Porez na sunce - Monitor.hr
18.08.2017. (09:18)

Interesi priječe razvoj

Porez na sunce

Solarna energija ne samo da još uvijek nije zaživjela u skladu s očekivanjima i mogućnostima, nego je paradoksalno u zemljama izrazito bogatima suncem, poput Španjolske ili američke savezne države Nevade, postala toliko skupa da je neisplativa. U Španjolskoj je tako prije tri godine uveden porez na sunce dok je iz Nevade protjeran projekt Solar City Elona Muska. Razlozi tome nisu ekološki, socijalni, tehnološki ili demokratski već ekonomski, odnosno profitni, i politički. Bilten


Slične vijesti

14.02. (11:00)

Ne baš najljepši ukras za balkon, ali ok

Trend uštede energije: Balkonske elektrane sve su jeftinije i sve popularnije u Europi

Balkonska elektrana proizvodi ekološki prihvatljivu električnu energiju izravno na mjestu potrošnje, što ne samo da smanjuje ovisnost o tradicionalnim opskrbljivačima energijom, već i emisiju CO2 u kućanstvima. Balkonska elektrana Green Solar od 800 W, na primjer, predstavlja učinkovito rješenje u ovoj kategoriji. Takvi sustavi dizajnirani su da zadovolje značajan udio dnevne potražnje za električnom energijom i mogu proizvesti između 600 i 900 kilovatsati (kWh) električne energije godišnje, ovisno o lokaciji i orijentaciji. Osim toga, mogućnost isporučivanja viška električne energije u javnu mrežu i primanja naknade za to nude dodatne potencijale financijskih ušteda. Revija HAK

09.02. (14:31)

Solarna energija je tijekom dvije godine “uštedjela” 100 milijardi eura

19.11.2023. (12:00)

Pitajte Muska, on će nešto već smisliti

Solarna energija iz svemira: stara ideja, novi pokušaj

Žetva Sunčeve energije postiže se pričvršćivanjem solarnih panela na satelit koji leti tisućama milja iznad Zemljine površine stalno hvatajući Sunčevu svjetlost. Ta se energija zatim pretvara u mikrovalove koji se emitiraju kroz atmosferu do priamne antene, gdje se ponovno pretvaraju u električnu energiju koja se distribuira kroz mrežu. Jedan satelit mogao bi isporučiti čak dva gigavata energije bez ugljika, dovoljno za opskrbu grada od dva milijuna ljudi, 24 sata na dan, sedam dana u tjednu. No, ideja ima i brojne izazove: svaki satelit mora biti golem, a to znači oko kilometar i pol u promjeru, ako želi točno prenositi energiju na određenu lokaciju. Strukture takvih razmjera nikad nisu lansirane u svemir. Lider

21.10.2023. (15:00)

Žele nam dovesti oblake

Sunce će postati naš najvažniji izvor energije, ali postoje četiri prepreke

Riječ je o dostupnosti stabilnih električnih mreža, solarnom financiranju u zemljama u razvoju, kapacitetu opskrbnog lanca, kao i političkom otporu u regijama gdje su mnoga radna mjesta povezana s industrijama fosilnih goriva. Istraživači kažu da bi politike koje rješavaju te prepreke mogle biti učinkovitije od cjenovnih instrumenata kao što su porezi na ugljik u ubrzavanju prijelaza na čistu energiju. Vlade bi se trebale manje usredotočiti na sam prijelaz na solarnu energiju, a više na uklanjanje ove četiri prepreke, preporučuju znanstvenici. To uključuje osiguranje opskrbe energijom kada sunca nema, na primjer putem vjetroelektrana i dalekovoda između regija. Green

18.10.2023. (10:00)

Žele se ukrcati na solarni vlak

I to je moguće: zeleno vodikovo gorivo bez korištenja ugljika

Da bi im to uspjelo, istraživači s MIT-a osmislili su novi sustav reaktora poput vlaka koji pokreće isključivo sunce. U studiji koju objavljuje Solar Energy Journal oni su izložili konceptualni dizajn sustava koji može učinkovito proizvoditi “solarni termokemijski vodik” (STCH). Sustav koristi sunčevu toplinu za izravno razdvajanje vode i stvaranje vodika — čistog goriva koje može pokretati kamione, brodove i avione na dugim relacijama, a pritom ne ispušta stakleničke plinove. Problem je bio u tome što su postojeći STCH dizajni imali ograničenu učinkovitost, samo 7 posto, dok bi novi sustav mogao proizvoditi čak 40 posto sunčeve topline. Bug

04.10.2023. (02:16)

Što se sve očekuje od energetski učinkovite javne rasvjete?


Javna rasvjeta u Hrvatskoj u velikoj je mjeri prebačena na energetski učinkovite izvore, a polako počinje koristiti i solarnu energiju, kako bi se dodatno smanjili troškovi.

Rasvjetna tijela postala su toliko bitan dio naše svakodnevice da ne možemo bez njih zamisliti život. Upravo zahvaljujući umjetnim izvorima svjetlosti imamo priliku normalno funkcionirati tijekom noći, jednako kao i tijekom dana, kako u zatvorenim prostorijama, tako i izvan svojih domova.

Satelitske snimke pokazuju kako je rasvjeta tijekom noći neizostavan dio funkcioniranja gradova već desetljećima, a tu posebnu ulogu imaju tijela koja osvjetljuju ulice.

Istina je, javna rasvjeta nužna je za sigurnost čak i u sredinama u kojima nema previše kriminala, jer omogućuje automobilima da se nesmetano kreću kolnicima usred noći, kao i pješacima da bez straha od neravnina i skrivenih objekata hodaju svojim susjedstvom.

Baš zbog toga gradovi ulažu pregršt sredstava kako bi se njihovim stanovnicima osigurala funkcionalna javna rasvjeta. No, snažna svjetlost koja dolazi iz uličnih lampi pokazala se s vremenom kao ozbiljan problem. Ne samo što troši pregršt novca, već i dolazi do svjetlosnog zagađenja. To utječe na funkcioniranje brojnih životinjskih vrsta, a remeti san čak i ljudima.

To je razlog zašto se u posljednja dva desetljeća u Europskoj Uniji inzistira na prelasku na energetski učinkovitu javnu rasvjetu. Tako je i u Hrvatskoj, gdje lokalne jedinice samouprave u velikoj mjeri prelaze na ekonomične i ekološki prihvatljive izvore svjetla…

Rasvjeta napredne tehnologije

Otprilike 3% ukupne potrošnje energije u Hrvatskoj otpada na javnu rasvjetu, zbog čega je svakako bitno poraditi na uštedama. A prava regulacija može uštedjeti do 50% troškova pa nije iznenađenje da gradovi i jedinice lokalne samouprave u našoj zemlji ulažu napore kako bi uličnu rasvjetu pokretala naprednija tehnologija.

Prelazak s izvora svjetlosti iza kojih stoji termičko zračenje na one koje pogoni luminiscentno zračenje osnovna je mjera energetske učinkovitosti. Tu u domaćinstvima prednjače LED žarulje, a u javnoj rasvjeti preferiraju se žarulje na izboj u plinu. One imaju veliku svjetlosnu iskoristivost, do 150 lumena po wattu. Ne samo što smanjuju potrošnju energije i svjetlosno zagađenje, već imaju i dug vijek trajanja, do čak 4 godine, čime smanjuju i troškove održavanja sustava.

Fluorescentne cijevi koje štede čak 80% energije u odnosu na klasičnu žarulju sve se više koriste pri osvjetljivanju ulica, a tu su još natrijeve žarulje koje imaju veliku iskoristivost i koriste se za cestovnu rasvjetu.

Uz to, gradovi uvode dodatnu regulaciju rasvjete u kasnim noćnim satima, kada se na daljinu smanjuje intenzitet svjetla, kako bi se dodatno uštedjela energija.

Solarna energija za još veću uštedu

Osim prelaska na energetski učinkovite žarulje i cijevi, posljednjih godina također se sve više koristi ideja javne rasvjete koja dio energije dobiva od sunca. Kako piše Dalmacija Portal, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji to je rješenje prilično popularno pa je solarna javna rasvjeta stigla sve do otoka Lopuda.

Prednost solarne javne rasvjete je to što nema potrebe za kopanjem i polaganjem kablova, a nema niti skupog računa za struju, dok se u isto vrijeme čuva okoliš. Funkcionira na principu fotonaponskog modula koji pretvara sunčevo zračenje u električnu energiju. Ta se energija zatim pohranjuje u bateriju i koristi za osvjetljenje tijekom noći. Nakon što se baterija napuni, prestaje daljnje punjenje, sve dok se dio pohranjene energije ne iskoristi.

Ovo rješenje se uglavnom koristi tamo gdje je postavljanje kabela i elektrifikacijskih stupova previše skupo. No, ova tehnologija mogla bi u godinama koje dolaze dodatno napredovati i postati još važniji faktor energetski učinkovite javne rasvjete.

U svakom slučaju, javna rasvjeta veliki je trošak svake lokalne jedinice, a može i negativno utjecati na floru i faunu, kao i na ljudski san. Zbog toga se u Europskoj Uniji sve više pažnje pridaje upravo ovom problemu, što vrijedi i za Hrvatsku gdje je već glavnina zemlje prešla na energetski učinkovite izvore svjetlosti…

30.12.2022. (15:00)

Dost dobre baterije

Sunčeva energija mogla bi se skladištiti i do 18 godina

Znanstvenici su uspjeli stvoriti molekulu koja može pohraniti sunčevu energiju i do 18 godina! Riječ je o molekuli od ugljika, vodika i dušika, koja se transformira u “energetski bogat izomer”, sastavljen od istih atoma, ali vezanih na drugačiji način pod utjecajem sunčeve svjetlosti. Izomer se tada može pohraniti kao tekućina, a energija koristiti i puno kasnije, ali i primjerice noću kada nema Sunca. Svoje su otkriće znanstvenici Tehnološkog sveučilišta Chalmers u Švedskoj, objavili u časopisu Energy and Environmental Science. U svom posljednjem radu, isti tim znanstvenika otkrio je kako su razvili katalizator koji omogućuje da se kontrolira oslobađanje energije. Stvara reakciju zagrijavanja tekućine za 63°C, a istovremeno omogućuje ponovno korištenje molekule. Cijeli projekt je potpuno održiv, ne stvaraju se emisije CO2, a odnedavno su prestali koristiti i potencijalno opasnu zapaljivu kemikaliju toluen kao dio tekućine za sustav. Green

24.11.2022. (23:00)

Sunce naše

Ozbiljno se razmišlja o prijenosu sunčeve energije iz svemira

Europska svemirska agencija ovaj će tjedan utvrditi može li postojanje ogromnih solarnih farmi u svemiru funkcionirati i biti isplativo. Kako javlja BBC, razgovaralo se o tome kako električnu energija bežično emitirati iz orbite u milijune domova diljem svijeta. Konačni cilj je imati goleme satelite u orbiti, od kojih bi svaki mogao proizvesti istu količinu električne energije kao elektrana. Sunčeva energija, naime, može se puno učinkovitije sakupljati u svemiru jer nema ni noći ni oblaka. Nekoliko organizacija i svemirskih agencija ranije je razmatralo ovu ideju, ali projekt Solaris bio bi prvi koji bi postavio ozbiljne temelje za praktičan plan razvoja sustava za proizvodnju obnovljive energije u svemiru. Ako uspije, ovaj bi projekt bio revolucionaran u pogledu rješavanja pitanja nestašice energije u budućnosti. Green

10.06.2022. (16:00)

A usta puna obnovljive energije

U Hrvatskoj proizvodimo 30 puta manje solarne energije nego što možemo

Zadnjih godinu dana u energetici dogodile su se tektonske promjene, koje nitko nije mogao prognozirati. Danas svi razmišljaju o tome koliki su troškovi te kako ih kompenzirati i, ako je moguće, pretvoriti u prihode. Prije godinu dana cijena električne energije na burzi je iznosila 52 eura po MWh, danas je 250 eura, što je porast od 500 posto, dok je plin prije godinu dana koštao između 18 i 20 eura, a jutros je na burzama bio 100 eura. Potreba povećanja korištenja energije iz obnovljivih izvora u poljoprivrednoj proizvodnji i preradi je prepoznata u Strateškom planu RH, u kojem je predviđeno 20 milijuna eura za takve projekte. To je višestruko manje nego dosadašnjih 100 milijuna kuna. Solarni potencijal Hrvatske se kreće se oko 3.000 MW, a na kraju 2020. godine ukupno instalirana snaga u solarnim kapacitetima u Hrvatskoj je bila 100 MW. Kada pogledate tu razliku uviđate da imamo 30 puta manje neiskorištenog potencijala, kojeg vrlo brzo možemo staviti u funkciju, kazao je Nenad Ukropina. Agroklub

23.05.2022. (18:00)

Sunčece ti presvetlo!

Zbog EU direktive o obaveznoj ugradnji solara cijene novih stanova bi mogle još više porasti

Europska komisija je prošlu srijedu objavila plan REPowerEU: Plan za brzo smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima iz Rusije i poticanje zelene tranzicije” u kojem je, među ostalim, odredila obveznu ugradnju solara u postojeće javne i poslovne zgrade te sve nove stambene zgrade počevši od 2026. godine. No, ako se gleda cijeli životni ciklus zgrade, onda sigurno u konačnici ne dolazi do povećanja troškova zbog ugradnje solara. Troškovi energije će se time smanjiti, a to je značajna stavka troškova u fazi uporabe jedne zgrade – ističu u Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva (HKIG). Trošak ugradnje solara u zgrade kreće se od 40.000 do 70.000 kuna za obiteljske kuće i manje stambene zgrade. Solarnim elektranama snage tri do šest kilovata godišnje proizvodi se oko pet tisuća do šest tisuća kilovatsati električne energije godišnje i štedi oko 5-7.000 kuna godišnje na troškovima struje. Jutarnji