Nakon 23 godina opet kino u Vrbovskom

Kokice su napravljene, sav su kotar zatrpale

Nakon 23 godina opet kino u Vrbovskom

25. siječnja u nekadašnjoj kinodvorani u Vrbovskom bit će prikazan film ‘Koja je ovo država’ Vinka Brešana, što će biti prvi puta od 1996. da u ovom goranskom mjestu radi kino. Posljednji film tada bio je tkđ. Brešanov, ‘Kako je počeo rat na mom otoku’. Za početak će predstave biti jednom mjesečno, pa će tako u veljači igrati srpska komedija ‘Taxi Blues’, a u ožujku domaći dječji film ‘Moj dida je pao s Marsa’. Ulaznica – 25 kuna. Novi list…

kino Vrbovsko

Išli u kino - i to bez nagovaranja

Hrvatski film u kinima 2025.: drugi najbolji rezultat u povijesti HAVC-a

Prikazano je 48 naslova, od čega 36 premijera. Najgledaniji film bio je Drugi dnevnik Pauline P. sa 74.250 gledatelja, dok su dokumentarci ukupno privukli 81.910 gledatelja. Fiume o morte! postao je najgledaniji dokumentarac od osamostaljenja Hrvatske. Tržišni udio domaćeg filma dosegnuo je 9,26 posto, treći najbolji rezultat u ovom stoljeću. HRT

domaći filmovi HAVC hrvatski filmovi kino

Dođeš na koncert, a imaš osjećaj da si jeo u nekom finijem restoranu

U Hrvatskoj najviše u EU poskupjele i ulaznice za koncerte, kino i kazalište

Prema prvoj procjeni, koju je danas objavio Eurostat, godišnja stopa inflacije u rujnu u Hrvatskoj je iznosila 4,6 posto. Hrvatska s Estonijom i Slovačkom i dalje vodi mrtvu trku za tron po rastu godišnje stope inflacije u Europi. No u jednom njezinom segmentu ipak smo ispred svih, pa i Slovaka i Estonaca – ulaznice su poskupjele čak 12 posto. Valja dodati da je stopa PDV-a na ulaznice za koncertna događanja i kulturne priredbe od 2022. godine snižena na pet posto. tportal

inflacija kino koncerti kultura ulaznice

Kino pod zvijezdama: popis ovogodišnjih ljetnih kina

filmovi kino ljetno kino

Ipak nismo svi na Netflixu

DZS: Kina u Hrvatskoj bilježe veće prihode kao i broj zaposlenih

U 2023. je radilo 113 kina. U suradnji s Hrvatskim audiovizualnim centrom (HAVC) od 2023. je povećan broj registriranih kinoprikazivača jer su u obuhvat ušli obrti i nezavisne udruge koje prema očevidniku Hrvatskoga audiovizualnog centra obavljaju djelatnost prikazivanja filmova. Spomenuto povećanje broja kinoprikazivača, većinom u ruralnim naseljima, upućuje na zaključak i o rastu broja izvještajnih jedinica u odnosu na prijašnje godine. Ukupan broj gledatelja u hrvatskim kinima prošle godine iznosi 3 milijuna i 880 tisuća, od čega najviše u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. Državni zavod za statistiku

Državni zavod za statistiku filmovi HAVC kino

Bez titlova

Dnevnik Pauline P. film s najvećom zaradom, slijede ga Cvrčak i mravica i Marginalci

U kinima lani sveukupno bilo prikazano 39 hrvatskih filmova, od čega čak 28 premijernih naslova, , a 11 filmova je kino distribuciju započelo 2022. godine. Ukupno je domaći film privukao u kinima 278.053 gledatelja i ostvario utržak od skoro milijun eura. Ostvareni ukupni broj gledatelja se tumači kao uspjeh, ipak je daleko od rekordne 2013. godine kada je domaće filmove pogledalo 436.074 gledatelja. Forbes

filmovi HAVC hrvatski filmovi kino

Touché, Netflix

Barbie i Oppenheimer u hrvatskim kinima zaradili više od milijun eura, među najgledanijima i dva domaća filma

U vrlo dobroj godini za domaća kina, Barbie Grete Gerwig i Oppenheimer Christophera Nolana privukli su dobar dio publike u dvorane te su jedina dva filma koja su zaradila više od milijun eura u Hrvatskoj. Marvel je za razliku od godine prije doživio flop, dok je najgledaniji animirani film bio Super Mario Bros. U prvih deset najgledanijih (druga statistika, pokraj one po zaradi) našla su se i dva domaća filma, Dnevnik Pauline P. i animirani Cvrčak i mravica. Kinofilm donosi statistiku:

Barbie 1,404,171 €
Oppenheimer 1,181,040 €
Avatar: Put vode 917,496 €
Super Mario Bros. Film 592,134 €
Brzi i žestoki 10 490,466 €
Meg 2: Put u dubinu 437,758 €
John Wick 4 418,613 €
Časna 2 414,957 €
Čuvari galaksije: Volume 3 379,609 €
Psići u ophodnji: Moćan film 372,023 €

filmovi kino

Još jedno kino manje...

‘Za obnovu kina koristila su se bespovratna sredstva, da bi se prikazivao korporativni repertoar’

Prošlotjedno zatvaranje kina Tuškanac zbog obnove snažno je odjeknulo u javnosti. Reakcije ne čude jer se kinoprikazivački prostor u Zagrebu godinama sužava, pri čemu je obustava rada kina Europa bila prijelomna točka. U Zagrebu više ne postoji redovita distribucija neholivudskog filma, a krivca ne možemo tražiti u nekoliko preostalih kina, nego u tome što odgovorni ne prepoznaju urgentnost situacije. Kino mreža je funkcionirala dobro dok je na njezinom čelu bilo kino Europa iz Zagreba i formatiralo repertoar za čitavu državu – ističe bivši ravnatelj HAVC-a Hrvoje Hribar. U vidu novih spoznaja teško se oteti dojmu da je do zatvaranja Tuškanca došlo naglo, bez promišljanja konkretnog zamjenskog prostora. No, i bez obzira na to, posljednjih nekoliko godina repertoarna ponuda nije dostatna niti za hobističke potrebe građana, a kamoli razgovor o ikakvom promicanju filmske kulture u svim njenim varijacijama. Novosti

Hrvoje Hribar kino Tuškanac

Tiješi činjenica da je oduvijek bilo tako...

Privilegija samovanja u lokalnom kinu

Od kada su ukinute interne mjere da je za kino-predstavu potrebno najmanje petero gledatelja, sve više sam u prilici da sam uživam u najboljim filmovima s repertoara, bez bojazni da će mi netko čitavu predstavu ružiti s kartonskim kutijama i glasno krckati kokicama. U poziciji smo da gledamo ‘svoju’ kinopredstavu, kojoj još samo viski nedostaje za pravu, titovsko ekskluzivnu projekciju. Slične su okolnosti i za druge kulturne manifestacije: što je program bolji, suvremeniji i ‘teži’ to je i publike manje. Ne ističem to da bi naglasio neku svoju elitističku poziciju ili zazor od ‘popularnih’ sadržaja. Naravno, neoliberalni koncept kulturne politike sve će više nastojati takve modernije, ekskluzivnije i avangardnije programe reducirati ili ih stavljati u izdvojene niše ‘alternativne kulture’, eksperimentalnih centara, avangardnih klubova, art kina… S druge strane, da bi ‘opravdale’ svoje postojanje kulturne institucije sve više pribjegavaju populističkim programima sumnjive kvalitete: doista, nema ‘krize publike’ kada su na programima blokbasteri, stand-up komedije, kazališni ‘humoristički’ čušpajzi… Marijan Špoljar za Glas Podravine.

kino kultura Marijan Špoljar

Samo da ne ostane zaboravljeni slučaj

Slučaj kina Europa: Kino bi se moglo privremeno otvoriti najesen, ako ne već i na proljeće

Nakon otvaranja Kinoteke 2017., u užem su gradskom centru kratko postojala tri kina sličnog programskog usmjerenja, da bi šok uslijedio zatvaranjem kina Europa zbog navodne nužne rekonstrukcije. Činjenica jest da u Zagrebu već godinama ne postoji adekvatan kinoprikazivački prostor, a koji bi dosegom i programom mogao zadovoljiti potrebe publike – prije svega kada govorimo o redovitoj distribuciji art i festivalskog filma. Tu ulogu djelomično ispunjavaju Tuškanac i Kinoteka, do mjere za koju uopće imaju kapacitet. Međutim, porast publike odražava izostanak sličnog sadržaja, kao i preseljenje dijela festivalske scene. U Kinoteci su sami svjesni da je prostor neprimjeren, još bi i funkcionirao kao manje kino namijenjeno specijalnim projekcijama, ali svaka veća posjećenost naprosto onemogućava kvalitetno kino iskustvo. Slično će vam reći i posjetitelji Tuškanca. Iz Grada tvrde kako su u tijeku aktivnosti oko privremenog uređenja Europe kako bi održavali projekcije i prije cjelovite obnove. Kulturpunkt

kino Kino Europa Zagreb

Okrugla obljetnica rada Kino Split: Sedamdeset godina otvorenosti filmu

kino Split

Kokice su napravljene, sav su kotar zatrpale