Profesorica: U vrijeme nepismenosti djecu moram učiti još i promjenama u jeziku - Monitor.hr
23.11.2016. (12:35)

Kužiš, ono, fakat je onak!

Profesorica: U vrijeme nepismenosti djecu moram učiti još i promjenama u jeziku

“U situaciji smo da u vrijeme kada se borimo s temeljnom nepismenošću kao općom pojavom moramo pratiti neprestane promjene u jeziku, koje nisu najjasnije ni onima koji ih osmišljavaju i propisuju”, kaže profesorica hrvatskog (i jedina pobjednica ‘Milijunaša’) Mira Bićanić u Novostima o problemu hrvatskog i srpskog jezika. Lingvist (i aktivist) Mato Kapović objašnjava za T-Portal da Srbi u Hrvatskoj, dijalektalno, ne govore isto: u Lici, na Baniji, Kordunu i u Slavoniji govore istočno-hercegovački ijekavski, a u istočnoj Slavoniji šumadijsko-vojvođanski ekavski. “Stavljanjem identifikacijske razine jezika u prvi plan danas u Hrvatskoj čini se veliki grijeh i šteta jeziku, nas se ograničava da govorimo ono što je dio našeg jezičnog znanja, a zapostavlja se dobro govorenje i elokventnost”, kaže lingvist (i političar) Milorad Pupovac.



Slične vijesti

16.10. (15:30)

Pomjerene vrijednote

Pofuk: “Pijetetlije” su nepismeni ljudi, kao i Statut Grada Vukovara

“I opet je na dnevnom redu pijetet, riječ koju uglavnom uopće ne razumiju oni koji je najviše zloupotrebljavaju. Jer, oni su jednostavno nepismeni. Nepoznavanje jezika na kojem misle i govore dovodi do nereda u njihovim glavama i u državi kojoj pišu zakone… Hrvatski bi političari i politikanti najprije trebali iskazivati pijetet prema hrvatskom jeziku i smislu riječi kojima čekićaju” – piše Branimir Pofuk o zakonu čijim bi donošenjem grad Vukovar trebao postati “mjestom posebnog domovinskog pijeteta”.

07.09. (07:30)

Reforma onlajnanja

Hrvatski školski rječnik dostupan online

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje objavio je na netu tiskano izdanje jednojezičnog normativnog ‘Školskog rječnika hrvatskoga jezika’, namijenjenog učenicima osnovne i srednje škole. Evo ga na Rječnik.hr (baš tako, s dijakritičkim znakom). Rječnik daje podatak o normativnom statusu pojedine riječi ili pojedinog njezinog značenja, informira o tome što hrvatskom standardnom jeziku ne pripada ili mu pripada rubno.

05.06. (21:30)

Iliti - primjenjulja

Aplikacija za zamjenu tuđica hrvatskim riječima

Bolje je hrvatski sadrži 250 prijedloga hrvatskih zamjena za strane riječi i tuđice koje su neprilagođene ušle u uporabu u hrvatskom jeziku, kao što su attachment, chatroom, outsourcing, download itd. Zasad je dostupna za iOS, od sljedećeg tjedna i za Android. N1

04.06. (12:30)

Hrvatska krajina

Najbolji na zagrebačkom kvizu iz hrvatskog jezika – učenici srpske gimnazije

Na kvizu Gradske knjižnice Zagreb na kojem se provjeravalo znanje iz hrvatskog jezika i književnosti te opće kulture pobijedili su – učenici Srpske pravoslavne gimnazije Katarina Kantakuzina Branković (dvojica iz Knina i jedan iz Daruvara). Nismo se pripremali za kviz, dali smo sve od sebe, a nešto smo i pogađali – kaže jedan od učenika. Profesorica im je inače Mira Bićanić, jedina koja je osvojila milijun u kvizu Milijunaš. Novosti su razgovarale s momcima.

08.04. (13:00)

Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik piše za Jutarnji: Od devedesetih je živ trend stvaranja novih riječi koji često jeziku navlači ‘luđačku košulju’

14.03. (12:30)

Poći ću s vama jer volim šalu

Markovina: Zakon o hrvatskom jeziku – toliko blesava ideja da je treba podržati

Predsjednik Matice Hrvatske, Stipe Botica javno se založio za donošenje zakona o javnoj upotrebi hrvatskog jezika. Dragan Markovina za Telegram komentira kako je “očekivati da bi zakonskim presingom u današnjem digitalnom dobu, u kojem su razina pismenosti i načitanosti općenito manje i u kojoj sad već nekoliko generacija mladih ljudi puno bolje barata engleskim, nego hrvatskim jezikom donijelo neke rezultate, toliko je naivno, da postaje dirljivo”. Filozof Boris Buden bio je o ovome rekao da se “svodi na maltretiranje djece po školama, na pravljenje budala od odraslih ljudi po državnim institucijama i medijima, odnosno na kognitivno i kulturno samosakaćenje onoga što je nekada bila nacionalna kultura i njezin jezik”.

15.02. (13:30)

Dobio četiri kila i hilao frenda

Kilao sam nuba i vinao – nov hrvatski kakvim govore današnja djeca

Djeca igraju Fortnite i pričaju neki čudan hrvatski – zaključuje Jutarnji u članku o utjecaju ove igrice na govor današnje djece (besplatna je, igra se online s drugima, pa se može i razgovarati). Evo malog rječnika (napisan i uz pomoć jednog 9-godišnjeg igrača Fortnitea): poušn za hilanje – napitak za ozdravljenje, pikejks – kramp, džoinaj se – uključi se, kilati – ubiti, vinati – pobijediti, nub – amater, čest – škrinja, kriejtiv – mod u kojem se može sve raditi, hedšot – udarac u glavu, livati – napustiti. I jedna zaista dobra i korisna stvar koju djeca uče iz Fortnitea – plesanje, razni plesni pokreti; ratoborna je to igrica, ali, eto, likovi tamo nekad i plešu, pomalo cool i smiješno, pa ih djeca vole oponašati.

22.02.2018. (12:50)

Brza lekcija

8 najčešćih pogrešaka koje činimo u hrvatskom jeziku

Prijedlozi radi i zbog u upotrebi se nerijetko zamjenjuju, premda imaju različita značenja i upotrebom pogrešnoga mijenja se značenje rečenice. Prijedlog zbog izriče uzrok, tj. ukazuje zašto se nešto dogodilo, što je uzrokovalo događaj. Reći ćemo: Kasnili su na posao zbog lošeg vremena. S druge strane, radi nam pokazuje namjeru: Preselili su se radi zaposlenja. Dnevnik donosi još sedam najčešćih pogrešaka u govoru i pisanju.

05.02.2018. (07:08)

Erorić

Profesor: Uhljeb – jedna od korisnijih i ljepših grešaka hrvatskog jezika

Upotrijebiti riječ “uhljeb” otprilike je kao upotrijebiti “osuđ” umjesto “osuđenik” i “zaljub” umjesto “zaljubljenik”, analizira profesor Ivo Žanić prošlogodišnju riječ godine, dakle gledano strogo po pravilima ta riječ je – pogrešna. Ali, svaka jezična promjena počinje kao greška, kao odstupanje ili odmak od nečega što se drži normom, pravilom, a čovjek koji griješi čini to samo kad mu treba i koliko mu treba, što nije nevažno umijeće, objašnjava profesor. A i ljudi vole kraće oblike riječi jer lakše potiču stvaranje složenica i izvedenica, koje onda i same, u spirali koja se ubrzava, nadahnjuju dodatne oblike s dodatnim konotacijama i izvanjezičnim poveznicama.

05.12.2017. (22:19)

Simpatično prikazana i objašnjena hrvatska gramatika u novoj knjizi – stripovskim ilustracijama i duhovitim dosjetkama, kao npr. "vic o musi i jusi", što bi bili muha i juha