad 400 eura. No, to još uvijek pokriva tek 66,2 posto osnovnih životnih troškova. Svaki četvrti umirovljenik prima najnižu mirovinu, a čak 37 posto starijih od 65 godina živi u riziku od siromaštva, osobito samci. Novi zakonski prijedlog predviđa daljnje povećanje, ali ni ono neće znatno poboljšati standard. tportal

mirovine

Možda nećemo u mirovinu, ali barem da imamo plan

Toni Milun predlaže štednju u Europsku mirovinu: Prosječna mirovina kod nas je 625 eura, što nije dovoljno za život

Toni Milun, poznat po zalaganju za financijsku pismenost, među prvim je korisnicima Europske mirovine (PEPP), koja postoji dvije godine. Unatoč tržišnim padovima, ostaje smiren i vidi ih kao priliku za dodatna ulaganja. U dvije i pol godine uplatio je 3500 eura, a stanje mu trenutačno iznosi 4207 eura. Kaže da ne štedi zato što planira prestati raditi, nego zato što želi sigurnu i dostojanstvenu starost bez stresa oko računa i čekanja u redovima. PEPP mu omogućuje dugoročno planiranje i jednostavno, digitalno upravljanje štednjom. Finax

europska mirovina Finax mirovine mirovinski fondovi PEPP štednja Toni Milun

Drugi stup ili drugi promašaj – mirovine na dugom štapu

Hrvatski drugi mirovinski stup pod povećalom: ulaganja, rizici i prijepori

Rasprava o drugom mirovinskom stupu u Hrvatskoj ponovo se zaoštrava. Kritičari poput Ivana Lovrinovića ističu da fondovi sve više ulažu u inozemstvo, čime se potiču strane, a ne domaća ekonomija, dok radnici i dalje snose rizik. On model naziva „casino-ekonomijom“ u korist stranih banaka. Damir Bakić iz Možemo! pak smatra da problem nije u samom konceptu, nego u lošoj izvedbi i nedovoljnoj isplativosti mirovina. Većina građana i dalje preferira povratak u prvi stup, a država se nalazi između skupog održavanja i mogućnosti nacionalizacije. DW

drugi mirovinski stup mirovine

Kada ti posao troši zdravlje brže od brojača kalorija

U Hrvatskoj danas gotovo 37 tisuća ljudi ima pravo na beneficirani staž, djelatnici hitne i dalje – ne

Hrvatskoj 24.388 radnika radi u posebno teškim i štetnim uvjetima, a 12.725 koristi beneficirani radni staž prema posebnim propisima za vatrogasce, policajce, vojsku i pomorce. Strukovna udruga Hitna 194 traži isto za djelatnike izvanbolničke hitne pomoći, kako bi im se za 12 mjeseci rada računalo 16–18 mjeseci staža. Beneficirani staž omogućuje raniji odlazak u mirovinu, ovisno o štetnosti uvjeta, dok poslodavci plaćaju povećane doprinose. Inicijativu za uvrštavanje novih zanimanja podnosi poslodavac ili sindikat, uz mišljenje stručnjaka. HRT, tportal

beneficirani radni staž Hitna služba mirovine radni staž umirovljenici

Kad zatvorski dani vrijede dvostruko više od radnih

Mirovine bivših političkih zatvorenika padaju, ali rastu iznosi

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u srpnju je isplatio 1.723 mirovine bivšim političkim zatvorenicima, prema posebnom zakonu koji im priznaje vrijeme provedeno u zatvoru kao dvostruki radni staž. Prosječna mirovina nakon posljednjeg usklađivanja iznosi 931,47 eura, što je više nego dvostruko u odnosu na 2003. kada su ih primala 5.776 korisnika. Najviše je obiteljskih mirovina (1.013), dok broj korisnika kontinuirano opada. Mirovina.hr, tportal

mirovine umirovljenici zatvor zatvorenici

Nema brige, radit ćemo do devedesete – samo bez pauze za ručak

Svaki peti Europljanin bit će siromašan u mirovini

Europsko nadzorno tijelo EIOPA upozorava da svakom petom Europljaninu prijeti siromaštvo u starosti, osobito ženama koje su u 30% većem riziku. Populacija stari, omjer radnika i umirovljenika rapidno se smanjuje, a mnoge zemlje se i dalje oslanjaju gotovo isključivo na državne mirovine. Europska komisija planira preporuke: digitalne račune štednje, porezne poticaje i automatsko uključivanje zaposlenih u mirovinske fondove. Skandinavci su spremniji zahvaljujući raznolikim sustavima, dok istok i jug Europe zaostaju. Reforme su neizbježne, ali politički izuzetno osjetljive. Lider

mirovine umirovljenici

Nemaš za perilicu? Nema veze, imaš mirovinu!

I u penziji s bankom na ti: Kako i u mirovini možete dići kredit

Umirovljenici u Hrvatskoj, unatoč niskim mirovinama i visokom riziku od siromaštva, mogu podići nenamjenske potrošačke kredite. Većina banaka ima posebne uvjete – ograničene svote (od 250 do 10.000 eura), fiksne kamatne stope (5–6,9%) te maksimalnu dob korisnika (najčešće do 70 ili 78 godina). Rok otplate kreće se od 1 do 7 godina. Banke traže odrezak od mirovine, a rad uz mirovinu nije svugdje dodatna prednost. Uvjeti variraju – stoga valja pažljivo usporediti ponude. tportal

krediti mirovine umirovljenici

Rad do groba (ali uz povišicu)

Zarađuj i kad si ‘gotov’ – država nagrađuje one koji odbiju mirovinu

Izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju omogućuju rad na puno radno vrijeme uz isplatu pola mirovine, što je dosad bilo rezervirano za određene skupine. Ukinuta su i ograničenja za bonifikaciju – svi koji rade nakon 65. godine dobivaju 0,45 % veću mirovinu za svaki mjesec rada bez gornje granice. Do 2028. očekuje se više od 53.000 zaposlenih umirovljenika. Primjeri pokazuju da produženim radom mirovina može porasti i do 37,8 %. Vlada cilja na prosječnu mirovinu od 800 eura. tportal

mirovine umirovljenici

To nam nisu rekli u školi

Najbolje vrijeme za početak mirovinske štednje? Jučer!

Ako se pitaju stručnjaci, najbolje vrijeme za početak mirovinske štednje u trećem stupu jest jučer, a drugo je najbolje vrijeme – danas. Snaga dugoročnog ulaganja razlikovat će oskudnu i komfornu mirovinu, pa iako mnogi smatraju da im je mirovina daleko, štednju bi trebalo shvatiti kao ulaganje u vlastitu slobodu. I dok se iz godine u godinu vidi poboljšanje u segmentu financijske pismenosti, mirovine nekako, barem na početku karijere, do otprilike 30-ih godina života, ostavimo po strani jer ‘daleko je to, stigne se sve’. No o dobrovoljnoj mirovinskoj štednji treba razmišljati već s prvim zaposlenjem pa treba naučiti i how to, odnosno kada, kako i zašto promijeniti fond. Lider

financijska pismenost mirovine mirovinski fondovi mirovinsko osiguranje

Tko doživi pričat će

Piletić: Mirovinski sustav održiv je do 2070. godine

Broj osiguranika i zaposlenost u Hrvatskoj rastu i to je dobra vijest za održivost mirovinskog sustava. Novi umirovljenici koji su u 2024. otišli u mirovinu imaju prosječan mirovinski staž od 35 godina. Sve relevantne institucije koje nas analiziraju, ne mi sami, kažu da je hrvatski mirovinski sustav održiv bez nekakvih većih izazova do 2070. godine. Kaže ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić za Lider. Istodobno, zbog trenutačne velike potražnje za radom, u Hrvatskoj radi 136 tisuća stranaca, a sve projekcije pokazuju da bi broj stranih radnika mogao doseći broj od više stotina tisuća do kraja desetljeća…

Marin Piletić mirovine mirovinski sustav

Kad ti rejting kaže da si odličan, a ti se pitaš je l’ to stvarno o tebi

Prema mirovinskom sustavu Hrvatska je bolja od Kine, SAD-a, Italije…

Hrvatska je na 21. mjestu među 48 zemalja u globalnom mirovinskom indeksu Mercer CFA Institutea, ispred Italije, Kine i SAD-a. Pohvaljeni smo zbog održivosti sustava, uz napredak u ocjenama zahvaljujući podacima iz procesa pristupanja OECD-u. Uz to, rastu i kreditni rejtinzi zahvaljujući fiskalnoj disciplini, padu javnog duga i reformama. Iako rejtinzi ne predviđaju krize, utječu na percepciju investitora i trošak zaduživanja. Profesor Nuno Fernandes ističe važnost institucionalne stabilnosti i kapitalnog tržišta za dugoročnu održivost mirovina. Lider

mirovine mirovinski sustav

Povišica za kavu i pola bureka