Prihvatite budućnost vijesti: Zašto su digitalne pretplate bitne? - Monitor.hr
21.07.2024. (22:00)

Nekad su se novine normalno kupovale

Prihvatite budućnost vijesti: Zašto su digitalne pretplate bitne?

Digitalna revolucija donijela je značajne promjene u načinu na koji se vijesti prikupljaju, distribuiraju i konzumiraju. Novine sa snažnom internetskom prisutnošću prilagodile su se ovim promjenama, nudeći svoj sadržaj putem digitalne pretplate uz brojne prednosti za čitatelja. Digitalne pretplate omogućuju vam da budete u toku s najnovijim vijestima u stvarnom vremenu. Bilo da se radi o udarnim vijestima, dubinskim analizama ili mišljenjima, svemu tome možete pristupiti uz samo nekoliko klikova ili dodira. Svoje omiljene portale i autore možete čitati bilo kada i bilo gdje. Kvalitetno novinarstvo okosnica je informiranog društva. Digitalne pretplate ključne su za podršku novinarima, potiče se kvaliteta istraživačkog novinarstva, dubinske analize i visokokvalitetnog sadržaja kojem možete vjerovati. Digitalnom pretplatom igrate ključnu ulogu u održavanju novinarstva koje vas čini informiranima i angažiranima, kažu na Lideru.


Slične vijesti

01.06. (07:00)

Ne može ti ChatGPT ići na pressice i postavljati pitanja, zasad

Budućnost medija u eri umjetne inteligencije: Povjerenje i autorski stav postaju važniji od samih vijesti

Na panelu konferencije IN MEDIAS PRESS istaknuto je da AI ubrzava krizu tradicionalnih medija, dok “zero-click” era uništava poslovni model baziran na posjetima portalima. Budući da AI može savršeno i brzo generirati sterilne servisne informacije, opstanak medija leži u preusmjeravanju na nišne sadržaje, newslettere i pretplate. Stručnjaci naglašavaju da novinari moraju zadržati autorski glas tako da sami postavljaju koncepte, dok AI koriste samo za razradu. Spas je u transparentnosti, emociji i stavu – osobinama koje algoritmi ne mogu replicirati i koje jedine grade prijeko potrebno povjerenje publike. Netokracija

27.05. (16:00)

Može AI pisati, al' ne zna po redakciji vikati

Umjetna inteligencija i kriza povjerenja: Kako spasiti novinarstvo?

Na konferenciji “In Medias Press” u organizaciji Večernjeg lista, raspravljalo se o opstanku medija u doba umjetne inteligencije. Nic Newman istaknuo je da AI prepravlja vizualnu istinu, zbog čega su prepoznatljivi novinarski brendovi ključni za vraćanje poljuljanog povjerenja publike. Dok je u Europi od 2000. godine ugašeno oko 3000 tiskovina, a naklada pala za 80%, urednici naglašavaju da print ostaje kralježnica profesije koja održava uredničku disciplinu. Novinar s imenom i prezimenom jamči da je proizvod, tekst, napravljen po svim standardima profesije. Kako smo opstali? Tako da smo izlazili iz zone komfora i mijenjali se. Print je nužan jer održava samodisciplinu, a nas tjera da stvarno urednički razmišljamo jer nam se na portale nerijetko svašta ušulja. Zaključeno je da mediji protiv AI konkurencije mogu pobijediti samo originalnim, ljudskim pričama unoseći u izvještavanje emocije, empatiju i lica kojima publika vjeruje. Poslovni

17.05. (00:00)

Neka dođu na Monitor

Pola Hrvata izbjegava vijesti, mlađima negativne teme više nisu ‘cool’

U Hrvatskoj 48 % građana namjerno izbjegava vijesti, prvenstveno zbog anksioznosti, negativnosti i senzacionalizma, pokazalo je istraživanje Agencije za medije. Najizraženiji trend prisutan je kod mlađih generacija (Z i Y), koje se informiraju preko društvenih mreža. Nepovjerenje u medije i algoritamsko upravljanje sadržajem, koje stvara polarizaciju i uništava zajednički javni prostor, izravno potkopavaju volju građana za plaćanjem medijskih pretplata. Stručnjaci zaključuju da je za opstanak novinarstva i demokracije nužno ulagati u kvalitetu i integritet medija (poput novinarstva usmjerenog na rješenja) te sustavno uvoditi medijsku pismenost i kritičko mišljenje u obrazovanje. Lider

03.05. (18:00)

Povratak moderature

Novinarstvo je kao struka danas na prekretnici. Zatrpani smo informacijama, ali smo sve češće gladni istine

U intervjuu za Novi list, medijska stručnjakinja Jasna Vaniček Fila analizira položaj novinara u 2026. godini, ističući važnost novog hrvatskog anti-SLAPP zakona koji omogućuje rano odbacivanje zlonamjernih tužbi uz stroge kazne za tužitelje. Naglasak je na sigurnosti novinara kroz protokole s MUP-om te borbi protiv dezinformacija i UI-generiranog sadržaja na digitalnim platformama (uz primjenu DSA i EMFA uredbi). Ključ spasa profesije vidi se u povratku istraživačkom novinarstvu, edukaciji mladih o medijskoj pismenosti te vraćanju povjerenja publike u provjerene informacije koje strojevi ne mogu replicirati.

Činjenica je da su novinari nažalost, u svome radu oduvijek, a posebice u ovim globalno nesigurnim vremenima, izloženi povećanim rizicima. U digitalnom dobu, prijetnje su se iz stvarnog svijeta dodatno preselile i nenormalno umnožile u komentarima na društvenim mrežama. To treba drastično suzbijati i sankcionirati, jednostavno i jasno reći da nije dopušteno prijetiti i vrijeđati, širiti govor mržnje…

26.04. (12:00)

Disclaimer: Ovaj članak napisao čovjek

AI preuzeo internet: Prvi put u povijesti ima više robotskih nego ljudskih članaka

Prema istraživanju tvrtke Graphite, u studenom 2024. godine dogodila se povijesna prekretnica: AI-generirani sadržaj po brojnosti je nadmašio onaj ljudski. Analiza 65.000 URL-ova pokazuje da je udio AI članaka skočio s minornih 2,2 % u 2020. na 51,7 % u svibnju 2025. godine. Iako je hiperprodukcija robotskih tekstova promijenila lice weba, trend rasta se stabilizirao. Zanimljivo je da veći volumen ne znači i veću popularnost; AI članci su i dalje manje vidljivi na Googleu, što sugerira da publika (ili barem algoritmi) i dalje preferira ljudski dodir. Mreža

28.03. (15:00)

Digitalna močvara

Društvene mreže evoluirale su iz platformi za druženje u sustave za političku i ekonomsku manipulaciju

Društvene mreže danas povezuju internetske bizarnosti i političku manipulaciju u sustav u kojem algoritmi, umjetna inteligencija i monetizacija oblikuju našu percepciju stvarnosti, kažu na Kulturpunktu. Autor Vlado Vince ističe kako Facebook danas prioritet daje bizarnom, AI-generiranom sadržaju (poput “Shrimp Jesusa”) radi čiste monetizacije, dok je X (bivši Twitter) pod Elonom Muskom postao poligon za radikalnu ideologiju i nekontrolirane AI botove poput Groka. Sve je počelo s Facebook feedom – Facebookova taktika manipulacije formatom sadržaja već je tada počela utjecati na distribuciju vijesti, sve kako bi zadržali korisnike na mreži. Prioritizacija video sadržaja radikalno je transformirala novinske redakcije, koje su stihijski ulagale velika sredstva u produkciju videa kako bi se bolje pozicionirale na društvenim mrežama… a nismo još ni došli do pojave ChatGPT-a…

12.03. (20:00)

Živi bili pa vidjeli

Pavić: Portale čeka težak udar zbog AI pretrage i promjene navika korisnika

Vlasnik Telegram Media Grupe upozorava da medije, posebno portale, očekuje teško razdoblje jer će AI sažeci u tražilicama sve češće davati informacije bez potrebe za otvaranjem članaka. Uz to, sve više ljudi sadržaju na internetu pristupa preko chatbotova i novih digitalnih sučelja, što dodatno smanjuje posjećenost portala. Kao odgovor na te promjene, Telegram Media Grupa širi poslovanje na audio formate i radio. Pavić ističe i da brend Story ima stabilan model prihoda jer dio poslovanja temelji na događajima, koncertima i drugim manifestacijama uživo. Telegram

24.02. (18:00)

Ako AI već čita sve, red je da i ona plati pretplatu

Europa traži obvezno plaćanje medijskog sadržaja za treniranje umjetne inteligencije

Mediji bilježe pad internetskog prometa i prihoda, dodatno pogođeni sažecima i chatbotovima koje razvijaju AI tvrtke. Glavni problem je što tehnološke kompanije koriste novinarski sadržaj za treniranje modela bez sustavne i pravedne naknade, dok su pojedinačne tužbe spore i neučinkovite. U Europi se raspravlja o izmjenama Direktiva o autorskom pravu kako bi se uvelo zakonsko licenciranje i obvezna naknada izdavačima i autorima. Cilj je zaštititi novinarstvo, osigurati kolektivno pregovaranje i spriječiti daljnju koncentraciju moći velikih AI kompanija. Poslovni

18.11.2025. (21:00)

I stvarnost piše nekrologe

Požar Vjesnikovog nebodera: bilo je to kao da gori sam temelj jedne profesije

Vjesnik je nestao mnogo prije noćašnjeg požara. Izdahnuo je polako, tiho, gušen dugovima, politikom, nebrigom i potpunim gubitkom smisla. Današnjim društvom upravlja buka, a ne glas; brzina, a ne jasnost; propagandni refleksi, a ne novinarski instinkt. U takvom svijetu, zgrada Vjesnika bila je relikt – mrtvo tijelo koje je ostalo uspravno samo zato što ga nitko nije srušio. Požar je, zapravo, bio jedina iskrena rečenica o sadašnjem stanju novinarstva. U plamenu se ogoljela njegova smrt: nestanak uredničke hrabrosti, nestanak odgovornosti, nestanak profesije koja je nekada svijetlila, a sada samo tinja u pepelu vlastitog zaborava. Ono što je gorjelo nisu zidovi, nego iluzija da je išta od toga još živo. I zato požar nije tragedija – on je brutalna, neumoljiva istina. Željko Marković za Ravno do dna

22.09.2025. (14:00)

Ovaj sadržaj nije generirala umjetna inteligencija, očito

AI prijeti novinarstvu: manje klikova, manje poslova, više bućkuriša

Umjetna inteligencija mijenja medijski krajolik, smanjujući posjećenost portalima kroz Googleove AI preglede i zero-click pretraživanja te ugrožavajući radna mjesta, osobito početnička. Novinari i stručnjaci upozoravaju da AI koristi autorski sadržaj bez naknade, nudi kompilacije često netočnih podataka i uništava prilike za mlade u redakcijama. Dok portali koji se oslanjaju na copy-paste riskiraju nestanak, jedinu dugoročnu šansu imaju mediji s originalnim pričama i provjerom činjenica – jer AI još uvijek “halucinira” i ne može stvoriti istinsku novost. tportal