Raos: Ribljim kostima i crvenom plijesni protiv raka - Monitor.hr
14.09.2024. (12:00)

Riblje kosti: Budući lijek ili samo hrskavi zalogaj?

Raos: Ribljim kostima i crvenom plijesni protiv raka

Stari vic o ribljim kostima postaje stvarnost – no ne zbog mentalne prosvjetljenosti, nego zahvaljujući tajvanskim znanstvenicima. Njihovo istraživanje pokazalo je da fermentirane riblje kosti uz pomoć crvene plijesni Monascus purpureus ubijaju stanice raka debelog crijeva. Ključne su četiri aminokiseline (histidin, asparaginska i glutaminska kiselina te prolin) koje inhibiraju diobu stanica i pojačavaju apoptozu. Iako ovo djeluje obećavajuće, autor savjetuje preventivne mjere poput kretanja, prestanka pušenja i konzumacije povrća umjesto oslanjanja na čudesne fermentirane pripravke. Nenad Raos za Bug.


Slične vijesti

23.08. (11:00)

Dream on

Biljke protiv klime: rat koji ne mogu dobiti

Prirodni ciklusi ugljika i vode drže Zemlju u ravnoteži, no čovjek je spaljivanjem fosilnih goriva narušio taj sustav. Jedna od predloženih tehnologija je pretvaranje biomase u drveni ugljen (biochar) i njegovo ukopavanje u tlo, čime se poboljšava plodnost i izdvaja CO2 iz atmosfere. Iako zvuči elegantno, matematika ne ide u prilog – za neutralizaciju godišnjih emisija trebalo bi proizvesti i zakopati 10 milijardi tona ugljena, što znači karbonizirati 1,7 % ukupne svjetske biomase svake godine. Ukratko: lijepa ideja, ali premala vaga. Nenad Raos za Bug

16.08. (16:00)

Mišji WC kao laboratorij budućnosti

Sićušni roboti u mjehuru – kad zlato i amonijak liječe rak

Španjolski znanstvenici razvili su nanorobote od silicijevih nanočestica obloženih zlatom i enzimom ureazom. Pokreće ih razgradnja mokraćevine u amonijak i CO₂, a nose radioaktivni jod-131 za uništavanje tumora. U testovima na miševima, kombinacija pokretljivih nanobota, mokraćevine i visoke doze joda smanjila je rak mokraćnog mjehura za 90 %. Terapija obećava preciznije liječenje, no zasad ostaje na razini pretkliničkih pokusa. Budućnost medicine tako izgleda sve manje kao znanstvena fantastika, a sve više kao – kemija u WC-u. Nenad Raos za Bug

10.08. (00:00)

Kućne kemikalije: Nevidljiva prijetnja ili samo loše odgojeni pomagači?

Kad čep postane neprijatelj, a kemikalije iz ormarića – potencijalne tempirane bombe

Nenad Raos iz osobnog iskustva s neotvorivom bocom solne kiseline prelazi na širu temu kemikalija u kućanstvu, nadahnut člankom kemičarki s FKIT-a. Izdvaja opasne sastojke sredstava za čišćenje, uključujući etanol, metanal i etilen oksid. Statistike iz SAD-a otkrivaju više od 13.000 slučajeva trovanja 2018., od čega su djeca najčešće žrtve. Usporedba s prometnim nesrećama pokazuje da su ceste statistički opasnije, ali autor poziva na racionalan oprez, a ne kemofobiju. Zaključak: kemikalije nisu neprijatelji, nego saveznici – ako ih znamo kontrolirati. Bug

03.08. (01:00)

Kad ti život da grožđe – napravi bateriju

Grožđe, bakterije i struja: mikrobiološki recept za čistu energiju

Kineski znanstvenici razvili su anodu za gorivnu ćeliju od karboniziranog grožđa, na kojoj bakterije proizvode struju oksidirajući otpadnu vodu iz pivovare. Najbolji rezultat postignut je pri karbonizaciji na 900 °C, uz stabilan napon od 0,64 V i snagu od 3,7 W/m². Anoda je ekološki prihvatljiva, a postupak uklanja do 85,5 % organske tvari iz vode. Umjesto grožđa, može se koristiti i trop. Tehnologija tako istovremeno reciklira dva otpada i stvara energiju – što je, na svoj znanstveni način, prilično magično. Nenad Raos za Bug

24.07. (21:00)

Od smeća do deserta: baterije na meniju ljudskog tijela

Raos: Aminokiseline recikliraju baterije

Reciklirati litij-ionske baterije teško je jer se iz opasne crne mase teško izdvajaju vrijedni metali. Poljski znanstvenici osmislili su metodu koja koristi samo “jestive” tvari: kolin-klorid, malonsku kiselinu, glicin i vodikov peroksid. Ova zelena kemija omogućuje gotovo potpuno izdvajanje litija, nikla, kobalta, mangana i dijelom bakra, bez opasnih kiselina i pri niskim temperaturama. Postupak je brz, jeftin i ekološki, a otapala su doslovno sastojci iz ljudskog tijela ili prehrane. Nenad Raos za Bug

19.07. (21:00)

Kad već bacamo hranu, dajmo joj barem šansu da preživi frižider

Jagode u oklopu od rakova: revolucija protiv truljenja

Amerikanci grčevito kupuju WC papir, ali ignoriraju stvarnu prijetnju – nestašicu hrane. U svijetu u kojem se hrana masovno baca, znanstvenici nude rješenje: molekule bakra povezane s kitozanom, dobivenim iz oklopa rakova, mogu znatno produžiti trajnost bobičastog voća. Ova tvar ne samo da štiti jagode od truljenja, već i uklanja pesticide i bakterije. Praktična, jestiva i sigurna, ova inovacija ima potencijal za smanjenje otpada i očuvanje okoliša. A ako se pokaže djelotvornom i na avokadu, svijet hipstera nikad više neće biti isti. Nenad Raos za Bug

05.07. (14:00)

Za ovu armaturu treba pipeta, ne zidarska žlica

Armatura od DNA: kad terasa postane nanokristal

Umjesto čelične mreže u betonu, američko-kineski tim razvio je nanoskalni materijal koji kombinira DNA i silicijev dioksid. DNA molekule složene u oblik oktaedra tvore armaturu, a „beton“ je nanosloj silicija dobiven kemijskom obradom. Novi materijal, iako manje krut od kremena, apsorbira višestruko više tlačne energije prije pucanja. Proces traje danima, ali ne zahtijeva 3D printere. Ova inovacija otvara put mehanički otpornim materijalima u nanoskali – bez imalo improvizacije s pola metra žice i čašom vina. Nenad Raos za Bug

29.06. (15:00)

Zaboravite botoks, radije posijte grah!

Klice graha usporavaju starenje kože i djeluju poput prirodnog eliksira mladosti

Poljski znanstvenici otkrili su da ekstrakt klica graha (Phaseolus vulgaris L.) ima snažno anti-age djelovanje. Bogat polifenolima, ekstrakt neutralizira slobodne radikale, smanjuje upale poput indometacina te inhibira enzime koji razgrađuju kolagen i elastin. Također potiče rast fibroblasta i sintezu kolagena u koži. Učinkovit je i protiv tamnih mrlja jer usporava djelovanje tirozinaze. Otkriće otvara vrata razvoju kozmetike koja pomlađuje kožu, a ništa ne priječi ni konzumaciju mladih klica za unutarnju revitalizaciju. Nenad Raos za Bug

21.06. (21:00)

Gdje CO₂ ne nestaje, nego se pretvara u keš

Biodizel uklanja CO₂

Da ne bude zabune zbog naslova: Ne uklanja CO2 izgaranje, već proizvodnja! Ključ je u nusproduktu glicerolu. Novo istraživanje pokazuje kako se glicerol, uz pomoć katalizatora (cirkonijev i nikal oksid), može iskoristiti za simultanu proizvodnju mliječne i mravlje kiseline. U tom procesu, vodik oslobođen iz glicerola reducira CO2 u mravlju kiselinu. Optimalni uvjeti (visoki tlak CO2, temperatura) ključni su za visoki prinos. Ova tehnologija ne samo da troši značajne količine CO2 (143 tisuće tona godišnje u testiranoj skali), već i stvara profit prodajom nastalih kiselina koje se koriste u industriji i poljoprivredi. Dakle, biodizel ne “jede” CO2 iz auspuha, već se pametnom kemijom CO2 iskorištava pri njegovoj proizvodnji! Nenad Raos za Bug

14.06. (10:00)

Kad se ugljik zainati

Nanocigla od ugljika jača od čelika, lakša od stiropora

Znanstvenici su stvorili novu vrstu laganog, ali iznimno čvrstog materijala – nanociglu od gotovo čistog ugljika. Korištenjem algoritma MBO i laserskog 3D printanja, dobivena je šupljikava struktura veličine kapljice vode koja može izdržati težinu milijun puta veću od svoje. Unatoč gustoći sličnoj stiroporu, materijal se po čvrstoći uspoređuje s najboljim čelicima. Potencijal je golem – od gradnje do zrakoplovstva – ali izrada zasad traje danima. U budućnosti bi masovna proizvodnja mogla značiti i korak prema hvatanju ugljika iz atmosfere. Nenad Raos za Bug