PVA-L15: supermaterijal za pohranu topline - Monitor.hr
Ponedjeljak (11:00)

Kad voda ne curi, a sunce radi za tebe

PVA-L15: supermaterijal za pohranu topline

Američki znanstvenici razvili su kompozit PVA-L15 od vode, zeolita i polimera PVA koji pohranjuje 1,6 kJ/g topline. Materijal koristi vodikovih veza vode u šupljinama zeolita, dok polimer sprječava isparavanje. Može zagrijati nekoliko litara vode, podnosi 150 °C, brzo se hladi i traje kroz stotine ciklusa. Jeftin je, trajan i efikasan, s potencijalom za skladištenje solarne i industrijske topline, pa čak i kao toplinski zidovi u zgradama. Nenad Raos za Bug


Slične vijesti

Jučer (14:00)

List koji liječi – i opravdava svaku rundu vina, piva i rakije

Čaj od maslinova lista – stari list, novo otkriće

Maslina nije korisna samo po ulju i plodu – njezin list skriva pravo kemijsko blago. Čaj od maslinova lista bogat je polifenolima, ponajprije oleuropeinom i hidroksitirosolom, koji imaju antioksidativno, protuupalno i antitumorsko djelovanje. Studije pokazuju da ti spojevi mogu pomoći u borbi protiv raka dojke, jetre, debelog crijeva i leukemije, bez nuspojava. Ne zamjenjuje terapiju, ali može je nadopuniti. A bonus: dok piješ čaj, pomažeš i maslinarima da se riješe otpada od 25 kilograma lišća po stablu godišnje. Nenad Raos za Bug

11.10. (16:00)

Kažu da, ukoliko zamijenite svoju jutarnju kavu sa zelenim čajem, možete izgubiti i do 87 % ono malo životne radosti što vam je još preostalo

Kava je ukusno i zdravo piće – ako je dobro pržena

Miris kave potječe od dvadesetak kemijskih spojeva koji nastaju prženjem, a najvažniji među njima su pirazini, ketoni i furani. Znanstvenici iz Ekvadora analizirali su različite razine prženja (RL85–RL25) i zaključili da prekratko ili predugo prženje uništava aromu i stvara neugodne, pa i toksične spojeve. Idealna ravnoteža postiže se prženjem tri minute (RL55), kada kava oslobađa najprivlačniji „roasted coffee“ miris bez štetnih tvari. Prepržena kava, upozoravaju autori, može sadržavati i kancerogene spojeve – zato poslušajte nos, on zna. Nenad Raos za Bug

05.10. (15:00)

Pa što čekate, bacite to vapno u more, po mogućnosti već jučer!

Talijanski znanstvenici predlažu: CO₂ otopiti u moru uz dodatak gašenog vapna

Talijanski znanstvenici predložili su jednostavan način za pohranu viška CO₂ – otapanjem u morskoj vodi uz dodatak gašenog vapna (Ca(OH)₂), čime nastaje stabilni kalcijev hidrogenkarbonat. Time bi se spriječilo zakiseljavanje oceana i dugoročno vezalo staklenički plin, po mogućnosti na tisuće godina. Proces, poznat kao Limenet®, imitira prirodno trošenje vapnenačkih stijena, ali zahtijeva precizan omjer CO₂ i vapna kako ne bi došlo do taloženja kalcijeva karbonata i ponovnog oslobađanja plina. Teoretski, 875 kg vapna može omogućiti da 3000 m³ morske vode veže oko tonu CO₂. Nenad Raos za Bug

20.09. (15:00)

Neka nam drvo ponovno bude prvo

Ekolozi zvone na uzbunu: zbog smanjenja površine pod šumama, one mogu vezati sve manje CO2 iz zraka

U posljednje dvije godine, 2023. i 2024., šume su apsorbirale manje od četvrtine ugljikova dioksida nego u „najboljim godinama“. Zapravo bismo mogli reći da vezivanje ugljikova dioksida (net forest carbon sink) kontinuirano opada od 2004. godine, ali u zadnjih nekoliko godina doživljava nagliji pad. Dok požare ne možemo izbjeći, jer dolaze sami od sebe, možemo izbjeći sječu šuma radi stvaranja poljoprivrednog zemljišta. Jedno od rješenja je masovno pošumljavanje, međutim nije ni to jednostavno kako se čini: sve šume nisu jednake u pogledu vezivanja ugljikova dioksida. Najbolji, vrlo pozitivan primjer u tom smjeru, jesu šume koje prekrivaju Apalačko gorje u SAD-u, koje su se prestale sijeći nakon što je proglašen nacionalni park. Nenad Raos za Bug

13.09. (23:00)

A gle nas. Potencijal za energiju doslovno - ispišamo

Elektroredukcija nitrata u amonijak pomoću Mo/TiO2 nanocjevčica: Iz otpadne vode do amonijaka i čiste energije

Nitrati, nekada ključna sirovina za dušičnu kiselinu i eksplozive, danas su opasni polutanti. Znanstvenici su razvili elektrodu od titanijevih nanocjevčica obloženih molibdenom (Mo/TiO2-M) koja katalizira pretvorbu nitrata u amonijak električnom strujom. Elektroda je učinkovita i ekološki prihvatljiva, proizvodnja amonijaka je stabilna (5,18 mg/cm²/h), a istovremeno smanjuje zagađenje nitrata u vodi, spajajući kemijsku tehnologiju i zaštitu okoliša. Nenad Raos za Bug

06.09. (11:00)

Može se s njom uživati na razne načine

Konoplja – čudesna biljka

Konoplja je nekad bila obična industrijska biljka za užad i vreće, no danas izaziva rasprave između medicine, zakonodavstva i kulinarstva. Iako se o njoj najčešće govori kroz prizmu marihuane, Cannabis sativa ima tri varijeteta i više od 600 kemijskih spojeva, od kojih 180 kanabinoida. THC i CBD pokazuju potencijal u liječenju upala, bolova, tumora i Alzheimerove bolesti, ali samo u točno doziranim i pročišćenim pripravcima. Istodobno, vlakno od konoplje vraća se u modu, a brašno od konoplje ulazi u kuhinje – od pogače do zlevke. Nenad Raos za Bug

30.08. (14:00)

Kad se šećer ne lijepi za zube nego za toplinu

Eritritol, polimeri i Sunce: nova termalna čarolija

Kineski znanstvenici razvili su kompozitni materijal ERY-PAM-PDA koji ujedinjuje eritritol i polimere te pohranjuje Sunčevu toplinu na posve nov način. Za razliku od vode ili parafina, ovaj materijal ne otpušta energiju odmah pri hlađenju, već tek na vanjsku stimulaciju poput topline ili tlaka. Tako funkcionira i kao spremnik i kao kolektor Sunčeve energije, bez potrebe za izolacijom ili dodatnim uređajima. Novi PCM materijali poput ovog otvaraju put učinkovitijem skladištenju i korištenju solarne energije. Nenad Raos za Bug

23.08. (13:00)

Dream on

Biljke protiv klime: rat koji ne mogu dobiti

Prirodni ciklusi ugljika i vode drže Zemlju u ravnoteži, no čovjek je spaljivanjem fosilnih goriva narušio taj sustav. Jedna od predloženih tehnologija je pretvaranje biomase u drveni ugljen (biochar) i njegovo ukopavanje u tlo, čime se poboljšava plodnost i izdvaja CO2 iz atmosfere. Iako zvuči elegantno, matematika ne ide u prilog – za neutralizaciju godišnjih emisija trebalo bi proizvesti i zakopati 10 milijardi tona ugljena, što znači karbonizirati 1,7 % ukupne svjetske biomase svake godine. Ukratko: lijepa ideja, ali premala vaga. Nenad Raos za Bug

16.08. (16:00)

Mišji WC kao laboratorij budućnosti

Sićušni roboti u mjehuru – kad zlato i amonijak liječe rak

Španjolski znanstvenici razvili su nanorobote od silicijevih nanočestica obloženih zlatom i enzimom ureazom. Pokreće ih razgradnja mokraćevine u amonijak i CO₂, a nose radioaktivni jod-131 za uništavanje tumora. U testovima na miševima, kombinacija pokretljivih nanobota, mokraćevine i visoke doze joda smanjila je rak mokraćnog mjehura za 90 %. Terapija obećava preciznije liječenje, no zasad ostaje na razini pretkliničkih pokusa. Budućnost medicine tako izgleda sve manje kao znanstvena fantastika, a sve više kao – kemija u WC-u. Nenad Raos za Bug

10.08. (00:00)

Kućne kemikalije: Nevidljiva prijetnja ili samo loše odgojeni pomagači?

Kad čep postane neprijatelj, a kemikalije iz ormarića – potencijalne tempirane bombe

Nenad Raos iz osobnog iskustva s neotvorivom bocom solne kiseline prelazi na širu temu kemikalija u kućanstvu, nadahnut člankom kemičarki s FKIT-a. Izdvaja opasne sastojke sredstava za čišćenje, uključujući etanol, metanal i etilen oksid. Statistike iz SAD-a otkrivaju više od 13.000 slučajeva trovanja 2018., od čega su djeca najčešće žrtve. Usporedba s prometnim nesrećama pokazuje da su ceste statistički opasnije, ali autor poziva na racionalan oprez, a ne kemofobiju. Zaključak: kemikalije nisu neprijatelji, nego saveznici – ako ih znamo kontrolirati. Bug