Raos: Kod novijih generacija raste udio liberala, a pada udio socijaldemokrata - Monitor.hr
07.06.2024. (15:00)

Nema ekstrema

Raos: Kod novijih generacija raste udio liberala, a pada udio socijaldemokrata

U fokusu nedavno objavljenog zbornika “Hrvatski birači – 30 godina političkog ponašanja i mišljenja” analiza je trendova hrvatske politike iz perspektive birača u razdoblju od 1990. do 2020. godine. Novina pristupa je u tome što su prilozi pripremljeni na temelju nove baze podataka, sastavljene od svih anketnih istraživanja što ih je Fakultet političkih znanosti proveo od 1990. godine.

Demokršćanstvo, socijaldemokracija i liberalizam uvijek su tri svjetonazora s kojima se identificira najveći dio ispitanika, samo se mijenjaju omjeri. Demokršćanstvo je uvijek na prvom mjestu, a kod novijih generacija raste udio liberala, a pada udio socijaldemokrata. Dakle, možemo govoriti da je europska generacija najviše sklona identifikaciji s liberalizmom, u usporedbi sa svim prethodnim generacijama.Višeslav Raos za Novosti.


Slične vijesti

08.04. (23:00)

Za to je potrebno vjerovati u narančastog

Raos: Ne zaokrene li se kormilo, svjetska recesija je iza ugla

Očekivane posljedice izrazito ekstremne protekcionističke politike, koju trenutno provode Sjedinjene Države, poremećaji su u opskrbnim lancima, povećani troškovi za američke potrošače, ali i pritisci na američke izvoznike. Naposljetku, može se očekivati pojava inflatornih pritisaka i slabljenje povjerenja ulagača, što je već demonstrirala snažna korekcija na svjetskim burzama odmah poslije objave novih carinskih stopa. Američki trgovinski ratovi mogu dovesti i do slabljenja dolara (zbog slabijeg izvoza kapitala), ali i do njegova jačanja ako strane banke nastave unatoč svemu kupovati američke obveznice. Sve naposljetku ovisi o geopolitičkom povjerenju. Višeslav Raos za tportal

18.03. (21:00)

Nakon Vučića - opet Vučić

Raos: Nitko izvana Vučića ne ruši, a studenti koji bi ga htjeli srušiti nemaju koga ustoličiti

Među prosvjednicima baš i nema europskih zastava, već sve vrvi od Kosova, a poruke i nisu toliko različite od onih kojima godinama barata i upravlja sâm Vučić. Jasno je da svaka studentska generacija želi biti dio nečeg većeg i povijesno važnijeg i misle da će baš oni biti neki novi šezdesetosmaši i jasno je da se neku prirodna solidarnost s drugim studentima koji na ozbiljnoj muci svakako može shvatiti i pozdraviti, no u potrazi za nekim novim Janom Palachom, valja imati oči širom otvorene da se ne bi ispalo nasamarenim i duboko razočaranim. Za konsolidaciju demokracije potrebno je da neka zemlja prođe barem dvije mirne smjene vlasti u kojima će se promijeniti ključne osobe i/ili stranke u izvršnoj vlasti. Međutim, od osamostaljenja od osmanske vlasti 1878. do danas, Srbija, bilo kao neovisna država, bilo u okviru jugoslavenske države, nije nikada prošla dva mirna prijenosa vlasti. Višelav Raos za tportal

11.03. (17:00)

Mnogo im je dug

Raos: Dokle god je dolar svjetska rezervna valuta, Amerikanci mogu raditi što žele… No, opasnost od urušavanja povjerenja u dolar je realna

Dokle god se ključnim sirovinama trguje u dolarima, Sjedinjene Države mogu de facto izvoziti svoju inflaciju u inozemstvo, a kod kuće je držati relativno pod kontrolom te servisirati svoj ogromni javni dug, uz periodične blokade rada Kongresa i posljedično podizanje zakonskih gornjih granica zaduživanja. Međutim, ako s vremenom države krenu odustajati od dolara i okretati se drugim valutama ili sredstvima pohrane vrijednosti, odnosno bogatstva, sustavu prijeti urušavanje. Budući da je javni dug Amerike 2024. dosegao rekordnih 36 bilijuna dolara, opasnost od urušavanja sustava povjerenja u dolar postaje realna.

U sjeni Trumpova zaokreta oko Ukrajine, natezanja oko poštivanja uvjeta prekida vatre u Gazi te zveckanja oružjem oko Tajvana, potiho se događa dodatno preslagivanje odnosa snaga u međunarodnim odnosima. Radi se o interakciji duga, uloge svjetskih valuta i bijega bogatstva u alternativne načine pohrane, a krajnji ishod mogao bi biti sasvim drugačiji međunarodni poredak… Višeslav Raos za tportal

13.02. (00:00)

Tko ima pare, taj ima i moć

Raos: Dok Vance čeka priliku da obznani želju da postane predsjednik, svijet čeka kaotično tržište političkih nekretnina

Možda je Trumpov prijedlog o ‘Rivera-raumu’ i Pojasu Gaze kao velikom resortu na istoku Sredozemlja plod njegove izvorne karijere nekretninskog poduzetnika od 1971., a koja je zlatne trenutke ostvarivala upravo u turizmu i medijskom promicanju sebe kao velegraditelja, ali on je u vanjskopolitičkom smislu poziv svima ostalima u svijetu da se sukobi kakav je izraelsko-palestinski mogu rješavati doslovce nečim što je u kontekstu ratova na području bivše Jugoslavije u prvoj polovici 1990-ih okvalificirano kao etničko čišćenje. Ovo je možda građevinsko raščišćavanje terena, ali je u biti također etničko čišćenje.

Ako preseljenje kompletnih naroda i oduzimanje teritorija matičnom stanovništvu zagovara netko tko je na čelu države ponosne na svoju višestoljetnu demokraciju, zašto isto to ne bi provodili autokrati bez ikakve kontrole? Ne samo oni koji posjeduju nuklearno oružje, nego i oni puno slabije naoružani, ali zato itekako agresivni. Najbolja okolnost vezana uz Trumpa, osim njegove legitimacije na izborima, njegova je otvorenost. Višeslav Raos za tportal

11.02. (09:00)

Reže si granu na kojoj sjede

Gašenje USAID-a: Povlačenjem u sebe i odguravanjem europskih saveznika, Washington slabi svoj položaj u svijetu

Ono što je desetljećima nakon 1945. godine Ameriku činilo moćnom i velikom nisu samo vojna i ekonomska premoć te privlačnost popularne kulture, već i izvoz pravnih i političkih normi putem međunarodnih organizacija, sporazuma i konvencija. USAID je 1961. osnovao predsjednik Kennedy, objedinivši nekoliko prethodnih razvojnih agencija, onih koje su u prošlosti uvelike bile zaslužne za financiranje obnove poslijeratne Europe. Izvorni cilj bio mu je promicanje miroljubive suradnje i ekonomski razvoj dekoloniziranih dijelova svijeta. U širem smislu bio je i dio američke politike obuzdavanja sovjetskog utjecaja i širenja komunizma. Sada su je odlučili obustaviti, iako dijelomično i zbog opravdanih kritika da nemali novac na kraju ne završi kod krajnjih korisnika. No, tamo gdje se Amerikanci povuku i prestanu financirati različite projekte na terenu prazninu će popuniti netko drugi, u prvom redu Kina. Višeslav Raos za tportal

07.01. (19:00)

Suverenist na papiru, oportunist u praksi

Koja je tajna Milanovićeva pregolemog uspjeha? Čini se da je svima uspio postati – sve

Zasigurno (više) nije klasični socijaldemokratski političar, već koristi elemente suverenizma, populizma i nacionalizma. Djelomično je to zato što je, ispravno, procijenio da je to mješavina koju birači žele, a djelomično zato što je njegov prvi predsjednički mandat uvelike obilježen dugogodišnjom osobnom netrpeljivošću s Andrejom Plenkovićem. U međunarodnim medijima nerijetko ga doživljavaju kao proruskog predsjednika, no uzme li se u obzir to da se ipak više radi o situacijskom oportunizmu, a manje o stvarnom uvjerenju, takve ocjene su promašene. Milanović je zajahao val nezadovoljstva dijela građana onime što se percipira kao premijerova otuđenost od svakodnevice običnih građana, a kanalizirao je i nesnalaženje te strah birača oko europskih i globalnih sigurnosnih ugroza. Višeslav Raos za tportal

09.12.2024. (19:00)

Dvorište gori, a susjedstvo nezgodno

Višeslav Raos o situaciji u Siriji: Ovo ne sluti na dobro

Umjesto slobodnih izbora i vlasti koja će uvažavati šaroliku etničku i vjersku strukturu zemlje, postoji opasnost da Sirija krene libijskim putem i sklizne u novi građanski rat ili da nova islamistička vlast otpočne progone kršćana i Kurda, kao i alevita, kojima će se osvećivati zbog toga što ih je Asadov režim protežirao. Premda je isprva nevoljko prigrlio vlast, Bašar se na kraju pokazao jednako krvavim vladarom kao i otac. Iza Hafeza ostaje pokolj u Hami 1982. godine, kada je u tri tjedna gušenja ustanka Muslimanskog bratstva pobijeno 25 do 40 tisuća ljudi, nestalo je još 15 tisuća, a 100 tisuća ljudi je raseljeno.

Otac i sin pozatvarali su tisuće ljudi u tamnice, a Bašar je u ovom ratu, baš kao i Islamska država, koristio kemijsko oružje te doveo do smrti preko pola milijuna ljudi. U novoj pobuni koja je dovela do pada vlasti Moskva se nije potrudila pružiti pomoć, Turska ne planira tako skoro povući svoje snage sa sjevera zemlje, a kamen spoticanja između postasadovske Sirije i Izraela je Golanska visoravan, koju većinom kontroliraju Izraelci. Višeslav Raos za tportal. Zanimljivo viđenje imaju i na DW

27.11.2024. (00:00)

Predsjednik na papiru, kampanja na steroidima

Raos: Treći put biramo ove godine – što zapravo želimo od predsjednika?

Ovo su osmi predsjednički izbori u Hrvatskoj (od 1992. godine) te šesti koji se održavaju u božićno doba zbog toga što je Franjo Tuđman umro tijekom svojega drugog mandata, u prosincu 1999. godine. U sklopu ustavnih reformi 2000. značajno su smanjene ovlasti predsjednika te je dokinut polupredsjednički sustav osmišljen po uzoru na Francusku. Ukupno gledano, od 1992. do danas, 19 godina osobe iz iste stranke ili tabora bile su na poziciji predsjednika i premijera, a 13 godina osobe iz različitih opcija. Bez obzira na to što predsjednik ima značajno smanjene ovlasti, njegova funkcija se u Hrvatskoj i dalje doživljava kao izrazito važna te nerijetko kandidati u kampanji najavljuju niz promjena koje s Pantovčaka nije moguće ostvariti. Međutim, kada se sagleda stvarne, ustavne ovlasti predsjednika, može se složiti katalog pitanja na koja bi svi kandidati za Pantovčak trebali imati spreman odgovor, poput slanja zakona na ocjene ustavnosti, tematskih sjednica Vlade, stav prema ratovima na Bliskom istoku i Ukrajini, vojni rok, vojne intervencije u ratom pogođenim državama, ustavnom poretku u BiH… Višeslav Raos za tportal

10.11.2024. (00:00)

Iako su ga jednom već uspjeli maknuti

Raos: Trump je proizvod američke kulture spektakla na koji odnarođeni demokrati nemaju odgovor

Treba još jednom ponoviti – vanjska politika je sekundarna, birači imaju drugačije ideje što za njih znači ugroza slobode i demokracije, a ono što obično prevagne na američkim izborima su ekonomska pitanja. Pri tome je manje važno kakvo je objektivno stanje gospodarstva u danom trenutku, već kakva je percepcija građana naspram cijena i gospodarskog rasta i mogućnosti te kakvo je njihov retrospektivno vrednovanje ekonomske politike – smatraju li da žive bolje sada ili prije četiri godine.

U tom smislu, Trumpovo inzistiranje u kampanji na pitanjima inflacije, poglavito kod cijena hrane, čini se da je snažno odjeknulo kod mnogih birača. Trumpov lik i djelo ljudima je već poznat, tako da tu više ništa nije moglo šokirati, iznenaditi ili odbiti. Nasuprot tome, Harris je bila u nezavidnom položaju da se pokušava distancirati od Bidenove administracije, ali istodobno i nastupa s pozicije kontinuiteta, budući da je aktualna potpredsjednica. Demokrati, koji prema svojem programu žele biti stranka radnika i seljaka, ali čija stranačka elita već godinama proizvodi kandidate koji ustvari ne znaju komunicirati s običnim Amerikancima, nisu se znali nositi s Trumpom, proizvodom američke industrije zabave i kulture spektakla koji pliva kao riba u vodi kada se treba na jednostavan i prizeman način svidjeti najmanjem zajedničkom nazivniku Višeslav Raos za tportal.

14.10.2024. (22:00)

Samo da ne bude preokreta u produžecima

Raos: Utrka za Bijelu kuću – predsjednik će se birati u samoj završnici

Za nešto više od tri tjedna Amerikanci će na izborima odlučiti tko će biti 46. predsjednik, tko će voditi jednu od najstarijih demokracija na svijetu, najveću vojnu supersilu te najveće svjetsko gospodarstvo. Izgleda da neće biti još jedne debate – Demokrati kažu da se Trump boji, dok on svaljuje krivnju na mainstream medije koji su okrenuti protiv njega. Na ovim izborima svaki će se listić pažljivo brojiti, a neće biti neočekivano ni to ako se u nekim saveznim državama ili u pojedinim okruzima i sudskim putem budu osporavati rezultati ili tražilo ponovno prebrojavanje glasova. Harris ima blagu prednost prema zadnjim anketama, iako bi Trump mogao pomesti u odlučujućim državama. Na kraju će se sve svesti na nekih 20 tisuća birača u Pennsylvaniji ili u Sjevernoj Karolini i Georgiji, a treba se nadati da konačnog pobjednika izbora neće odrediti tek kakva presuda Ustavnog suda. Višeslav Raos za tportal