Prihvaćen model osobnog bankrota - Monitor.hr
12.03.2015. (17:17)

Konačno i kod nas

Prihvaćen model osobnog bankrota

Vlada je prihvatila prijedlog zakona o stečaju potrošača, kojim prezaduženim građanima želi omogućiti novi financijski početak. Procjenjuje se da bi 7.500 do 30.000 građana moglo posegnuti za osobnim bankrotom kao rješenjem svojih financijskih problema. Pretpostavka je da najmanje tri uzastopna mjeseca ne mogu ispuniti novčane obaveze. Model je izrađen na temelju iskustava Slovenije, Austrije, Njemačke i Švedske. Glas Istre, Jutarnji


Slične vijesti

Nedjelja (14:00)

Alaj što volim ovaj režim, plaća ide, a ja spim

Pasivni prihodi: Kako imovina puni novčanik, a obveze ga prazne

Prema Robertu Kiyosakiju, ključ financijske slobode je kupnja imovine (assets), a ne obveza (liabilities). Imovina je sve što stavlja novac u vaš džep – poput nekretnina za iznajmljivanje, dionica s dividendama, autorskih prava i pasivnih poslova. S druge strane, obveze izvlače novac kroz stalne troškove i pad vrijednosti, a uključuju automobile, vlastiti dom bez prihoda i skupo posuđeni novac, krediti itd. Put prema bogatstvu zahtijeva promjenu mentaliteta: smanjite nepotrebne dugove, pratite troškove te ulažite u izvore pasivnog prihoda kako bi vaša imovina na kraju pokrivala sve životne troškove. Success Resources

Evo pojednostavljenog izbora 6 najpraktičnijih načina za ostvarivanje pasivnog prihoda (od 25 koliko ih donosi ovaj članak Investopedije):

  • Najam nekretnine ili prostora: Zarada od mjesečne stanarine ili iznajmljivanja slobodne garaže, podruma i parkirališta za pohranu stvari i vozila.
  • Dionice s dividendom: Kupnja dionica stabilnih tvrtki koje vam redovito isplaćuju dio svoje dobiti, bez potrebe za prodajom dionica.
  • Digitalni proizvodi (tečajevi, e-knjige): Jednom napišete ili snimite edukativni sadržaj, a zatim ga neograničeno puta prodajete na internetu.
  • Iznajmljivanje stvari: Zarada na opremi koju već posjedujete, a ne koristite stalno (alat, oprema za kampiranje, fotografski rekviziti ili vozilo).
  • Affiliate (partnerski) marketing: Preporučivanje tuđih proizvoda putem svoje web stranice ili društvenih mreža uz proviziju od svake ostvarene prodaje.
  • REIT fondovi (ulaganje u nekretnine): Kupnja udjela u fondovima koji upravljaju velikim nekretninama – donose zaradu od najma bez potrebe da sami kupite ili održavate zgradu.
03.08. (10:00)

Bankomati će biti muzejski izlošci

Elon Musk tvrdi da će AI i roboti do 2036. stvoriti takvo obilje da novac više neće postojati

Elon Musk u razgovoru za The Economist predviđa da bi napredak umjetne inteligencije i humanoidnih robota poput Optimusa mogao do 2036. stvoriti doba tolikog materijalnog obilja da će rad postati opcija, a novac izgubiti današnju svrhu. Predlaže “univerzalni visoki dohodak” kao rješenje za nezaposlenost. Ipak, ekonomisti i stručnjaci upozoravaju na fizička ograničenja – poput energetske mreže i resursa – te na činjenicu da tehnologija ne može umnožiti ograničena, “pozicijska dobra” poput lokacija nekretnina. Također, otvoreno je pitanje kako bi se to bogatstvo pravedno raspodijelilo i tko bi kontrolirao resurse. Index

17.05. (10:00)

Sve se, izgleda, vrti oko nečega što ne postoji

Ekonomist: Najveći mit o novcu je da je stvaran, jer nije, u potpunosti je izmišljen, postoji samo u našim glavama

Novac je najvažniji izum ljudske vrste, vjeruje irski ekonomist, autor i voditelj podcasta David McWilliams čija je knjiga ‘Novac: priča o čovječanstvu’ nedavno prevedena na hrvatski jezik.  Često ljudi misle da oni koji imaju novca ga gomilaju i to ga čini vrijednim. No to nije tako, ono što novac čini vrijednim je način na koji ga svi svakodnevno koristimo. Što ga više koristimo, to smo bliži jedni drugima. Novac je pomalo kao jezik. Najkorisniji jezik na svijetu je engleski – ne zato što je najljepši, ni najusklađeniji, nego zato što se najviše koristi. Pomalo je kao dolar, a kriptovalute su u neku ruku kao esperanto novca. Kripto je važan onima koji su u tome, ali nikoga drugog nije briga, zato je to velika prijevara. Jedino što zapravo “kontrolira” Donalda Trumpa su burze. Njega ništa drugo ne zanima… ispričao za Poslovni

21.04. (13:00)

Neće te učiniti sretnim, ali ljepše je plakati u Mercedesu

Zašto ne možemo svi biti milijunaši? Ekonomski status u kapitalizmu baziran je na oskudici i pristupu rijetkim resursima

Što će reći, sustav je tako krojen da ne možemo svi biti jednako bogati, jer da jesmo, novac ne bi imao vrijednost kakvu ima. Donosimo ovaj članak autora na Mediumu, koji predlaže da se, umjesto odbacivanja kapitalizma, sustav reformira, i to uvođenjem poreza na dodanu vrijednost (PDV) za tehnološke gigante i univerzalnog temeljnog dohotka (UBI). Time se u ideji osigurava egzistencija za sve, vrednuje rad izvan tržišta (poput roditeljstva) i kanalizira ljudska potreba za natjecanjem. Cilj nije uništiti bogate, već transformirati tržište iz svrhe same sebi u alat koji služi ljudskom blagostanju i dostojanstvu.

  • Relativna vrijednost: Autor potvrđuje da ako svi imaju sve, nitko nema ništa posebno. Bogatstvo crpi vrijednost iz činjenice da je nedostupno većini.
  • Psihološki motor: Sustav koristi ljudsku prirodu i želju za “ljepšim i rjeđim” stvarima kao gorivo za napredak. Bez te hijerarhije, kotačići ekonomije bi stali.
  • Strukturna nužnost: Tekst izravno kaže: “Ne samo da ne mogu svi biti bogati, nego neki moraju biti” kako bi sustav ostao stabilan i poticao stvaranje nove vrijednosti.
23.03. (12:00)

Znamo što je kamata, ali i dalje kupujemo svaku glupost na sniženju

Financijska pismenost u Hrvatskoj raste, ali problem su navike, impulzivno trošenje i slaba digitalna sigurnost

Financijska pismenost u Hrvatskoj postupno raste, ali i dalje postoji problem u financijskom ponašanju građana, posebno u planiranju, štednji i odgovornom zaduživanju. Istraživanja HNB-a i HANFE pokazuju da građani imaju osnovno znanje, ali često donose loše financijske odluke zbog navika i impulzivne potrošnje. Poseban problem je digitalna financijska pismenost i porast online prijevara. Stručnjaci naglašavaju važnost učenja o novcu od djetinjstva, planiranja i stvaranja fonda za crne dane u visini šest mjeseci troškova. Poslovni

14.03. (19:00)

Danas čarapa puna ušteđevine, sutra tek sitniš

Previše gotovine u mirovini može biti skupa pogreška

Rizik ranih gubitaka u mirovini (sequence-of-returns risk) može značajno utjecati na dugoročnu održivost portfelja, ali držanje velikih iznosa gotovine nije nužno rješenje. Iako neki savjetuju čuvanje godišnjih troškova u gotovini, stručnjaci upozoravaju da inflacija brzo smanjuje njezinu vrijednost jer su kamate na štednju često niže od inflacije. Financijski savjetnik Bryan Kuderna preporučuje držati oko šest mjeseci troškova u gotovini, a ostatak rasporediti kroz “bucket” strategiju: kratkoročne, srednjoročne i dugoročne investicije s različitim razinama rizika. Tako se istovremeno smanjuje rizik i povećava potencijal rasta portfelja. AOL

25.02. (12:00)

Crni fond za crne dane

Koliko vam treba ušteđenog novca da biste preživjeli pola godine bez posla? Između 5 i 22 tisuće eura…

Fond za hitne slučajeve više nije luksuz, već nužna obrana od nepredvidivosti. Umjesto visine plaće, ključ izračuna su stvarni mjesečni troškovi. Prema analizama za Hrvatsku, podstanar samac u Zagrebu treba od 7.500 do 9.000 eura za pola godine mira, dok se za četveročlanu obitelj u najmu taj iznos penje i do 22.000 eura. Iako država nudi naknadu preko HZZ-a (maksimalno 915 eura u prva tri mjeseca), ona rijetko pokriva sve troškove. Savjetuje se pravilo 3-6-9: što je vaša industrija ili prihod nestabilniji, to „crni fond“ mora biti dublji. Poslovni

27.12.2025. (08:00)

Dobra vijest za proizvođače POS uređaja

Gotovina polako gubi bitku, ali još ne predaje novčanik

Iako kartice i mobilna plaćanja sve više dominiraju, gotovina je i dalje važan način plaćanja u europodručju. Prema ECB-u, građani 2024. u novčaniku nose medijan od 59 eura, uz velike razlike među državama. Gotovina čini 52 posto svih transakcija, ali samo 39 posto njihove vrijednosti, a njezin udio kontinuirano pada. Korištenje snažno ovisi o kulturi, povjerenju u fizički novac, privatnosti i brzini digitalne prilagodbe, zbog čega jug i srednja Europa zaostaju za digitalno naprednijim sjeverom. N1

07.08.2025. (09:00)

Madrac vs. Mastercard

Albanija želi postati prva zemlja bez gotovine na svijetu

Albanska vlada planira uvesti bezgotovinsko društvo kako bi suzbila sivu ekonomiju, koja čini i do 50 % BDP-a. No građani, traumatizirani piramidalnim prijevarama iz 1990-ih i nepovjerenjem u banke, i dalje preferiraju gotovinu. Samo trećina Albanaca vjeruje bankama, a visoki troškovi i nepovoljni uvjeti dodatno obeshrabruju digitalne transakcije. Kritičari plan vide kao napad na osobne slobode i političku dimnu zavjesu, dok vlada vjeruje da će povezivanje s europskim SEPA sustavom pomoći u prijelazu. Forbes

22.07.2025. (20:00)

Bankovni semafor

Nova pravila za uplate: provjera imena prije novca

Od 9. listopada 2025. stupa na snagu EU uredba o „Verification of Payee“ (VoP), kojom se uvodi obvezna provjera imena primatelja uplate uz IBAN. Sustav koristi princip semafora: zeleno za podudaranje, žuto za sumnje, crveno za nepodudaranje. Uplatitelj može nastaviti i uz upozorenja, ali na vlastitu odgovornost. Posebna pažnja traži se od institucija koje isplaćuju javna sredstva, jer bi u slučaju pogreške mogle snositi financijsku štetu. Cilj uredbe je smanjenje prijevara i povećanje sigurnosti transakcija. Poslovni