Porazna porezna infografika: Hrvatska ima najstrmiji rast poreznog opterećenja, a najslabiji rast gospodarstva - Monitor.hr
19.06.2019. (13:30)

Kad cijediš iscijeđeni limun

Porazna porezna infografika: Hrvatska ima najstrmiji rast poreznog opterećenja, a najslabiji rast gospodarstva

Primjetite kako Hrvatska ima najstrmiji rast poreznog opterećenja (tj. ukupnog prihoda opće države), a najslabiji rast…

Objavljuje StatističarNedjelja, 16. lipnja 2019.

 


Slične vijesti

12.02. (07:00)

Vlada u promilima

Velimir Šonje: Odakle se, odjednom, stvorio taj porez na grijeh?

Novi porezi zadnje su utočište kako nešto ne bi pošlo ukrivo pred izbore na jesen. Fiskalna odgovornost – mali deficit ili suficit proračuna i pad omjera javnog duga i BDP-a – predstavlja jednu od rijetkih uporišnih točaka aktualne Vlade. Bez toga, nije lako argumentirati da su napravili posao u toku mandata. U drugim pokazateljima nemaju se čime uvjerljivo distancirati od prethodnika – piše Velimir Šonje.

01.01. (10:00)

Danas stupaju na snagu ove promjene poreznog zakona

  • Porez na dohodak: mladi do 30 godina plaćaju manji porez na dohodak (do 25 godina ništa, od 26. do 30. godine 50%).
  • Niža stopa PDV-a za ugostiteljstvo – 13 posto
  • Porez na dobit – stopa od 12 posto za sve s ukupnim prihodom do 7,5 milijuna kuna
  • A od 1. travnja 2020. biti će potrebno fiskalizirati i ponude, ne samo račune

Opširnije

14.08.2019. (20:30)

Mazanje očiju

Igre porezima: Trgovci kao grešni jarci u sezoni kiselih krastavaca i vaučerska bezobraština

Što je cilj ove faze porezne reforme? Tvrdi se da je to rasterećenje privrede i povećanje prihoda stanovništva. Ako je tako, zašto se ne poveća neoporezivi dio svih plaća, što bi dovelo do rasta potrošnje, a posljedično i BDP-a? Zato što nakon smanjenja opće stope PDV-a proračun za to više nema novaca. Zato što moćna parazitska struktura koje siše hrvatsku ekonomiju ne odustaje. Tako je krug zatvoren i gordijski čvor zapetljan do kraja. Novosti

 

19.03.2019. (12:30)

To bi komotno mogli svake godine graditi most Sisak-Pleternica, srušit ga pa gradit ponovno

Hrvatska godišnje ne uspije naplatiti 26 milijardi kuna poreza

Zbog nenaplaćenog poreza Hrvatska godišnje gubi oko 3,5 milijarde eura proračunskih prihoda, ili oko 26 milijardi kuna, a države članice EU čak 825 milijardi eura, prema najnovijem istraživanju Europskog parlamenta, što je iznos koji je šokirao čak i naručitelje istraživanje – grupaciju socijaldemokratskih stranaka (ovdje cijeli izvještaj, PDF). Inače, Hrvatska se prema učinkovitosti prikupljanja svih poreza smjestila na sredinu europske ljestvice, a prema prikupljanju PDV-a na sami vrh europske učinkovitosti, bolje su samo Luksemburg i Švedska. Novi list

03.02.2019. (19:30)

Otvoreno-zatvoreno

Što znači biti otvoren iznutra i kako to utječe na investicije

“Efikasnost države u provođenju jednakih pravila igre za sve pokazuje se kao preduvjet spremnosti plaćanja skupe socijalne države blagostanja. To ide pod ruku jedno s drugim. I može biti efikasno. Najgore je, kao u Italiji, imati nordijske poreze i slabu državu… Italija nema minimalnu plaću, kao ni Danska, no to ju ne čini Danskom. Italija je ovih dana ponovo u fokusu jer se ljulja na rubu recesije. No, treba imati u vidu da je Italija već godinama gospodarski notorno neuspješna zemlja”, piše Velimir Šonje za Ekonomski Lab.

13.01.2019. (23:30)

Vrlo jednostavno

Krugman: Zašto bogatima treba uvesti visoke poreze

Dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju Paul Krugman u svojoj kolumni u The New York Timesu bez dlake na jeziku objašnjava zašto je demokratska kongresnica Alexandria Ocasio-Cortez u pravu kad se zalaže za visoke porezne stope za bogate, te kako Republikanska stranka obmanjuje javnost tvrdeći da će niže stope biti poticajne za gospodarstvo. “Budući da se stranka drži besmislenih gospodarskih ideja, preferira ekonomiste koji nemaju kredibilitet i nisu u stanju učinkovito lažirati čak ni vlastite podatke”, piše Krugman. Koliko bi taj porez trebao iznositi? Po jednoj procjeni, više od 80 posto! Index

18.11.2018. (10:00)

Kad država živi iznad mogućnosti

5.000 kuna plaće trebalo bi biti neoporezivo, to je minimum za preživljavanje

Ekonomski analitičar dr. Guste Santini pisao je premijeru Plekoviću jer nije oduševljen poreznim promjenama, za koje smatra da su u raskoraku s najavljivanjima. Smatra da iznos od 5000 kuna predstavlja minimum koji je potreban da bi se moglo preživjeti od plaće do plaće, i zalaže se da se to odmah uvede kao neoporezivo, do razine od 1000 eura. “Prigovori kako taj i takav pristup neće donijeti potrebne porezne prihode državi znači da zagovornici te i takvih ideja smatraju primjerenim da država živi iznad materijalnih mogućnosti gospodarstva i svojih građana”, kaže za Slobodnu