Nakon prestanka GLP-1 terapije kilogrami se u pravilu vraćaju - Monitor.hr
Jučer (15:00)

Injekcija radi dok traje pretplata

Nakon prestanka GLP-1 terapije kilogrami se u pravilu vraćaju

Metaanaliza 37 studija objavljena u The BMJ pokazuje da je povrat tjelesne mase nakon prestanka GLP-1 terapije očekivan, a ne izniman ishod. Prosječna brzina povratka iznosi oko 0,4 kg mjesečno, dok se kod semaglutida i tirzepatida penje na oko 0,8 kg, uz gubitak većine metaboličkih koristi unutar 1–2 godine. U usporedbi s bihevioralnim programima, lijekovi donose veći početni učinak, ali i višestruko brži povrat težine. Zaključak je jasan: bez dugotrajne primjene ili plana održavanja, GLP-1 terapija nije trajno rješenje nego privremena farmakološka pomoć. Igor Berecki za Bug


Slične vijesti

11.01. (09:00)

Jedite normalno. Ali američki

Američke prehrambene smjernice 2025-2030: zaokret prema „pravoj hrani“ i nova fronta nutricionističkih ratova

Nove američke prehrambene smjernice DGA 2025–2030, pod okriljem MAHA pokreta Roberta F. Kennedyja Jr., donose radikalan zaokret: fokus na „pravu hranu“, visok unos proteina, punomasne mliječne proizvode, stroga ograničenja dodanog šećera i frontalni napad na ultraprerađenu hranu. Istodobno rehabilitiraju maslac, loj i crveno meso, uz zadržavanje formalnih limita za zasićene masti. Dokument je jasniji i komunikacijski učinkovitiji od prethodnih, ali otvara ozbiljna znanstvena, zdravstvena i industrijska pitanja te rizik od pojednostavljivanja poruka u praksi. Igor Berecki za Bug

07.01. (10:00)

Ovaj put za stvarno

Biotehnologija 2026.: od obećanja do rutine u medicini i IT-ju

Tekst Igora Bereckog za Bug mapira deset biotehnoloških iskoraka koje bi 2026. trebale prijeći iz hypea u kliničku i industrijsku rutinu. U prvom planu su „ambient“ AI koji smanjuje birokraciju u zdravstvu, in vivo CRISPR za masovne bolesti, stabilnija sučelja mozak–računalo, personalizirana mRNK onkologija i digitalni blizanci pacijenata. Slijede robotska kirurgija, MCED krvni testovi, autonomni laboratoriji, AlphaFold 3 kao alat za dizajn lijekova i „off-the-shelf“ CAR-T terapije. Fokus nije na vizijama, nego na izvedivosti, standardima i stvarnom učinku u praksi.

31.12.2025. (19:00)

Hidratacija s bonusom plastike

Mikroplastika u flaširanoj vodi: nevidljivi rizik svakodnevne hidratacije

Iza imidža čistoće flaširane vode krije se ozbiljan zdravstveni upitnik. Znanstvene analize pokazuju da redovita konzumacija vode iz PET boca može godišnje unijeti i preko 140.000 čestica mikro i nanoplastike u organizam. Te čestice nastaju degradacijom ambalaže i mogu prenositi toksične aditive i onečišćivače u krvotok. Dok regulativa kaska, a dugoročni učinci još nisu do kraja razjašnjeni, voda iz slavine, kućna filtracija te staklene ili metalne boce nameću se kao sigurnije alternative svakodnevnom „plastičnom“ gutljaju. Igor Berecki za Bug

28.12.2025. (21:00)

Rimljani više ne prave akvadukte, ali zato AI liječi rak

Biomedicina 2025: Revolucija u praksi

Godina 2025. donijela je biomedicinske prekretnice: 3D bioprintani organi i laboratorijska tkiva smanjuju kliničke pogreške; personalizirana mRNA cjepiva ciljaju tumore pojedinca; oralni peptide i „tri-agonisti“ zamjenjuju invazivne operacije; wearables prate zdravlje u realnom vremenu; BCI vraća mobilnost i komunikaciju nepokretnima; digitalni blizanci predviđaju reakcije na lijekove; ksenotransplantacija i in vivo CRISPR spašavaju živote; AlphaFold 3 ubrzava dizajn proteina; bio-hibridni roboti pomiču granice protetike. Inovacije rješavaju stvarne probleme, istovremeno stvarajući profit i novu medicinsku infrastrukturu. Igor Berecki za Bug

26.12.2025. (17:00)

Kad grijanje i Wi-Fi rade više nego mi

Homo industrialis: evolucija na “tehnološkom dugu”

Industrijalizacija i tehnologija zamijenile su prirodne selekcijske pritiske koji su milijunima godina oblikovali ljudsku biologiju. Glad, hladnoća i patogeni više ne testiraju naš organizam; umjesto toga, okoliš se adaptira ljudima, stvarajući nesklad životnog okružja i tehnički dug ljudske biologije. Moderna civilizacija amortizira biološku krhkost, ali povećava ovisnost o tehnologiji, što vodi do metaboličkih poremećaja, kroničnih upala i autoimunih bolesti. Imunosni sustav funkcionira u “sterilnoj sobi”, dok mozak eksternalizira kognitivne funkcije na digitalne proteze, stvarajući neurološku regresiju u dubokom fokusiranju i prostornoj orijentaciji. Poput aksolotla, čovjek ostaje u “larvalnom” stanju: fiziološki i psihološki krhak, ali tehnološki podržan. Budućnost ljudske vrste ovisi o sposobnosti kombiniranja tehnološke udobnosti s elementima prirodnog pritiska kako bi se spriječila potpuna fragilnost. Igor Berecki za Bug

20.12.2025. (19:00)

Podočnjaci kao alarm

Manjak sna povezan s kraćim životnim vijekom, odmah iza pušenja

Velika američka analiza objavljena u časopisu Sleep Advances pokazuje da je kronični manjak sna, odmah iza pušenja, jedan od najsnažnijih prediktora kraćeg očekivanog životnog vijeka. Usporedbom svih američkih okruga utvrđeno je da područja s većim udjelom ljudi koji spavaju manje od sedam sati žive kraće, čak i kada se u obzir uzmu prehrana, tjelesna aktivnost, pretilost i socioekonomski faktori. Studija sugerira da san treba tretirati kao ravnopravan, četvrti stup javnog zdravlja. Igor Berecki za Bug

14.12.2025. (10:00)

Infarkt ma kakav da je, uvijek je od srca

Berecki: Zašto „niski rizik” sve češće završava infarktom

Nova studija Mount Sinai Health sustava pokazuje da standardni kalkulatori kardiovaskularnog rizika (ASCVD, PREVENT) često podcjenjuju stvarni rizik: više od polovice osoba koje su doživjele prvi srčani udar prethodno je bilo svrstano u nisku ili graničnu kategoriju. Problem je što ti modeli procjenjuju statističku vjerojatnost, ali ne otkrivaju već postojeću, skrivenu aterosklerozu. Autori zato zagovaraju širu, ciljanu primjenu slikovne dijagnostike (npr. kalcijski skor, UZV karotida) kod osoba s rizičnim čimbenicima, kako bi se bolest otkrila prije nego što se manifestira infarktom. Igor Berecki za Bug

06.12.2025. (12:00)

Jer ni vašim uspomenama ne da se raditi bez rasporeda

Molekularni tajmeri mijenjaju priču o pamćenju

Najnovija istraživanja pokazuju da memorija nije statična arhiva, već dinamičan proces koji prolazi kroz niz precizno tempiranih molekularnih faza. Sjećanja se najprije stvaraju u hipokampusu, zatim filtriraju u talamusu i konačno stabiliziraju u prednjem cingularnom korteksu, pri čemu ključnu ulogu imaju genski regulatori poput Camta1, Tcf4 i Ash1l. Emocije, ponavljanje i multisenzorni angažman određuju koja će uspomena postati trajna, dok je zaboravljanje aktivan, koristan proces. Otkrića mijenjaju klasične modele i otvaraju put novim terapijskim i pedagoškim pristupima. Igor Berecki za Bug

04.12.2025. (15:00)

Žudnja na daljinskom: stiže era tihe neuro-popravke

Nevidljivi ultrazvuk koji podešava žudnju

Nova studija sveučilišta u Plymouthu pokazuje da transkranijalna ultrazvučna stimulacija (TUS) može neinvazivno modulirati nucleus accumbens – ključnu strukturu motivacije i nagrađivanja. Kratka, jednosatna stimulacija pojačala je učenje iz nagrade bez utjecaja na učenje iz kazne, što implicira iznimnu preciznost zahvata. Metoda nudi potencijalnu alternativu između lijekova i invazivnih elektroda, osobito za depresiju i ovisnosti, iako su učinci zasad kratkotrajni, uz potrebu za oprezom i daljnim istraživanjima. Igor Berecki za Bug.

02.12.2025. (20:00)

Partnerstvo s kojim nema razlaza

Kako lijekovi reprogramiraju naš crijevni „firmware“

Estonska studija otkriva da crijevni mikrobiom funkcionira kao osjetljiv biokemijski sustav koji pamti sve lijekove koje uzmemo. Ne samo antibiotici, nego i PPI, antidepresivi, beta-blokatori, steroidi i drugi mogu trajno promijeniti sastav crijevne flore, što utječe na imunitet, metabolizam i učinkovitost terapija. Bakterije neke lijekove čak deaktiviraju prije nego djeluju. Budućnost ide prema personaliziranoj farmakologiji temeljenoj na analizi mikrobioma, dok se danas oporavak najviše može poduprijeti prehranom bogatom vlaknima i fermentiranim namirnicama. Igor Berecki za Bug