Nanocigla od ugljika jača od čelika, lakša od stiropora - Monitor.hr
Prekjučer (08:00)

Kad se ugljik zainati

Nanocigla od ugljika jača od čelika, lakša od stiropora

Znanstvenici su stvorili novu vrstu laganog, ali iznimno čvrstog materijala – nanociglu od gotovo čistog ugljika. Korištenjem algoritma MBO i laserskog 3D printanja, dobivena je šupljikava struktura veličine kapljice vode koja može izdržati težinu milijun puta veću od svoje. Unatoč gustoći sličnoj stiroporu, materijal se po čvrstoći uspoređuje s najboljim čelicima. Potencijal je golem – od gradnje do zrakoplovstva – ali izrada zasad traje danima. U budućnosti bi masovna proizvodnja mogla značiti i korak prema hvatanju ugljika iz atmosfere. Nenad Raos za Bug


Slične vijesti

07.06. (17:00)

Kad ti maslinovo ulje ne valja za salatu, sredi s njim cestu

Otpadno jestivo ulje, umjesto da začepljuje odvode, može spasiti ceste

Kineski znanstvenici pokazali su da dodavanjem 6–9 % ulja u regenerirani asfalt on gotovo u potpunosti vraća čvrstoću i gustoću svježeg asfalta. Tajna je u “slobodnom volumenu” između molekula – ulje sprječava udruživanje asfaltena i djeluje poput emulgatora. Ukratko: loše ulje + stari asfalt = dobra cesta. Ako vam ne valja maslinovo ulje, ne očajavajte – možda ste upravo dobili građevinski materijal. Nenad Raos za Bug

01.06. (09:00)

Kako vas konobar za par centi prevari, a znanost to opravda

Zašto vino bolje paše kad je hladno (ili toplo)? Zato jer vara jezik

Kineski znanstvenici otkrili su da smjesa vode i alkohola mijenja strukturu ovisno o koncentraciji i temperaturi. Kod 31 % alkohola nastaje nova mrežasta struktura molekula, a povećanjem temperature raspadaju se klasteri vode, pojačavajući dojam jačine pića. Zato hladno vino „klizi“, dok toplo peče – ne samo zbog alkohola, već i zbog mikroskopske kemije. Hladnoća umrtvljuje okusne pupoljke, a molekularne promjene skrivaju oštrinu alkohola. Ukratko, temperatura nije samo stvar ukusa, nego i molekularne magije. Nenad Raos za Bug

24.05. (14:00)

A vi ga samo puštate u zrak, sram vas bilo

Bakterije, plin i plastika: reciklaža s okusom revolucije

U svijetu viška CO₂, njemački znanstvenici našli su način da ga bakterije Clostridium ragsdalei pretvore u korisne kemikalije poput etanola, octene kiseline i 2,3-butandiola. Ključ je elektroliza soda-vode koja stvara mravlju kiselinu i sintezni plin. Ovisno o sastavu plina, bakterije mijenjaju proizvodnju, što omogućuje fino podešavanje industrijskih sirovina. Umjesto da CO₂ ostaje otpad, postaje vrijedan resurs za plastiku i kemiju. Ukratko – smeće jednog čovjeka postaje gorivo bakterijskog partyja. Nenad Raos za Bug

17.05. (13:00)

Kad se već opijaš, nek’ ti barem alge čuvaju želudac

Spirulina protiv rakije: kineski znanstvenici razvili zaštitu želuca od alkohola

Kineski znanstvenici razvili su novi pripravak za zaštitu želuca od alkohola, kombinirajući mikroalge Spirulina platensis, antioksidans resveratrol i bizmut-pektin. Ova plutajuća mješavina aktivira se prisutnošću alkohola i značajno smanjuje oštećenje želučane sluznice, pokazali su pokusi na svinjama. Uz zaštitu želuca, pripravak pozitivno djeluje i na jetru i pluća. Ipak, najbolji lijek ostaje – umjerenost u piću. Nenad Raos

10.05. (14:00)

Kava, kemija i paranoja: kako da se ne otruješ prije doručka

Raos: Kako se kuha najzdravija kava

Priprema kave nije samo stvar okusa, već i zdravlja – pokazuje analiza poljskih kemičarki koje su istražile sadržaj kofeina i polifenola u raznim kavama. Iako espreso ima najveću koncentraciju korisnih tvari, američko kuhanje – američkim stilom – donosi najveću ukupnu dozu zdravih polifenola po šalici. Idealna kava za zdravlje je stoga amerikano, a ne ledeni frape koji vas može predozirati kofeinom. Umjerenost je ključ – jer kao što reče stari Paracelsus: sve je otrov, osim ako ne znaš kad stati. Nenad Raos za Bug

03.05. (16:00)

Zlato ne smrdi, ali zna završiti tamo gdje sunce ne sja

Zlato iz kanalizacije – nova rudna žila 21. stoljeća

Kineski znanstvenici razvili su polimer TE, spužvastu molekulu sposobnu selektivno adsorbirati zlato iz otpadnih voda. Zahvaljujući velikoj poroznosti i afinitetu prema ionskom obliku zlata (AuCl₄⁻), TE može vezati do 256 mg zlata po gramu, čak i bez posebne prilagodbe pH. Ostali metali jedva se vežu, a polimer je moguće regenerirati barem pet puta. Tehnologija je jednostavna, učinkovita i obećava da će gradski mulj možda postati nova zlatna žila – doslovno. Nenad Raos za Bug.

26.04. (19:00)

Kada novinari vide metan, odmah pomisle na krdo svemirskih goveda

Atmosfera dalekog planeta skriva oceane, ali ne i krave

James Webb teleskop otkrio je vodu, ugljikov dioksid, metan i dimetil-sulfid u atmosferi egzoplaneta K2-18b, udaljenog 124 svjetlosne godine. Iako su mediji brže-bolje objavili da su to “znakovi života”, kemijska analiza pokazuje da svi ti spojevi mogu nastati i bez organizama – putem geokemijskih i fotokemijskih procesa. Pravi znanstveni zaključak? Postoji tekuća voda, što je važan uvjet za život, ali o samom životu zasad nema dokaza – osim dokaza da senzacionalizam živi i buja. Nenad Raos za Bug

19.04. (16:00)

Kad ti škljocaju koljena – daj im struju, ne škripu

Kinezi razvili biorazgradivi materijal za obnovu hrskavice pomoću struje iz pokreta

Kineski znanstvenici razvili su piezoelektrični polimer koji može potaknuti obnovu hrskavice stvaranjem električnog polja pri pokretu. Riječ je o kombinaciji dvaju biorazgradivih materijala, PLLA i PHBV, koji imitiraju prirodna električna polja u tijelu. Najuspješnija je kombinacija s 70 % PHBV, koja ima dvostruki piezoelektrični učinak i dobra mehanička svojstva. Ova inovacija otvara novu nadu za liječenje osteoartritisa – bolesti za koju se desetljećima tvrdilo da lijeka nema. Nenad Raos za Bug.

12.04. (15:00)

Kad ti baterija ne puni mobitel, ali proizvodi kisik

Tajna struja s dna oceana: kisik bez biljaka?

Znanstvenici su na dnu Tihog oceana otkrili da minerali u nodulama stvaraju kisik – bez pomoći svjetlosti ni biljaka. U eksperimentima su u zatvorenim komorama primijetili porast kisika, koji se ne može objasniti klasičnim kemijskim reakcijama. Ispostavilo se da su nodule djelovale kao geobaterije – galvanski članci gdje interakcija metala poput mangana, bakra i nikla proizvodi električnu struju dovoljnu za cijepanje vode i stvaranje kisika. Kisik tako nastaje „u mraku“, mimo svih dosadašnjih pretpostavki o njegovu biološkom podrijetlu. Nenad Raos za Bug

05.04. (21:00)

Što je dobro za ptice, još je bolje za ljude

Prezdrava konoplja: sprječava rak i štiti krvne žile

U Leksikonu prehrane iz 1944. konoplja je bila hrana za perad, ali današnja znanost ima drugačije mišljenje. Poljski znanstvenici su usporedili biljne proteinske suplemente i otkrili da konoplja ima najviši antioksidacijski kapacitet među analiziranim sjemenkama, unatoč skromnijem broju polifenola. Osim toga, bogata je omega-3 i omega-6 masnim kiselinama te povoljno djeluje na crijevnu floru i imunološki sustav. Ukratko: nekad za ptice, danas za zdravlje – i to ozbiljno. Nenad Raos za Bug