Neurokemija sna: kako mozak odmara, sanja i nas „budi“ - Monitor.hr
Jučer (22:00)

Mozak radi i noćnu smjenu

Neurokemija sna: kako mozak odmara, sanja i nas „budi“

Spavanje nije pasivno; mozak prolazi kroz NREM i REM faze uz složenu neurokemiju. Homeostatski pritisak (adenozin), cirkadijalni sat (SCN i melatonin) i sustav budnosti (acetilkolin, dopamin, oreksin) koordiniraju uspavljivanje i budnost. Flip-flop prekidač VLPO neurona naglo pokreće san, dok REM donosi snove. Glimfatički sustav čisti mozak, kofein i kasna izloženost svjetlu remete ritam, a poremećaji mogu uzrokovati nesanicu ili paralizu sna. Svi mehanizmi zajedno održavaju ravnotežu između sna i budnosti. Igor Berecki za Bug


Slične vijesti

Prekjučer (19:00)

U zdravom tijelu zdravi mirisi

Hrana koju jedemo utječe na naš tjelesni miris

Tjelesni miris nije samo stvar higijene nego i prehrane, koja mijenja sastav znoja, loja i kožnog mikrobioma. Češnjak paradoksalno poboljšava miris tijela (ali ne daha), dok crveno meso miris čini neugodnijim. Voće i povrće obogaćuju kožu karotenoidima, dajući joj zdraviju boju i privlačniji „sjaj“. Prehrana tako modulira naš „mirisni potpis“, dok genetika (MHC) određuje osnovu i podsvjesno usmjerava preferencije. Mirisi time postaju evolucijski signali zdravlja, homeostaze i kompatibilnosti, koje parfemi mogu prikriti, ali ne i potpuno nadjačati. Igor Berecki za Bug

03.11. (08:00)

Kad se muškost prodaje u tubi, a samopouzdanje mjeri u nanogramima

Testosteron – hormon, brend i mit o vječnoj mladosti

Testosteron je od biološkog simbola muškosti postao tržišni proizvod i metafora vitalnosti. Sve češće se koristi i među ženama, kao sredstvo za energiju, libido i „mentalnu bistrinu“. No, iza marketinških obećanja o obnovi mladosti krije se složen hormon čija neravnoteža može ozbiljno narušiti zdravlje. Od sportskih dopinga do wellness tretmana, testosteron simbolizira opsesiju modernog društva brzim rješenjima i farmakološkim prečacima do samopouzdanja – i vječnog mita da se životna snaga može vratiti u bočici, tableti ili gelu. Igor Berecki za Bug

29.10. (21:00)

Mumije nisu vanzemaljci, samo zaboravljeni rođaci iz boljih klimatskih dana

Nestala loza iz srca Sahare otkriva zaboravljeno poglavlje ljudske povijesti

U pećini Takarkori u južnoj Libiji otkrivene su dvije mumificirane žene stare oko 7.000 godina, iz razdoblja kada je Sahara bila zelena savana. Analiza njihova genoma, koju su proveli znanstvenici Instituta Max Planck, otkrila je nepoznatu lozu Homo sapiensa koja se ne uklapa u poznate afričke ni bliskoistočne genetske skupine. Ova linija, nekoć raširena u Sjevernoj Africi, s vremenom je nestala bez većeg utjecaja na moderne populacije – podsjetnik na to koliko su migracije i klima oblikovale ljudsku povijest. Igor Berecki za Bug

23.10. (01:00)

Kad kromosomi čekaju zeleno svjetlo

Znanstvenici s našeg Ruđera otkrili novu ulogu ključnog proteina u diobi stanice

Dva nova rada tima s Instituta Ruđer Bošković, objavljena u Nature Communications, otkrivaju da mitotički protein CENP-E nije samo „vučni motor“ koji dovodi kromosome na mjesto diobe, nego i regulator koji odlučuje kada dioba može sigurno započeti. Istraživanje Krune Vukušića i Ive M. Tolić pokazuje da CENP-E stabilizira veze između kromosoma i mikrotubula, čime sprječava pogreške koje mogu uzrokovati aneuploidiju i razvoj tumora. Otkriće otvara nova vrata razumijevanju kontrole stanične diobe i potencijalnih terapijskih ciljeva u onkologiji. Igor Berecki za Bug

19.10. (22:00)

Još da možemo dobiti toliko godišnjeg...

Ljudska hibernacija: San o zimskom snu


Jesen budi želju za povlačenjem, a znanost istražuje mogućnost ljudske hibernacije. Dok medvjedi i vjeverice hiberniraju smanjujući metabolizam, ljudi bi mogli koristiti terapijsku hipotermiju ili torpor za svemirske misije i medicinske svrhe. Istraživanja pokazuju da posjedujemo genetski „hardver“ za hibernaciju, ali nam nedostaje „softver“. NASA i ESA razvijaju tehnologije za kontrolirani torpor, koji bi astronautima omogućio „spavanje“ tijekom putovanja. Ipak, izazovi poput oštećenja mozga i etičkih pitanja ostaju. Možda jednog dana prespavamo zimu – ili čekamo transplantat! Igor Berecki za Bug

19.10. (00:00)

Kad gen postane tekst – a znanstvenici lektori

Nova generacija uređivanja gena: od CRISPR-a do preciznog prime editinga i reverzibilnog R-Cas9 sustava

Desetljeće nakon otkrića CRISPR/Cas9 metode, znanstvenici s MIT-a razvili su poboljšani prime editing – alat koji omogućuje gotovo besprijekornu preciznost pri ispravljanju DNK, uz minimalne pogreške i bez složenijih postupaka. Istodobno se razvijaju novi sustavi R-Cas9 i R-IscB, koji privremeno „prepisuju“ pogrešne genske poruke na razini RNK, bez trajnih promjena DNK. Te tehnologije otvaraju vrata sigurnijem liječenju nasljednih bolesti i personaliziranoj medicini, ali i nova etička pitanja o granici između terapije i genetskog dizajna. Igor Berecki za Bug

18.10. (15:00)

Gušterača na godišnjem odmoru

Wellness za inzulinske tvornice: Znanstvenici “oživjeli” beta-stanice oboljelih od dijabetesa tipa 2

Europski znanstvenici pokazali su da se disfunkcionalne beta-stanice gušterače pacijenata s dijabetesom tipa 2 mogu djelomično oporaviti i ponovno lučiti inzulin. Izolirani otočići pacijenata vratili su funkciju nakon “odmora” u laboratorijskim uvjetima. Oporavljene stanice pokazale su poboljšanu gensku aktivnost. Ključno: lijekovi poput JAK inhibitora mogu postići sličan efekt in vivo. Ovo sugerira da dijabetes tipa 2 nije uvijek nepovratan, nudeći nadu za terapije koje bi “resetirale” iscrpljenu gušteraču. Igor Berecki za Bug

12.10. (22:00)

Kad je mozak još bio u fazi testiranja verzije „ja 0.1“

Zašto ne pamtimo najranije djetinjstvo: nestabilna pohrana sjećanja

Dječja amnezija objašnjava zašto nitko ne pamti svoje prve korake ni pelene – mozak tada jednostavno nije imao stabilan „softver“ za dugoročno pamćenje. Freud je mislio da potiskujemo traume, no stvarni krivac je nezreo hipokampus koji usred neurološkog kaosa ne uspijeva trajno pohraniti podatke. Kako sazrijeva i usporava neurogeneza, mozak napokon može razlikovati kratke dojmove od trajnih zapisa. Uz to, bez razvijenog jezika nema ni priče o sebi – jer sjećanja ne postoje dok ih netko ne zna ispričati. Igor Berecki za Bug

10.10. (13:00)

Kad koža poželi postati mama

Američki znanstvenici iz kožnih stanica stvorili jajne stanice koje se mogu oploditi

Znanstvenici s američkog sveučilišta Oregon Health and Science po prvi su put uspjeli pretvoriti ljudske stanice kože u jajne stanice koje se mogu oploditi spermijem i razviti do ranog embrionalnog stadija. Tehnika, nazvana „mitomejoza“, kombinira elemente mitoze i mejoze kako bi somatske stanice smanjile broj kromosoma na 23. Premda je uspješnost zasad niska, a embriji često nose genetske greške, riječ je o revolucionarnom dokazu koncepta koji bi jednog dana mogao omogućiti biološko roditeljstvo neplodnim i istospolnim parovima — ali otvara i cijeli niz etičkih dilema bez presedana. Igor Berecki za bug

04.10. (14:00)

Nismo ni svjesni kad postajemo svjesni

Svijest nije trenutak, već se razvija postupno u procesu

Prvi temelji nastaju oko 24. tjedna trudnoće formiranjem talamokortikalnih veza, dok fetus do tada funkcionira refleksno i pod kemijskom “sedacijom” maternice. Treće tromjesečje donosi prve tragove pamćenja i reakcija na poznate zvukove, no pravo buđenje svijesti događa se pri porodu, kada osjetilna bujica aktivira moždane mreže. U prvoj godini života razvija se složenija percepcija, pažnja i “default mode” mreža, a do druge godine i samospoznaja. Svijest se, dakle, rađa sporo – bez prekidača. Bug