04.02.2024. (22:30)
U fokusu je šokantan povratak bivšeg ministra Vilija Beroša, optuženog za mito, na zahtjevno mjesto neurokirurga, unatoč dugogodišnjoj pauzi i kritikama struke. Također se analiziraju potezi Domovinskog pokreta, gdje Ivan Penava predstavlja Vlatku Vukelić, povjesničarku kontroverznog dosjea (od slikanja za Playboy do optužbi za hakiranje i negiranje dječjih logora). U dodatku, kritiziraju se visoki profiti trgovačkih lanaca i ekonomska politika. “Zaključak je jasan: Dok jedni kradu profit na njokima, drugi kradu e-mailove, a treći se s optužnicom vraćaju na operacijski stol – jer u Hrvatskoj je opasno zaboraviti ne samo vožnju bicikla, već i mito.
Borna je, bježeći od cijevi i grijanja iz 19. stoljeća s Orlovca, u novoj epizodi Prime Time-a uspio otkriti da se u Hrvatskoj korupcija sporije sudi nego što se seljačka buna (iz 1653.) rješava. Satiričar se seli, no država je i dalje nezaustavljiva HDZ-ova dinastija. Izbori u stranci važniji su od parlamentarnih, a jedina prava dehumanizacija, kako nas uči premijer, je kad se HDZ-ovca ne želi poslužiti u birtiji. A tek Tolušićeva “bol u leđima” zbog koje se suđenje odgađa – prava sitnež smo mi, kmetovi, koji sve to plaćamo.
Dobrodošli u sretno kraljevstvo hrvatskog pravosuđa, gdje je satira protuzakonita ako laže, ali povijesno kontroverzni pozdravi su posve prihvatljivi jer su dio ‘narodne baštine’ ili ‘umjetničke slobode’! Očito, to što Ustavni sud ima malo drugačije mišljenje i što pozdrav vuče korijene iz jednog ne tako lijepog povijesnog razdoblja – to su samo sitnice koje ne treba uzeti u obzir. U svijetu gdje je satira morala biti istinita, a fašistički pozdrav iz Drugog svjetskog rata je bio samo bezazleni stih iz pjesme, jedino što nam preostaje je zapitati se: Je li ovo satira, ili samo… Hrvatska?
Opet se premijer bocka, ali ne cjepivom, nego glupostima. Zamislite, uvjerava vas da postoje neki “virtualni ustaše” koje on jedini može pobijediti. Dok on pumpa taj balon, stvarni problemi, poput zabrane festivala u Benkovcu, prolaze nezapaženo. Postigao je savršenu diverziju. Sebe naziva “gigantom”, ali u mitologiji su giganti uvijek poraženi. On pokušava biti grčki junak, ali na kraju ispada da se bori s nepostojećim čudovištima koje je sam izmislio. Eto, to je naša politika: cirkus u kojem vas klaun uvjerava da je jedini heroj…
Dobrodošli u novi “Prime Time”, gdje je turistička sezona spektakularna unatoč brojkama koje govore drugačije. O požarima se ne brine jer nam je važniji Rafale od Canadaira, a Knin je, naravno, oaza jedinstva, osim kad branitelji kritiziraju simbole branitelja. Riječki nadbiskup je pozvao da se okrenemo budućnosti, jer prošlost je očito previše komplicirana. Jasno je da su svi koji se ne slažu s ovom logikom ‘anti-Hrvati’. Na kraju, epizoda nas uvodi u epsku sudsku farsu: Thompson protiv novinarke. Što je četiri godine za DORH? Ništa! Važno je da su pravda i istina, kao i uvijek, na pravom mjestu. Ili barem tako kažu.
U ovom izdanju, voditelj s gorčinom i sarkazmom secira vječnu sagu o Agrokoru, sramotno dugu sudsku proceduru i njezine neočekivane obrate. Istovremeno, analizira se i “tajanstvena” konstituirajuća sjednica splitskog Gradskog vijeća, gdje je “izdaja” bila toliko očita da su je svi vidjeli, ali se svi prave da ne znaju tko je kriv. Također, ne propušta priliku bocnuti političku elitu zbog predizbornih obećanja i postizbornog ponašanja, otkrivajući da se naši političari snalaze u paradoksima bolje od bilo kojeg mađioničara.
Ponovno zaranjamo u kaotični cirkus oko Thompsonovog koncerta, gdje se “Za Dom Spremni” ori dok premijer pleše, hvaleći organizaciju umjesto da osudi fašistički pozdrav. Policija žmiri, bojeći se “neželjenih reakcija,” dok se povijest revidira, a “domoljublje” pretvara u unosan biznis s hodočasničkim medaljonima. Od Srebrenice do “lijepih mladih Hrvata,” sve je to licemjerno prenemaganje, pozivajući na kraj ove bizarne predstave laži i zaborava.
Borna, taj neustrašivi tribun modernog doba, i u novom videu secira hrvatsku zbilju s kirurškom preciznošću – Krenuo je od Thompsonovog koncerta, tog epicentra kulturno-političkih potresa, gdje se, čini se, glazba miješala s “povijesnim avetima” (čitaj: ustašlukom, ali nećemo se valjda lagati). Naravno, nije mogao preskočiti vječnu enigmu spornog pozdrava koji je toliko puta “analiziran” da je valjda i sam pozdrav počeo sumnjati u vlastito značenje. Domoljublje je, prema Borni, postalo politička tema, a političari, poput Plenkovića i Jandrokovića, na koncertima glume da su tamo zbog glazbe, a ne zbog skupljanja bodova. Nije zaboravio ni Gabrijele Žalac, bivšu ministricu koja je, eto, plaćala privatne troškove javnim novcem – sitnica, zar ne? Vojna obuka je također tema, uz vječno pitanje zašto žene ne moraju u vojsku.
Ljeto je, svi su na moru i putovanjima, odmaraju i kako to inače biva, broj pregleda Prime Time-u propadne kao Rimčeva prezentacija robotaksija. U prvom dijelu retorički pitaju jeste li sve pohvatali vezano uz prometnu regulaciju u Zagrebu na dan koncerta, no ono što je sigurno – grad će biti okupiran (na koji već to način gledate), a najvažnije je pitanje na koga svaliti krivnju kasnije. Sam Thompson za HRT kaže: “Sve je spremno, a publika se sastoji od 300 tisuća zaštitara!“… Drugi dio posvećuju Banetu na plaži, a u trećem tvrde: Treći rat opet je propao! Za kraj, pouka: Narod ne odlučuje!
Kad je emisija objavljena, bila je izborna šutnja, zbog čega je bilo nezgodno objaviti. No, nema ničeg kompromitirajućeg u ovoj specijalnoj emisiji. Borna Sor počinje sa zaključkom kako bi nevažeći listići bili bolji načelnici i gradonačelnici nego stvarni kandidati (dobro, određene stranke). Lokalni izbori su izbori u kojem svi pobjeđuju, prije svega izborom glazbe u stožerima. Ucjenjivanje birača nema smisla, a ako živiš u Zagrebu i živiš kao Zagrepčanin, moraš znati što je to ajngemahtec. Zagubljeni germanizmi su važniji od programa za drugu najjaču političku funkciju nakon premijerske. No, izlaskom na lokalne izbore bira se nešto također važno, a to su i – bolji mediji. Važna i nesatirična poruka za kraj.