“Mediji gospođu Kolindu podsjećaju da je 2014. srčano zastupala Istanbulsku konvenciju, ali ona za to ne daje ni pišljiva boba. Ne doživljava ih. Računa da je HDZ u stanju komešanja pa se ne valja zamjerati ni strujama koje dižu glavu. A naša predsjednica uvijek računa”, piše Sanja Modrić za Novi list.
Kada je došla na vlast, Kolinda Grabar Kitarović službenu je domenu promijenila u predsjednica.hr. To se promijenilo s dolaskom Zorana Milanovića na mjesto predsjednika. No stranica navodno i dalje postoji, domenu je zakupio novi vlasnik i na stranici objavljuje erotski sadržaj, piše Zimo.
Bivša predsjednica podvrgnula se prednjoj vratnoj discektomiji i fuziji s instrumentalizacijom, na kralješcima jučer na Rebru. Prije ovoga imala je problema s ravnotežom, bilo je teško potpisati se i općenito pisati rukom, zakopčati dugmad, otvoriti bočicu vode, našminkati se, prinijeti žlicu ustima. KGK je danas članica Međunarodnog olimpijskog odbora. Od tegoba s kralježnicom boluje 80 posto građana. Gospođa nije bila dobra predsjednica, ali brz i potpuni oporavak joj svakako želimo!
Dragi svi, javljam vam se s KBC Rebro, Zagreb nakon operacije stenoze spinalnog kanala vratne kralježnice s…
Gepostet von Kolinda Grabar-Kitarović am Samstag, 12. September 2020
Nakon što je poslije izbornog poraza praktički preko noći nestala iz medijskog i političkog života, bivša predsjednica Kolinda Grabar Kitarović objavila je fotografiju na kojoj pokazuje srednji prst Miroslavu Škori kao odgovor na njegovu izjavu o tome da bi se silovane žene trebale savjetovati s obitelji što će učiniti. Telegram nabraja slučajeve tijekom njena mandata u kojima se nije iskazala na polju borbe za ženska prava.
Tradicija je za maškare u Kaštel Starom spalila lutku koja liči na bivšu predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović. U povorci su bile i lutke premijera Andreja Plenkovića, zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, te Zdravka Mamića. Ne znamo jesu li oni gorjeli. Fotke – T-Portal.
Inaugurirani predsjednik Zoran Milanović s Pantovčaka je ispratio dosadašnju predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović kojoj mandat traje do ponoći, uz buket cvijeća i poljubac – piše Večernji. Klauški se pita koji sadržaj stoji iza ove inauguracije bez pompe, kojoj su veću važnost davali mediji nego sam novoprisegnuti predsjednik, mogla bi označiti početak svođenja funkcije predsjednika na okvire Pantovčaka, Ustava i ovlasti – i Milanovićevih interesa. Jer samo o njegovim interesima ovisi i budućnost njegova mandata. Milanović je u govoru unaprijed zatražio “razumijevanje za sve greške” koje bi mogao počiniti na novoj funkciji. Pretpostavlja se da onaj koji griješi obično mora i nešto raditi.
Zagrebački HDZ glavnim razlogom za poraz Kolinde Grabar-Kitarović vidi predsjedničine gafove, a posebno to što je Milanu Bandiću za rođendan poslala tortu (što je bilo prije prvog kruga) i što mu je pjesmom čestitala rođendan na Broćanskoj večeri u Zagrebu. Generalno, HDZ Zagreba kao problem vidi odnos s Milanom Bandićem (s kojim su u koaliciji u glavnom gradu). N1…
Nakon što je obrađeno 97,24 posto biračkih mjesta, DIP je izvijestio da je Zoran Milanović dobio 997,655 ili 52,73 posto glasova, a Kolinda Grabar Kitarović 894,259 ili 47,27 posto glasova.
Potpune izlazne ankete koje su objavile hrvatske televizije pokazuju da je pobjednik predsjedničkih izbora Zoran Milanović sa 53,22 posto osvojenih glasova, a Kolinda Grabar Kitarović osvojila je 46, 78 posto glasova. Rad izbornih tijela kontroliralo je 24,333 promatrača. Kasnilo je jedno biračko mjesto u Zagrebu. Statistička pogreška je 1,3 % i ne obuhvaća dijasporu. RTL, HRT, Nova TV
Iz stava prema pozdravu Za dom spremni najbolje se iščitava razmišljanja troje najjačih kandidata:
Grabar Kitarović: Za dom spremni bio je ustaški pozdrav u NDH, ali… kao insignija je legalan.
Milanović: Tuđman je sa zgražanjem govorio o tom pozdravu. Hrvatski Ustavni sud je u dva slučaja presudio da je zabranjen.
Škoro: To je insignija na rukavima HOS-a, pod tim znakom su dečki pogibali.
Jutarnji ocjenjuje da HRT nije postavio nijedno supstancijalno pitanje kandidatima – o obrazovnoj reformi i štrajku učitelja, reformi pravosuđa, teritorijalnom ustroju, porezima, kulturnoj politici, energetici, klimatskim promjenama, politici prema EU.