Mnogo hrane baca se i u Hrvatskoj, a cilj je da se do 2028. ta količina smanji za 30 posto. O toj se temi, u povodu Međunarodnog dana svjesnosti o gubitku i bacanju hrane, govorilo na konferenciji u Zagrebu “Hrana bez otpada” u organizaciji Jutarnjeg lista. U Hrvatskoj se godišnje baci 286 tisuća tona hrane. Od toga je 106 tisuća tona jestivi dio koji bi se mogao spasiti. Po stanovniku baci se 71 kilogram godišnje, a od tih 71 ustvari 26 je jestivi dio na koji se može utjecati. Najviše se baca u kućanstvima, a tvrtke, trgovački lanci, distributeri, restorani također mogu pomoći u smanjenju količine otpada, a neki to već i rade. HRT
Puni smo plastike
Plastika se nalazi u gotovo svemu što jedemo i pijemo
Studija koju je 2021. godine provelo Sveučilište Vrije iz Amsterdama, otkrila je da gotovo 80% mesa i mliječnih proizvoda dobivenih od domaćih životinja sadrži mikroplastiku. Vjeruje se kako je uzrok tome hrana koju su nizozemski farmeri kupovali za svoje krave i svinje, s obzirom na to da je svih 12 testiranih uzoraka peleta i usitnjene hrane sadržavalo plastiku. Također je utvrđeno da sedam od osam uzoraka govedine i pet od osam uzoraka svinjetine sadrže plastične čestice, a plastika je pronađena i u 18 od 25 ispitanih uzoraka mlijeka. Otkriveno je da 83% uzoraka vode iz slavine iz cijelog svijeta sadrži mikroplastiku. Index