Poslodavac životopisu posveti 2 minute, najviše mu smeta - pravopis - Monitor.hr
13.04.2016. (07:54)

Poslodavac životopisu posveti 2 minute, najviše mu smeta – pravopis

Ključni element dobrog životopisa je poznavanje pravopisa i gramative, navode poslodavci (91%) i tražitelji posla (90%) u istraživanju portala Moj posao na 120 stručnjaka s područja upravljanja ljudskim resursima te na više od 300 tražitelja posla.

Posjedovanje traženog iskustva kao važno ili čak jako važno ocjenjuje 86% poslodavaca i jednako toliko (86%) tražitelja posla. Uredno formatiranje životopisa je na visokom trećem mjestu za 86% poslodavaca i 88% tražitelja posla. Kao najmanje važan element dobrog životopisa, poslodavci (20%) i tražitelji posla (20%) navode posjedovanje volonterskog iskustva. Najveća razlika u percepciji poslodavaca i posloprimaca primjećuje se prilikom navođenja vještina koje nisu ključne za natječaj – dok 59% posloprimaca smatra kako je i takve vještine nužno navesti u životopisu, to smatra važnim svega 20% poslodavaca.

Hrvatski poslodavci pregledu životopisa posvete manje od 2 minute

Više od polovice ispitanih poslodavaca (53%) inicijalnom pregledu životopisa posveti manje od dvije minute. Trećina poslodavaca (33%) ‘skeniranju’ životopisa posveti i do 5 minuta, dok svega njih 15% utroši i više od 5 minuta. Najveće greške koje kandidati u životopisu mogu napraviti izostavljanje je podataka poput kontakta ili radnog iskustva – čak 76% poslodavaca navedene greške smatra nedopustivima. U nedopustive greške spadaju i pravopisne te gramatičke neispravnosti (74%), kao i prikrivanje perioda nezaposlenosti (34%). Poslodavci u životopisu najmanje zamjeraju navođenje informacija nepravilnim redoslijedom (24%).

Kada je u pitanju najveća pogreška prilikom samog procesa prijave na posao, poslodavce najviše smeta životopis naslovljen na drugu tvrtku ili radnu poziciju (48%). Trećina poslodavaca (34%) smatra da je najveći propust slanje prijave koja ne udovoljava uvjetima navedenim u oglasu, dok ih 16% najvećim propustom smatra izostavljanje traženih dokumenata.

57% za fotografije, 44% protiv

Što se tiče izgleda životopisa, više od polovice poslodavaca (57%) smatra da format životopisa treba biti primjeren poziciji za koju se tražitelj posla prijavljuje. Primjerice, ukoliko se kandidat prijavljuje na natječaj za administrativni posao, životopis bi trebao biti uredno formatiran te pratiti standardnu formu. S druge strane, ‘kreativnija’ zanimanja podrazumijevaju i manje formalne životopise.

Četvrtina poslodavaca (25%) preferira standardnu formu životopisa, neovisno o poziciji na koju se kandidat prijavljuje, dok ih 14% nema preferencije. Svega 3% poslodavca voljelo bi primiti životopis u obliku video materijala, prezentacija ili u web formi.

Među tražiteljima posla česta je dilema prilaganje fotografije u životopisu. Čak 43% ispitanih poslodavaca navodi da fotografija nije poželjna, dok ih 57% želi zaprimiti životopis u kojem se nalazi i fotografija kandidata (36% ih naglašava da fotografija u životopisu mora biti profesionalna, kao za službene dokumente).

Gotovo polovica poslodavaca (48%) navodi da im je molba za posao važna, dok ih 14% ovaj dokument smatra izuzetno važnim. Četvrtina poslodavaca (25%) nema mišljenje o važnosti molbe, dok ih 9% navodi da im je molba nevažna. Molba je potpuno nevažan dokument za svega 4% poslodavaca.

Nedostatak kvalifikacija nebitan ako kandidat osvoji nečim drugim

Ispitanici navode da dobra molba mora sadržavati informacije kojih nema u životopisu, a prvenstveno se odnosi na motivaciju kandidata da se prijave za određeno radno mjesto i određenu tvrtku: „Kandidat treba privući pažnju nečim zanimljivim te zračiti energijom čak i ako ne zadovoljava sve kriterije“, smatra jedan od ispitanih poslodavaca, a drugi dodaje kako je idealna molba “kratki sadržaj koji nema veze s ponavljanjem iz životopisa (jer ga već imam na stolu), već govori o onome što nije navedeno u životopisu – ukratko o kandidatu, zašto mi kao poslodavac, što kandidat nudi, što želi”.

Više od polovice poslodavaca (53%) pozvalo bi kandidata u idući krug selekcije iako ne udovoljava svim uvjetima natječaja. Trećina poslodavaca (34%) navodi da bi zanemarili nedostatak traženih kvalifikacija ukoliko ih kandidat osvoji nečim drugim kao što su motivacija, želja i spremnost na učenje ili ukoliko posjeduje specifično radno iskustvo.

Tek 12% poslodavaca priznaje da bi dalo šansu kandidatu koji ne zadovoljava tražene uvjete samo u slučaju da nemaju dovoljan broj prijavljenih, dok ih 3% izričito odbija kandidate koji ne udovoljavaju svim uvjetima natječaja.

Većina pretražuje kandidate na društvenim mrežama

Većina poslodavca (79%) pretražuje kandidate na društvenim mrežama, najčešće na LinkedInu (73%) i Facebooku (42%). Od neprimjerenog sadržaja na kojeg su poslodavci naišli na društvenim mrežama kandidata izdvajamo: golišave fotografije, ‘čudne’ sklonosti, nasilne slike, rasizam i diskriminacija te ogovaranje trenutnog poslodavca.

S druge strane, petina poslodavaca (21%) ne traži dodatne podatke o kandidatima putem društvenih mreža.

Istraživanje pokazuje da se svega 9% ispitanih tražitelja posla prijavljuje na oglase za koje ne posjeduju sve tražene kvalifikacije. Većina tražitelja posla (77%) se prijavljuje ako zadovoljava većinu uvjeta, dok ih se 14% prijavljuje samo ako imaju sve tražene kvalifikacije.
Najviše ispitanika (36%) smatra da je manjak radnog iskustva najveći nedostatak zašto nisu dobili željeni posao. Da je problem u životnoj dobi smatra 23% tražitelja posla, dok ih petina (20%) smatra da nedostatak čini njihovo obrazovanje. Svega 13% tvrdi da nema nedostatka za dobivanje željenog posla, dok ih 8% smatra da su prekvalificirani.
Više od polovice tražitelja posla (54%) smatra da poslodavci pregledavaju profile kandidata na društvenim mrežama, 30% ih ne zna, a 12% tražitelja posla smatra da provjeravaju samo poslovne profile, npr. LinkedIn.
Iako su poslodavci u istraživanju istaknuli ‘nezgodan’ sadržaj na profilima kandidata, čak 90% tražitelja posla tvrdi da paze što objavljuju na društvenim mrežama, dok ih 10% priznaje da se time ne zamaraju.


Slične vijesti

29.06. (19:00)

Vizitka danas, suradnja sutra – ako ne zaboraviš odgovoriti na poruku

Mreža zlata vrijedi: kako izgraditi kontakte koji otvaraju vrata

Profesionalno umrežavanje nije puka razmjena vizitki, već gradnja stvarnih odnosa koji mogu donijeti posao, znanje i napredak. Ključ je u proaktivnosti – od ranog dolaska na događanja i jasnog predstavljanja do održavanja kontakata porukama, kavama i video pozivima. LinkedIn je neizostavan, ali ni ostale mreže nisu za odbaciti. Daj prije nego što tražiš, budi dosljedan i dostupan. I kad misliš da ti mreža više ne treba – opet idi na taj seminar. Možda baš ondje sjedi tvoj budući poslovni partner. Savjeti

26.06. (12:00)

S dedom na posao

Do 2034. godine 80 posto radne snage u razvijenim gospodarstvima činit će milenijalci, generacija Z i prva generacija Alfa koja će postati punoljetna

U vrijeme sve manjeg broja radno sposobnih, svijet računa na milenijalce, genzere i prve Alfe da preuzmu uzde tržišta rada. Mladi širom svijeta već pokazuju kako inovacije i poduzetništvo ne čekaju mirovinu – od limunade iz dvorišta do robota za građevinu. Uspješno spajaju društvenu svrhu i profit, mijenjaju logistiku, kozmetiku i prehranu, povezuju generacije i tržišta. I dok se stariji pitaju kamo sve to vodi, ovi mladi već znaju: prema održivijoj i digitalnijoj budućnosti – s više smisla i manje otpada. Poslovni

24.06. (15:00)

Ako ga ne tražite – ostat će vam samo spomenar s Kašjuna

Godišnji odmor je vaše pravo, ne privilegija… regres ovisi o dobroj volji poslodavca

Prema Zakonu o radu, svaki radnik ima pravo na najmanje četiri tjedna godišnjeg odmora, što je najmanje 20 ili 24 dana, ovisno o broju radnih dana u tjednu. Dodatni dani mogu se ugovoriti kolektivnim ugovorom. Pravo na puni odmor stječe se nakon šest mjeseci rada, a kod prekida radnog odnosa koristi se razmjerni dio. Neiskorišteni dani mogu se prenijeti, ali ih poslodavac mora omogućiti ili isplatiti. Blagdani se ne računaju u odmor. Vlastita evidencija je ključ. Poslodavac određuje raspored godišnjih odmora, uzimajući u obzir organizacijske potrebe. Tijekom odmora isplaćuje se prosječna plaća iz prethodna tri mjeseca. Regres nije zakonska obveza, ali ga mnogi poslodavci isplaćuju, često u sklopu neoporezivog iznosa do 700 eura godišnje. U javnom sektoru regres iznosi 300 eura i isplaćuje se do 15. srpnja. tportal

24.06. (11:00)

Od devet do ponoći, uz 200 notifikacija i jednu anksioznost – gratis

Mladi rade dan i noć, ali više ne žele cijeli život prodati za plaću

Novo izvješće Microsofta pokazuje da mladi diljem svijeta, osobito generacija Z, sve češće rade duge i iscrpljujuće radne dane, no sve rjeđe to žele trpjeti. Uz stotine poruka dnevno, manjak sna i stagnirajuće plaće, sve više njih radije bira ravnotežu i mentalno zdravlje nego uspon na korporativnoj ljestvici. Mnogi rade dva posla da bi kasnije mogli pobjeći od svega, dok drugi postavljaju granice i napuštaju toksična okruženja. Posao više nije svetinja – barem ne za one koji žele živjeti prije mirovine. N1

05.06. (13:00)

Ako želiš stručnost, ne ideš na Reddit

Nezastupljenost žena u IT industriji: ‘Jednostavno ih je manje koje to stvarno zanima’… Really?

Iako Netokracija već godinama mapira rodnu nejednakost u hrvatskom IT-ju, potkrijepljeno brojkama – recimo,  samo 16% žena nije doživjelo spolnu diskriminaciju, Android developeri u Hrvatskoj imaju 40% veću plaću od kolegica, a u svim zanimanjima i razinama senioriteta žene su, u prosjeku, plaćene 315 eura manje od kolega, pišući ovaj tekst autorica je rezignirano zaključila da nema smisla izvlačiti i predočavati brojke i istraživanja koja dokazuju da se djevojčice sustavno odvraća od STEM područja te da su, posljedično, žene kronično podzastupljene i potcijenjene u IT industriji. Prije svega, jer je iz rasprave na Redditu jasno da oni koji tvrde da diskriminacije nema, u maniri “samo postavljam pitanja” traže da im se predoče brojke i argumenti, a kad ih dobiju, crno na bijelom, jednostavno ih ignoriraju. Oni su već formirali mišljenje i nema tog istraživanja ili izvješća koje će ih razuvjeriti…  Netokracija

04.06. (14:00)

Upskillaj se ili te AI preskilla

Oko 85 milijuna radnih mjesta preuzet će roboti, 40 posto radne snage morat će se prekvalificirati

Tehnološki napredak, osobito razvoj umjetne inteligencije i robotike, ubrzano mijenja tržište rada. Poslovi nestaju, novi se otvaraju, a ključ opstanka postaju prekvalifikacija (reskilling) i usavršavanje (upskilling). Traže se i dalje ono što AI ne može dati: kreativnost, empatija, prilagodljivost i šesto čulo. Umjesto straha, naglasak je na spajanju tehničkih i mekih vještina te razvoju ljudskih kvaliteta koje nijedan algoritam ne može zamijeniti. Poslovni

03.06. (14:00)

Da im se pokaže tko je tu šef

Od “ima tko hoće” do “vidi tko odlazi” – radnici preuzimaju kontrolu

Tržište rada u Hrvatskoj doživjelo je velike promjene – od vremena kad su poslodavci lako nalazili zamjene za radnike, do današnje situacije u kojoj se sve više zaposlenika odlučuje na “tihi”, “veliki” ili “osvetnički” otkaz. Psiholog Zvonimir Galić objašnjava da osjećaj nepravde i manjak radne snage povećavaju hrabrost zaposlenih da odlaskom pošalju poruku nezadovoljstva. Posebno su mladi skloniji promjenama, dok stariji traže sigurnost. Iako su plaće nešto porasle, inflacija ih nagriza, a odnos poslodavaca prema zaposlenicima postaje presudan za zadržavanje radne snage. tportal

28.05. (19:00)

Kad plaća iz inozemstva vrijedi više od suvenira s aerodroma

Austrija šampion u eurodomaćinstvu: Gdje radnici kući donose najviše novca?

Radnici koji iz inozemstva šalju novac svojim obiteljima najviše novca po glavi stanovnika šalju u Austriju – čak 1.198 eura godišnje. Slijede Luksemburg, Malta i Francuska. Najveći apsolutni primatelj doznaka unutar EU-a je Portugal. Hrvatska se s prosjekom od 482 eura nalazi iznad EU prosjeka (411 €). Najviše novca šalju radnici iz Švicarske, Njemačke i SAD-a. Podaci pokazuju da je Austrija ne samo izvoznik klasične čokolade, već i uvoznik slatkog novčanog toka iz dijaspore. N1

27.05. (14:00)

Današnji šefovi moraju biti pedagozi i life coachevi

Mladi traže svrhu, a ne samo plaću: zašto stare metode vođenja više ne pale

Unatoč primamljivim bonusima i jasnim ciljevima, motivacija zaposlenika opada jer klasično transakcijsko vodstvo ne odgovara njihovim dubljim potrebama. Današnji radnici, osobito mlađe generacije, traže svrhu, razvoj i odnose, a ne samo nagrade. Upravo zato nastaje jaz između onoga što menadžeri nude i što zaposlenici traže. Rješenje je u novim, autentičnijim stilovima vođenja koji počinju razvojem samog lidera, poput modela EMANA koji stavlja naglasak na unutarnju stabilnost, empatiju i svrhovito djelovanje. Lider

20.05. (12:00)

Neki već završe s poslom, a mi još nismo ni kavu popili

Koliko zapravo radimo? Hrvati među marljivijima u EU

Hrvatski radnici s prosjekom od 37,8 sati tjedno među najradnijima su u EU, usporedivi s Češkom i Slovačkom. Radni tjedan u zapadnoeuropskim zemljama, poput Nizozemske i Danske, često traje 30–34 sata, zahvaljujući fleksibilnom radu i visokoj produktivnosti. Ipak, Hrvati rade manje od radnika u Turskoj i Srbiji, gdje radni tjedni premašuju 40 sati. Poslovni