Plenković smijenio Banožića - Monitor.hr
11.11. (16:00)

Plenković smijenio Banožića

Predsjednik vlade Andrej Plenković u 15:30 u Banskim dvorima obratio se javnosti o prometnoj nesreći ministra obrane Marija Banožića. U nesreći je poginuo vozač kombija (40), a Banožić je teže ozlijeđen. Banožić je, kako se doznaje, išao u lov kad se nesreća dogodila. U nesreći je poginuo 40-godišnjak iz Privlake, otac dvoje djece. Banožić je po gustoj magli pretjecao kamion i izravno se sudario s kombijem koji je dolazio iz drugog smjera, potvrdio je DORH. Index Prijeti mu višegodišnji zatvor. Index


Slične vijesti

18.11. (11:00)

Prilika za oporbu

Đikić: Pod kišom problema

Andreja Plenkovića počele su sustizati loše vijesti, od Todorića i Banožića, preko Gordana Grlića Radmana i Nine Obuljen Koržinek, do afere koja se vuče od kraja lipnja i u čijem je središtu Frane Barbarić (a da ne spominjemo još i svinjsku kugu). A premijerovi postupci, ponajprije imenovanje Ivana Anušića za ministra obrane, odaju da mu kopni političko samopouzdanje. Plenkoviću se osvećuje arogancija spram koncepta političke i moralne odgovornosti te sklonost da prepušta vremenu ili zaboravu saniranje i sankcioniranje kadrovskih katastrofa, afera i očitih promašaja vlasti. Suočen s takvim razvojem situacije, premijer poseže za nabrajanjem uspjeha svoje vlade u područjima ekonomije, životnog standarda i vanjske politike, a političke suparnike manipulativno diskvalificira ocjenom da ne znaju ništa drugo nego optuživati HDZ za korumpiranost. Ivica Đikić o svim nedavnim aferama za Novosti.

09.11. (12:00)

Nek znate koja faca vam vodi državu

Plenković u Saboru: Ja sam jedan od utjecajnijih članova Europskog vijeća. Glasanje u UN-u je bila “stvar pricipa”.

Polemizirajući sa zastupnicom Centra Dalijom Orešković, predsjednik vlade Plenović je obavijestio zastupnike: “Imate predsjednika vlade koji je jedan od iskusnijih, a neću reći previše, jedan od utjecajnijih članova Europskog vijeća.” Naglasio je kako su duže od njega u Europskom vijeću jedino mađarski premijer Viktor Orban i rumunjski predsjednik Klaus Iohannis…

Hrvatski se premijer ponovno osvrnuo na glasanje Hrvatske protiv rezolucije UN-a kojom se traži humanitarno primirje u Gazi, ali se ne spominje osuda terorističkog napada Hamasa na Izrael. Poručio je kako se ne spominje teroristički napad Hamasa iako je riječ o „temeljnom događaju“ koji je pokrenuo trenutni rat, što podsjeća na rezolucije za vrijeme Domovinskog rata kada je Hrvatska „doživljavala rezolucije u kojima se nije htjelo priznati tko je tko“. Stoga je stvar „principa“ i hrvatskog iskustva biti protiv takve rezolucije, istaknuo je hrvatski premijer. „Najgore je biti suzdržan. Mi smo imali dilemu ili biti za ili biti protiv. Suzdržan biti po ovakvoj stvari je najgore“, kazao je Plenković. Tportal

25.10. (10:00)

Oni lupaju, dok on sam sebi plješće

Jučerašnji udar na premijera je ‘pravija‘ meta od udara na bilo kojeg ministra

Akcija oporbe u Saboru može se promatrati na dva načina – kao korištenje jednog od mogućih buntovničkih ‘instrumenata‘ protiv premijera, i kao izraz njihove bezidejnosti, pa posezanje za već viđenim načinom iskazivanja revolta. No, nemojmo biti ni prestrogi prema oporbi – dva su strukturna ograničenja koja dovode do posezanja za time – prvo je sama činjenica da smo praktički kancelarski sustav, pa je udar na premijera ‘pravija‘ meta od udara bilo na koga od ministara, a i izvršna je vlast toliko podredila zakonodavnu (odbijanje, primjerice, velike većine prijedloga oporbe) da jedino ovakvi ‘poluinstitucionalni‘ načini njima ostaju u rukama. Drugo je strukturno ograničenje to što je u našem političkom životu već više-manje sve iskušano, bar od institucionalnih načina, pa je prijelaz na ovakve ‘poluinstitucionalne‘ načine borbe jedna od metoda koja ih uspijeva održati na vidjelu. U kolikim se problemima po politički sustav to događa dovoljno pokazuje što će cijela ta akcija ionako biti uskoro zaboravljena i ostati živjeti tek kao ‘cirkus‘ – rekao je politički analitičar Karlo Jurak. Lider

22.09. (21:00)

Šoping samo za vrijeme akcija

Lovrić: Predsjednik Parizer i Hrenovka premijer

Aleksandar Vučić djelovao je potpuno bizarno dok je iz crvene košarice izvlačio hranu i hvalio se kako Srbija ima najniže cijene kruha u regiji, pa i u Europi. Premećući veliki parizer, pileći, po rukama, objašnjavao je kako će popularna kobasa zahvaljujući njegovoj intervenciji jako pojeftiniti. Srbija se odmah počela sprdati: Vučića su nazvali Parizer predsjednikom. Andreja Plenkovića moglo bi se proglasiti Hrenovka premijerom. Njegova je prezentacija Vladina petog „paketa pomoći“ građanima i poduzetnicima, s javnim čitanjem dosadašnjih i budućih cijena kruha, hrenovki, mrkve… također djelovala nadrealno. Zatrpavajući javnost tehničkim podacima o tome koliko će što stajati, Andrej Plenković srozava razinu svoje funkcije. Od premijera očekuješ strateške izjave. Ali njegove su recentne odluke, kao i javni nastupi, predizborno dizajnirani. Premijer je u šopingu. Svojim navodno socijalno osjetljivim odlukama kupuje birače. Jelena Lovrić za Nacional.

01.08. (19:00)

Nitko ništa ne zna i ne mari da sazna

Premijer nema političke snage ni integriteta smijeniti predsjednika Uprave HEP-a

Novi detalji velike afere HEP-a i vlade, otkriveno tko je sve kupio jeftini plin - Index.hr

Premijeru Plenkoviću nije bilo dovoljno više od mjesec dana da zaključi tko je odgovoran i da donese odluke u skladu s onim što je zaključio. Sam je rekao da se u iduća dva-tri tjedna ljetovanja ne kani baviti HEP-ovim plinskim gubicima. Jasno je o čemu se tu radi: premijer i šef HDZ-a nema političke snage i osobnog integriteta da smijeni Franu Barbarića, predsjednika Uprave HEP-a – koji je i potpredsjednik zagrebačkog HDZ-a i koji je nedavno uhvaćen u ilegalnoj gradnji kuće na Hvaru. A ako Plenković ne može smijeniti direktora jedne državne tvrtke, za što formalne ovlasti ima i resorni ministar, onda on više nije premijer. U normalnijim državama smjena bi, osim Barbarića, zadesila i Davora Filipovića, ministra gospodarstva i održivog razvoja, kao i državnog tajnika za energetiku Ivu Milatića, čovjeka koji na Hvaru proizvodi vino i prodaje ga Vujnovčevom Konzumu. Novosti

 

 

 

23.07. (10:00)

Diktatorima su uvijek najviše sumnjivi vlastiti građani

Heni Erceg: Život drugih

Život drugih (The lives of others / Das Leben Der Anderen, 2007)

  • Život drugih“ sjajan je film o prodoru u tuđe živote, o sudbini umjetničkog para kojeg motre doušnici državne sigurnosti zaduženi za kulturnu scenu u istočnom Berlinu u vrijeme DDR-a, 1984., i koji završava tragično po protagoniste s obje strane prislušnog uređaja, kao upozorenje čime se uistinu bave tajne službe koje narod, eto, brane od „neprijatelja“ unutar istog tog naroda. Malo nas je koji, baveći se, za vlast, „sumnjivim“ poslom, nismo prošli iskustvo para iz „Života drugih“. Kad smo osnovali „proturežimske“, „neprijateljske“ novine Feral Tribune, oni su nam ozvučili redakciju, mi smo to znali čim nam je policija rekla da su nam “neki narkomani provalili u redakciju”, ali – ionako smo sve što smo međusobno pričali i štampali. Stari agenti nove vlasti ozvučili su nam naravno i telefone – sve sam to iščitala godinama kasnije u svom dosjeu kada nam je SDP-ova vlast omogućila pristup vlastitim, gnjusnim dosjeima što ih je Tuđmanova tajna služba vodila o nepoćudnim novinarima. Ozvučili su nam i stanove pa uživali u životu drugih, sve čuvajući novi režim od „zelenih, žutih i crvenih vragova“, kako nas je od milja nazivao diktator i šef države Franjo Tuđman, također stari komunistički, pače, vojni kadar kojemu su se „neprijatelji“, unutrašnji i vanjski, pričinjali na svakom koraku.
  • No zašto sam se odjednom prisjetila svega onoga što se činilo kao dio prvih godina vladavine nacionalističke stranke čiji su bitni kadrovi izmilili ispod šinjela komunističke partije Jugoslavije? Zato što i opet Hrvatskom vlada pomahnitali autokrat uvjeren u svoje monarhističke ovlasti, a koji – premijer, naime – želi svim silama, Ustavu i ovlastima predsjednika države usprkos, vojno obavještajnu službu staviti pod svoju pasku, odnosno vjernog mu ministra obrane, te odbija svaku suradnju sa šefom države o imenovanju čelnog čovjeka te institucije.  Tačno
07.07. (14:00)

Kohabitacija da ne može biti tvrđa

Lovrić: Milanović je u pravu – Plenković rasklimava ustavni poredak

Istina, Milanović svojom konfliktnom i uvredljivom retorikom srozava razinu javne komunikacije u Hrvatskoj. Ali on u ovom trenutku šefa Vlade poziva na dogovor. Premijer odbija, odnosno svaki razgovor uvjetuje predsjednikovom isprikom, njemu osobno, ministrima, HDZ-u i cijeloj Hrvatskoj. Princ se može osjećati uvrijeđenim, ali ispunjavanje svojih ustavnih obaveza – dogovaranje sa šefom države – ne može ničim uvjetovati. Dok je premijer, njegova se osobna uvrijeđenost ne može stavljati iznad Ustava. Uostalom, isprika bi zbog neprimjerene komunikacije morala biti obostrana. Isključivanjem instituta podjele vlasti i uzurpacijom institucija države Andrej Plenković ustrajno radi na mijenjanju karaktera Hrvatske. Model koji sada trenira na VSOA-i, sutra će primijeniti na drugima. Postavit će svog čovjeka ne samo na čelo vojne, nego potom moguće i na čelo civilne tajne službe. Jelena Lovrić za Nacional.

25.06. (18:00)

Živi bili pa vidjeli

Krušelj: Iskaz bivše ministrice Žalac o aferi ‘softver’ potvrđuje da Plenković ima razloga biti nervozan

Objava detalja istraga najviše smeta samom premijeru, jer je Nacional, a do nekih sličnih spoznaja dolazili su i drugi istraživačkom novinarstvu skloni mediji, obznanio kako se korupcijski obruč postupno steže i oko Banskih dvora. Samo je pitanje trenutka kad će europski istražitelji, koje njegova izabranica u državnom odvjetništvu Zlata Hrvoj Šipek neće moći spriječiti, pokucati i na Plenkovićeva vrata. Bude li premijer potiho uklonjen iz oba optužna prijedloga, pogotovo ‘softvera’, netko će ipak morati preuzeti kaznenu odgovornost. Uz Žalac, to može biti samo netko od ministara, državnih tajnika ili dužnosnika u Uredu premijera. Sve je više naznaka da se broj onih koji bi se svjesno žrtvovali za Plenkovićevu političku dobrobit drastično smanjuje. No, i ta bi razblažena opcija za premijera bila kompromitantna. Željko Krušelj za Glas Podravine.

28.04. (20:00)

Šuška se, šuška

Mihaljević: Može li Tomislav Karamarko opet preuzeti stranku?

Proteklih se dana u europskim diplomatsko-medijskim krugovima zakotrljala priča o tome da bi naš premijer Andrej Plenković Silni mogao postati novi glavni tajnik NATO-a. Kako se može čuti iz pričanja nekih HDZ-ovaca, počelo je na aktivnom pripremanju terena za povratak Karamarka u HDZ na velika vrata. Karamarko slaže ekipu i čini se kako opet želi preuzeti vlast u stranci, a u prilog bi mu mogle ići upravo Plenkovićeve europske, odnosno sjevernoatlantske ambicije. Koliko je ta ‘priprema’ na dugom štapu i kako će se dalje odvijati – ovog je časa doista teško prognozirati. Kao što je teško predviđati ima li Karamarko šanse preuzeti ovakav HDZ, skrojen po mjeri Andreja Plenkovića i njegovih poslušnika. No, znakovito je da je Karamarko nedavno bio na molitvenom doručku američkog predsjednika u Washingtonu, i to kao gost utjecajnih republikanskih krugova. Robert Mihaljević za lokalni portal.

26.04. (19:00)

Kako je to moguće, najveća je zagonetka našega političkog trenutka

Ante Tomić: “Andrej Plenković živi samo od plaće”

Plenković: U Hrvatskoj postoji enorman rast govora mržnje, to nije normalno niti dopustivo – Prigorski.hr

Bio je i onaj Damir Škugor, lijevi bezvezni u maksimirskom ogranku, koji je na trgovini plinom, zajedno s jatacima, izvukao cijelu milijardu iz državne naftne kompanije. Nepojmljiv novac je gepio i umalo prošao nekažnjeno. Skoro pa slučajno su ga otkrili, a kad se se to dogodilo, Andrej Plenković je još jednom izvio obrve. Znate već njegovu začuđenu gestu s obrvama. Ni njemu jadnome nije bilo jasno kako je to moguće, da jedan glupi hadezeovski statist mazne milijardu kuna, dok on, koji je predsjednik stranke, živi od plaće. Na bezbroj malih načina različiti su hadezeovski ministri, državni tajnici, savjetnici, župani i gradonačelnici negdje uzeli nekakvu nezakonitu pinku. Oni se raskalašno valjaju u blatu kriminala, dok iznad svih njih stoji besprijekorno čista, savršeno nedužna, gotovo svetačka figura njihova voljenog vođe. Andrej Plenković, kažimo to još jednom, živi isključivo od plaće. Kako je to moguće, najveća je zagonetka našega političkog trenutka. Slobodna