Otkriven prekidač za uključivanje i isključivanje bakterija koje 'izdišu' električnu energiju - Monitor.hr
04.09.2021. (14:00)

Baterijske bakterije

Otkriven prekidač za uključivanje i isključivanje bakterija koje ‘izdišu’ električnu energiju

Duboko ispod morskog dna sitne bakterije tisućama godina “izdišu” električnu energiju kroz dugačke, tanke disalice; a sad je otkriveno kako se uključuje i isključuje njihov “električni dah”. Ove bizarne bakterije oslanjaju se na dva proteina, povezanih u strukturu nalik dlaci, zvanoj pilus, izvijestili su istraživači u studiji objavljenoj u časopisu Nature. Kolonije geobactera koriste se za napajanje male elektronike već više od desetljeća, no zasad su ove “bakterijske baterije” mogle proizvesti samo male količine energije. Tim istraživača otkrio je da se te kolonije mogu učiniti provodljivijima pod utjecajem električnog polja. To bi pak moglo pomoći u povećanju snage ovih uređaja. Novo istraživanje pruža dodatni stupanj kontrole jer dopušta uključivanje i isključivanje električne energije po želji. Bug


Slične vijesti

09.12.2022. (23:00)

Ukratko, ne bi nas skoro više bilo

Evo što bi se dogodilo da svi mikrobi odjednom nestanu

O bakterijama slušamo većinom u negativnom smislu, iako postoje “dobre” i korisne bakterije bez kojih ne bi mogli živjeti. Odnosno, možda bi mogli opstati koju godinu, no onda bi se cijeli svijet srušio. Prvi problem bio bi nedostatak dušika. Bakterije dušik pretvaraju u amonijak koji je potreban biljkama za fotosintezu, koja bi u potpunosti nestala. Ako sada mislite “pa jest ćemo meso”, sjetite se da krave jedu travu, koje neće više biti. Drugi problem nepostojanja mikroba bila bi dekompozicija, odnosno nedostatak iste. Biomasa umrlih organizama samo bi se akumulirala i bez mikroba ne bi se mogla razložiti. Budući da se ništa ne može prirodno reciklirati, pitanje je vremena kada će preostale zalihe nestati… IFL Science.

19.11.2022. (17:00)

Proždrljivi svejedi

Nenad Raos: Bakterije koje jedu sve – rješenje za recikliranje plastike

Plastiku treba prvo pretvoriti u nešto biorazgradivo, a onda uposliti bakterije da to biorazgradivo razgrade u nešto korisno – temelj je novog postupka za recikliranje miješanog plastičnog otpada. Ono što novi postupak recikliranja miješanog plastičnog otpada čini još privlačnim je da se u drugom, bakterijskom stupnju ne troši energija, štoviše bakterije ne treba ni hraniti jer im kao izvor energije služe upravo dikarboksilne kiseline. Nova teorija opisana je u časopisu Science, u radu američkih znanstvenika „Mixed plastic waste valorization through tandem chemical oxidation and biological funneling“. Bug

 

 

11.07.2022. (10:00)

Ne bi se time bilo zgodno zarazit

Raos: Otkrivena divovska bakterija – koja se vidi golim okom

Kada su 1984. godine otkriveni „fosili bakterija s Marsa“ u meteoritu ALH84001 skeptici su već tada vrtili glavom. Ne zato što su smatrali nemogućim da je nekoć na Marsu bujao život – čiji su tragovi, eto, do nas došli meteoritom – nego prije svega zato što živa bića takve, sićušne veličine ne mogu postojati. „Fosili“ su naime bili dugački samo 100, a široki 20 nanometara, pa bi bilo nemoguće da u tako malen prostor stane sve što stanici treba za život. Najmanje bakterije deset su puta veće od pretpostavljenih mikroba s Marsa, a već molekula hemoglobina ima promjer 50 nanometara. No postoji li i gornja granica veličine bakterije? Ime bakterije je Thiomargarita magnifica; živi na lišću morske trave, a naraste do 9000 µm, dakle gotovo jedan centimetar (9 mm). U stanici ima oko 40 tisuća kopija molekule DNA, a isto toliko pepina, pa se postavlja pitanje ima li više smisla govoriti o jednoj stanici ili je riječ o koloniji ili – možda – o višestaničnom organizmu (a bakterije su obično jednostanični). Nenad Raos za Bug.

09.06.2022. (12:00)

A ja bi auto na bakterije

U Toyoti Yaris otkrivene su bakterije koje jedu gorivo

Nedavno su biolozi s Instituta za integrativnu biologiju i Darwin Bioprospecting Excellence tima, oba sa sjedištem u Valenciji u Španjolskoj, odlučili potražiti nove uzorke, a na pamet su im pali vlastiti automobili, parkirani ispred istraživačkih laboratorija. Uzorci su uzeti ispod poklopca rezervoara za gorivo. Nakon kraće obrade uzoraka otkriveno je nekoliko vrsta bakterija, uključujući nikad prije katalogiziranu vrstu. Nove bakterije pokazale su se sposobnima živjeti u koncentriranim uzorcima goriva. Također su bile sposobne razgraditi te uzorke tijekom vremena, što bi ih moglo učiniti vrijednima u budućim projektima čišćenja područja kontaminiranih naftom i gorivom. HAK Revija

26.05.2022. (21:00)

Samo da ih ne oslobode otapanjem ledenjaka

Bakterije na Antarktici imaju ‘supermoć’ – otporne su na antibiotike i mogu se širiti

Na Antarktici su otkrivene bakterije s genom za prirodnu otpornost na antibiotike i antimikrobne tvari te imaju potencijal proširiti se iz polarnih područja, upozoravaju znanstvenici iz Čilea. Andres Marcoleta, znanstvenik sa Sveučilišta u Čileu koji je predvodio studiju objavljenu u časopisu Science of the Total Environment u ožujku, rekao je da su te “supermoći”, koje su evoluirale kako bi se oduprle ekstremnim uvjetima, sadržane u pokretnim fragmentima DNK koji se lako mogu prenijeti na druge bakterije. Otkrili su i da bakterije Pseudomonas, prevladavajuća skupina bakterija na Antarktičkom poluotoku, nisu patogene, ali mogu biti izvor “gena otpornosti”, koje ne zaustavljaju uobičajeni dezinficijensi kao što su bakar, klor ili kvaternarni amonij. Tportal

15.04.2021. (23:30)

Fileki na udaru

Junk food ubija zdrave bakterije u crijevima i pokreće upale

Pljeskavice, kobasice i slatki napitci mogu pokrenuti upalu koja tjera dobre bakterije iz crijevnog mikrobioma. Također, povećavaju rizik za mnoštvo potencijalno smrtnih stanja, uključujući pretilost, dijabetes, bolesti srca, karcinom i Alzheimer, pokazalo je nizozemsko istraživanje na 1.425 ljudi. Puno voća, povrća, masne ribe poput lososa i skuše u prehrani imalo je potpuno suprotan učinak. Mediteranska prehrana ublažava upale. Study Finds

14.10.2020. (19:00)

Tajne evolucije

Otkriće znanstvenika s IRB-a: Bakterijski biofilmovi ponašaju se poput embrija

Otkrili smo da je razvoj bakterijskih biofilmova (zajednica) usporediv s embriogenezom životinja. To znači da su bakterije pravi višestanični organizmi baš kao i mi. Ako uzmemo u obzir da su najstariji poznati fosili upravo bakterijski biofilmovi, onda je vrlo vjerojatno da je i prvi život bio višestaničan organizam, a ne jednostaničan kao što se do sada smatralo, objašnjava prof. dr. sc. Tomislav Domazet – Lošo s IRB-a. Index…

23.01.2020. (09:00)

Znanost pronalazi neobična objašnjenja: Djeca s poteškoćama u ponašanju imaju – različit sastav crijevne flore u odnosu na ostale vršnjake

12.11.2019. (09:00)

Bakar čuva od bakterija: Na bolničkim krevetima proizvedenima od bakra prisutno prosječno 95% manje bakterija nego na konvencionalnim bolničkim krevetima

31.07.2019. (12:00)

6 puta više mrtvih od rezistentnog oblika bakterije Klebsiella pneumoniae u europskim bolnicama