Nijedna županija nije u stanju ostvariti kontinuiranu fiskalnu efikasnost, najveća kočnica - previše zaposlenika - Monitor.hr
05.12.2019. (11:30)

Županija uhljebnička

Nijedna županija nije u stanju ostvariti kontinuiranu fiskalnu efikasnost, najveća kočnica – previše zaposlenika

U analizi koja je obuhvatila usporedbe izravnih i neizravnih pokazatelja fiskalnih performansi županija tijekom 14 godina počevši od 2002. godine pokazalo se da su Grad Zagreb i Varaždinska županija bili efikasni u šest, Međimurska u pet i Krapinsko-zagorska u tri promatrane godine.  Šest županija efikasnost je dostiglo u samo jednoj godini, dok je preostalih 11 županija kontinuirano neefikasno. Novi list


Slične vijesti

06.01. (08:00)

Može to i bolje

Objavljen novi popis najrazvijenijih gradova i županija

Vlada je utvrdila novu listu županija, općina i gradova u Hrvatskoj porema stupnju razvijenosti. Među 50 posto najrazvijenijih županija u državi su Krapinsko-zagorska, Međimurska, Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska i Varaždinska županija. Među 25 posto najrazavijenijih i najbogatijih su pak Dubrovačko-neretvanska, Grad Zagreb, Istarska, Zadarska i Zagrebačka županija. Najnerazvijenije županije u RH su Brodsko-posavska, Požeško-slavonska, Sisačko-moslavačka, Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska. Među najrazvijenijim gradovima su Zagreb, Zadar, Velika Gorica, Rijeka, Poreč, Dubrovnik, Varaždin, Koprivnica, Čakovec i drugi. Danica

23.03.2021. (18:30)

Šta smo anektirali BiH?!?

U posljednjih 18 godina broj zaposlenih u općinama povećan – dva i pol puta

U posljednjih 18 godina, nakon četiri kruga lokalnih izbora, broj zaposlenih u općinama Hrvatskoj povećao se dva i pol puta, u županijama se udvostručio, a u gradskim lokalnim organima vlasti povećan je za 50 posto. Grad Zagreb povećao je broj zaposlenih u gradskom poglavarstvu za 21%. U konkretnim brojkama, koje se odnosni na kraj 2019., u 576 jedinica lokalne i regionalne samouprave bilo je zaposleno 19.047 službenika i namještenika, odnosno 2.409 zaposlenih u županijama, 10.777 u gradovima, 5.861 u općinama, a u Zagrebu 3.085 službenika i namještenika. Večernji je prenio brojke bivše ministrice uprave Dubravke Jurlina Alibegović, sada znanstvenice Ekonomskog instituta Zagreb.

03.05.2020. (21:00)

Ilko Ćimić: Koliko nas zapravo koštaju beskorisne županije i župani?


Ozbiljno istraživanje napravio je Indexov Ilko Ćimić: Upravo smo zato u ovogodišnjim županijskim proračunima odlučili istražiti koliko nas županije koštaju kada se izbace ustanove u zdravstvu, srednje i osnovne škole, domovi za stare i nemoćne i ostali tzv. proračunski korisnici. Naše je istraživanje pokazalo veliku i neujednačenu potrošnju pojedinih ureda župana i županijskih skupština. Tu su, naravno, i visoke plaće župana te općenito plaće za službenike u županijama. Ćimić je analizirao sve hrvatske županije.

17.09.2019. (17:30)

Radno mjesto - kupljeni birač (+ familija)

Gradovi, županije i općine zapošljavaju 14.000 ljudi

Hrvatska ima 428 općina, 127 gradova i 20 županija, a da bi se ovaj broj smanjilo “treba vrlo jaka politička volja i konsenzus i oporbe i vlasti. A volje nema jer se radi o 9.700 dužnosničkih mjesta u lokalnoj upravi i ogromnom utjecaju na zapošljavanje u komunalnim poduzećima i upravi”, objašnjava Dubravka Jurlina Alibegović s Ekonomskog instituta koja se godinama bavi lokalnom upravom (kratko bila i ministrica uprave). 24 sata

10.05.2016. (08:54)

Odgovor koji nisu željeli

Župani naručili studiju pa je odbacili zbog zaključka da treba spajati županije

Hrvatska zajednica županija naručila je analizu Ekonomskog instituta o pitanju teritorijalnog preustroja, ali kada je ona završena, platili su i nisu prihvatili studiju, piše Jutarnji. Teritorijalni preustroj trebao bi, prema studiji, početi okrupnjavanjem jedinica lokalne samouprave u Međimurskoj, Brodsko-posavskoj, Dubrovačko-neretvanskoj, Istarskoj, Primorsko-goranskoj, Osječko-baranjskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Zadarskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Varaždinskoj županiji. Općine bi trebale imati najmanje 5000 stanovnika, a gradovi najmanje 10.000 stanovnika.

07.05.2016. (22:24)

Smrt regijama

Dežulović: Kronika građanskog rata – kako je Petrov pojeo govno?

“‘Da nije tako historijski važna, uvodeći podzemnu političko-marketinšku proizvodnju neprijatelja za potrebe vladajuće elite prvi put kao legalan obrt, s pečatom Hrvatske zajednice županija – i da pri tom nije tako zaprepašćujuće pokvarena čak i za hadezeovske standarde – bila bi kampanja šibensko-kninskog glupana samo najžuplja i najimbecilnija u cjelokupnoj povijesti političke agitacije u Hrvata, svojom ‘uspjelom provokacijom’ protiv ukidanja županija bolno precizno razotkrivši baš svaki pojedini razlog zašto županije treba ukinuti”, piše Boris Dežulović o kampanji i plakatu ‘Dobrodošli u Zadarsku regiju’. Autograf.hr

03.05.2016. (15:27)

"Županije trebaju jedino armiji načelnika, pročelnika..."

Boris Dežulović: Kronika građanskog rata – bitka za županije

“Ustat će Šibenčani, i Vinkovčani – i Vukovarci, i Siščani, i Međimurci, i Ličani, i ostali – protiv regionalista i njihove ‘povijesti geografije’, obranit će svoje slavne županije i svoje mudre župane, jer bolje je, kaže drevna hrvatska mudrost, da ih pljačkaju njihovi, nego hegemonistički regionalisti iz Zadra ili Osijeka. Čak i kad cijela mobilizirana Šibenska županija, sa svih svojih pet gradova i petnaest općina – ima manje stanovnika od zagrebačke Trešnjevke”, piše Boris Dežulović o protivnicima ukidanja županija. N1

11.02.2016. (22:55)

Direktan dug županija, gradova i općina u koji ulaze krediti i izdanja vrijednosnih papira u proteklih 12 godina više se nego udvostručio s dvije na 4,5 milijarde kuna

05.02.2016. (23:50)

Zašto domoljubi ne žele jaču Hrvatsku s manje županija?