Petorica “hrvatskih” nobelovaca između etničkog ponosa i službenih kriterija - Monitor.hr
Jučer (16:00)

Nijedan je nije zaradio ovdje

Petorica “hrvatskih” nobelovaca između etničkog ponosa i službenih kriterija

Nakon što je fizičar John Martinis potvrdio da mu je otac iz Komiže, otvorila se rasprava o tome koliko Hrvatska zapravo ima Nobelovaca. Iako službena statistika ne bilježi nijednog, jer su Ružička i Prelog nagrade dobili pod švicarskom zastavom, a Andrić pod jugoslavenskom, etnički kriterij širi popis na pet imena: Ružička, Prelog, Andrić, Modrich i Martinis. No taj “labavi” pristup pokazuje da broj Nobelovaca zapravo ovisi o tome što želimo vidjeti – znanstvenu činjenicu ili domoljubni odraz u zrcalu. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.


Slične vijesti

14.10. (11:00)

Kad se i alge počnu znojiti

Klimatske promjene prijete morskim mikrojunacima

Najmanji, ali ključni stanovnici oceana – modrozelene alge Prochlorococcus – mogli bi pretrpjeti pad populacije do 50% u idućih 75 godina zbog porasta temperature mora iznad 27.8 °C, pokazuje istraživanje u Nature Microbiology. Te mikroskopske alge proizvode veliki dio svjetskog kisika i apsorbiraju CO₂, pa njihov nestanak prijeti urušavanjem morskih hranidbenih mreža. Uz toplinski stres, dodatno ih ugrožava zagađenje plastikom. Stručnjaci upozoravaju da bi čak i Jadran uskoro mogao osjetiti posljedice ako se trend zagrijavanja nastavi. Index

13.10. (20:00)

Gej je znanstveno dokazano OK

Homoseksualnost iz znanstvenog kuta: prirodna varijanta ljudskog ponašanja

Znanstvenici desetljećima proučavaju zašto homoseksualnost opstaje ako ne vodi razmnožavanju. Istraživanja pokazuju da je seksualna orijentacija biološki uvjetovana kombinacijom gena, hormona i epigenetike te da postoji kontinuum privlačnosti, a ne stroga podjela. Evolucijske teorije nude više objašnjenja: homoseksualci mogu pomagati obitelji u odgoju djece, geni povezani s homoseksualnošću mogu povećavati plodnost žena ili doprinositi društvenoj koheziji. Homoseksualnost se tako pokazuje kao prirodna i funkcionalna varijanta ljudskog ponašanja, a ne evolucijska „pogreška“. Index

09.10. (14:00)

U stalnoj potrazi za eliksirom života

Kineski znanstvenici preokrenuli biološko starenje kod primata

Kineski istraživači s Akademije znanosti uspješno su preokrenuli biološko starenje kod makakija koristeći ljudske stanice otporne na senescenciju. Tijekom 44 tjedna tretmana majmunima su ubrizgavali modificirane mezenhimske stanice koje su pomladile deset organskih sustava i 61 vrstu tkiva, uključujući mozak i reproduktivne organe, bez nuspojava. Epigenetski satovi pokazali su smanjenje biološke dobi za 5–7 godina. Ključni učinak postignut je putem egzosoma koji šalju regenerativne signale kroz tijelo. Slijede istraživanja na drugim primatima i moguća klinička ispitivanja na ljudima. Index

07.10. (20:00)

Kad nepravda doslovno udara u glavu

Nejednakost u prihodima smanjuje ključne dijelove mozga

Veliko istraživanje objavljeno u Nature Mental Health pokazalo je da djeca koja odrastaju u društvima s većom ekonomskom nejednakošću imaju manji kortikalni volumen i slabije povezane moždane mreže, što utječe na pažnju, emocije i jezik. U studiji na više od 8.000 djece znanstvenici su otkrili da stres, nesigurnost i društvene usporedbe mijenjaju razvoj mozga, bez obzira na obiteljski prihod. Hrvatska se, s niskim Gini koeficijentom, zasad ubraja među jednakija i time – neurološki sretnija društva. Nenad Jarić Dauenhauer za Index

28.09. (15:00)

A mislili smo da je Terminator fikcija

Ako itko napravi AGI, svi umiru – knjiga o najcrnjem scenariju umjetne inteligencije

Eliezer Yudkowsky i Nate Soares u knjizi tvrde da će stvaranje umjetne superinteligencije neizbježno dovesti do propasti čovječanstva (Guardian). Prema njima, današnji AI sustavi već pokazuju “lažnu poslušnost”, a budući AGI lako bi razvio ciljeve neusklađene s ljudskim interesima. Nije potrebna zloba, samo različiti prioriteti – poput čovjeka prema orangutanima. Autori upozoravaju da je utrka nezaustavljiva, regulacija spora, a šanse da AI ostane pod našom kontrolom gotovo nikakve. Pa ipak, podsjećaju: čovječanstvo je već preživjelo nuklearke i ozonsku rupu. Nenad Jarić Dauenhauer za Index

24.09. (00:00)

Cijepljenje vas neće učiniti autističnim, ali vas zato američki predsjednik može izluditi s nebuloznim izjavama

Mit o cjepivima i autizmu: Više od 25 godina znanost demantira laži

Mit da cjepiva uzrokuju autizam nastao je 1998. godine na temelju lažirane studije britanskog liječnika Andrewa Wakefielda, koji je kasnije izgubio licencu. Iako su brojne znanstvene studije, uključujući velike danske studije na stotinama tisuća djece, dokazale da ne postoji veza između cjepiva i autizma, ova je dezinformacija i dalje prisutna. Teza je posebno uvjerljiva zbog vremenske podudarnosti – simptomi autizma često se javljaju u dobi kada se djeca najviše cijepe. Znanstveni konsenzus je jasan: cjepiva su sigurna i ne uzrokuju autizam, a stalni pokušaji diskreditacije ovih nalaza, poput onog američkog ministra zdravstva Roberta F. Kennedyja Jr., su neuspješni. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.

14.09. (18:00)

Kad junk food nije jedini zlikovac na tanjuru

Ne deblja ultraprerađena hrana sama po sebi, nego kalorije, tekstura i hiperukusnost

Znanstvena istraživanja pokazuju da ultra-prerađena hrana (UPF) nije nužno štetna sama po sebi, nego problem leži u visokoj energetskoj gustoći, hiperukusnosti i mekoj teksturi koja potiče prejedanje. Definicija UPF-ova je neprecizna pa u kategoriju upadaju i zdravi proizvodi poput integralnog kruha ili tofua. WHO i druge institucije ipak upozoravaju na rizik od pretilosti i bolesti. Stručnjaci naglašavaju važnost neurogastronomije i činjenicu da mozak može razviti ovisnost o hrani – ali i naučiti voljeti zdravije izbore. Index

31.08. (16:00)

Kad ti čep u nosu postane metafora za ekonomiju

EU između čepa i čekića regulacije: naizgled suludi propisi možda ipak štite budućnost

Kritičari tvrde da EU pretjeranom regulacijom usporava inovacije i gubi utrku s SAD-om i Kinom. Primjeri su GDPR, AI Act, GMO i klinička ispitivanja, koji otežavaju razvoj, dok se u SAD-u procesi odvijaju brže i fleksibilnije. No, stručnjaci poput Damira Novotnyja ističu da su pravila nužna za demokraciju i dugoročni razvoj te podsjećaju da EU ipak ima uspješne AI startupe i najjaču farmaceutsku industriju. Problem nije samo u propisima, već i u njihovoj provedbi i političkim stavovima. Previše slobode, kažu, nije recept za prosperitet. Index

28.08. (18:00)

Jadran se pretvara u saunu, a ribe nisu kupile ručnik

Jadran se pregrijava: termostat Mediterana u kvaru

Nedavna studija IRB-a i IOR-a otkriva da se duboke vode Jadrana zagrijavaju i zaslanjuju brže od svih predviđanja – promjene očekivane krajem stoljeća događaju se već danas. Temperatura na 1000 m dubine porasla je za 0,8 °C u desetljeću, a salinitet za 0,2 PSU. To remeti ulogu Jadrana kao “termostata” Mediterana, ugrožava opskrbu dubina kisikom te stavlja hladnovodne vrste pred zid, dok tropske invazivne vrste preuzimaju prostor. Znanstvenici upozoravaju da Jadran “trči ispred modela”, a posljedice za ekosustave i obalne zajednice bit će ozbiljne. Nenad Jarić Dauenhauer za Index

10.08. (22:00)

Algoritmi ne miruju, a mi?

AI, tehnofeudalizam i propitkivanje budućnosti društva

Grčki ekonomist i bivši ministar financija lijeve vlade, Yanis Varoufakis, u knjizi Tehnofeudalizam: Što je ubilo kapitalizam (2023.) tvrdi da više ne živimo u kapitalizmu, već u novom digitalnom feudalizmu, u kojem tehnološki giganti poput Amazona i Googlea zarađuju ne proizvodnjom, nego izvlačenjem rente putem kontrole podataka, pažnje i tržišta. Ovaj model, sve prisutniji u SAD-u, usporava inovacije, pojačava društvene razlike i slabi demokraciju, tvrdi on. Predlaže porez na digitalnu rentu, temeljni dohodak i demokratizaciju vlasništva nad platformama po uzoru na zadruge poput španjolske Mondragón. Sociolog Krešimir Žažar s FFZG objašnjava kako je umjetna inteligencija (AI) dio četvrte industrijske revolucije koja mijenja sve, od komunikacije do posla. Ističe da AI preuzima i složenije poslove, a korištenje alata poput ChatGPT-a može dovesti do “algoritamske atrofije” i smanjenja kreativnosti. Žažar ne prihvaća u potpunosti pojam tehnofeudalizma (Varoufakis), nego smatra da se radi o pojavi digitalnih monopola. Index