Recesija pred vratima: u pitanju veliki broj radnih mjesta - Monitor.hr
07.04. (12:00)

Korak bliže scenariju Mad Maxa

Recesija pred vratima: u pitanju veliki broj radnih mjesta

Od jeseni prošle godine cijene struje na europskim burzama konstantno rastu. Strahovi zbog nestašice ruskog plina poskupili su električnu energiju još prije početka rata u Ukrajini, a eskalacija rasta cijene dogodila se početkom ožujka. Ruski je plin ključan za proizvodnju električne energije u zemljama poput Njemačke nakon što se okrenula plinu kao ‘zelenijoj’ alternativi. Zelenije znači i skuplje, što će na svojim džepovima uskoro osjetiti i naši građani, a poduzetnici koji plaćaju struju prema tržišnim uvjetima počinju strahovati za održivost poslovanja i radnih mjesta. Struju proizvodimo, ali nedovoljno. Traže se rješenja i subvencije za energiju, no reakcije su sporije od rasta cijena. Tportal


Slične vijesti

19.08. (14:00)

Kupuj sad, štedi poslije

Štednja nas neće spasiti nego gurnuti u recesiju

I globalno smo i lokalno, dakle, smješteni između inflacije i recesije. Prošla financijska kriza iz 2008. pokazala je da austerity /štednja nije rješenje, jer gura izravno u recesiju (iz koje se Hrvatska izvlačila šest godina, ali ni Europa nikada nije dosegnula prijašnju razinu ekonomske razigranosti). No, s nekoliko kriza na leđima koje bi se mogle (ako već nisu) stopiti u savršenu oluju, pitanje je može li bilo kakva naučena, osmišljena, isprobana politika uopće djelovati? Točnije, bi li u sadašnjim uvjetima bolje djelovala politika štednje ili poticaja (oko te se dvije varijante uglavnom vrte sva rješenja) i može li uopće ijedna? Analitičar Velimir Šonje kaže kako nema univerzalnog odgovora, jer inflacija ima različita izvorišta i dinamiku u različitim zemljama. Lider

03.08. (15:00)

Recesija? Koja recesija?

Brkljača: Znakovi recesije u SAD-u i EU, a što je s Hrvatskom?

Ivica Brkljača predviđa da će SAD i veći dio EU dobiti “po repu”, ali Hrvatska neće proći tako loše, ponovit će se priča iz pandemijske recesije – zvuči nevjerojatno, ali proći ćemo bolje od većine drugih: SAD su u neslužbenoj recesiji. Realna gospodarska aktivnost u drugom je tromjesečju pala za 0,9%, a kako je i u Q1 došlo do pada od 1,6% u odnosu na prethodno tromjesečje, time je zadovoljen uvjet tehničke recesije koji definira recesiju kao pad BDP-a u dva uzastopna tromjesečja… Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj nastavila je rasti u prvoj polovici godine te je bila za 2,9% veća u odnosu na isto razdoblje lani, dok je eurozoni u prvih 5 mjeseci (za lipanj još nema podataka) pala za prosječno 0,3%. Turizmu ide sjajno pa smo tako u prvih 5 mjeseci godine imali smo 287 posto više noćenja u odnosu na isto razdoblje lani. Nadalje, stopa nezaposlenosti u lipnju iznosila je za Hrvatsku povijesno niskih 6,1%, a broj zaposlenih najviši je još od Domovinskog rata (dakle, viši je nego prije pandemije i viši nego na vrhuncu ciklusa 2008., što je posebno zanimljivo jer smo tada imali preko 10% više stanovnika u zemlji). Dobro stanje na tržištu rada rezultira i rekordnom potrošnjom koja, unatoč inflaciji, skoro da i ne pokazuje znakove usporavanja… Ekonomski lab

30.06. (14:00)

Samo da mi se ne odrazi na plaću

Sve već miriše na recesiju

Svi ekonomski pokazatelji, naročito vrlo visoka inflacija u SAD-u te odgovor centralnih banaka povećanjem referentnih kamatnih stopa, što znači povećanje cijena zaduživanja (što su učinile i Švicarska i Ujedinjeno Kraljevstvo), odmah su dovele do pada cijena na dioničkim tržištima te su dionički indeksi pali na burzama diljem svijeta. Također, očekuje se usporavanje gospodarstva koje neminovno dovodi i do rasta nezaposlenosti. Europska središnja banka podiže referentne kamatne stope i to ranije nego je većina stručnjaka predviđala. Inflacija se trenutno gasi s barem dva fronta, gašenjem tiskanja novca i rastom kamata, što vodi Europu ka recesiji. S gospodarskim rastom i inače skromnijim od, primjerice, SAD-a ili Kine, te uz činjenicu da sankcije nametnute Rusiji najviše pogađaju upravo Europu, ECB je očito odlučio i recesijom pokušati ublažiti inflacijski udar. Lider

02.05. (13:00)

Don't panic!!!

Tjedni pregled ekonomskih statistika: Recesija pred vratima?

Preliminarna procjena inflacije za travanj u eurozoni objavljena u petak pokazuje da inflacija nastavlja rasti. U travnju je tako stopa inflacije iznosila 7,5%, a iako je to tek nešto više od 7,4% koliko je bila u ožujku, zabrinjavajuće je što rast nastavlja unatoč tome što su cijene energije (prvenstveno nafte) pale u odnosu na mjesec ranije. Nemamo naznaka da će se inflacija u skorije vrijeme primiriti, a ovakve stope inflacije nikad ranije nisu zabilježene u eurozoni. Gledano po pojedinačnim zemljama, vidimo da su stope inflacije svugdje relativno visoke, no u nekim su zemljama prešle u dvoznamenkaste stope rasta (baltičke zemlje, Slovačka, Nizozemska). Proizvođačke cijene, koje su leading pokazatelj za daljnji smjer kretanja potrošačkih cijena, rastu još i brže: u Njemačkoj po stopi od 30,9% u ožujku (nikad ranije viđeno u zadnjih 50 godina od kad se vode podaci), u Španjolskoj još nevjerojatnijih 46,6% itd. Tko će i kako „progutati“ taj trošak odnosno kako u takvim uvjetima ostvariti ikakav realni gospodarski rast, potpuno je nejasno. Kako bi rekli naši stari: Brace yourself! Nova recesija je na vidiku – upozorava Ivica Brkljača na Ekonomskom Labu.

04.03. (10:00)

Iza kulisa

Mario Gatara: Ponovo aktualiziran scenarij inverzije prinosa

Zanimljiva analiza Marija Gatare za Ekonomski lab: Vojna invazija na Ukrajinu, kojom je Vladimir Putin razdrmao temelje domaćeg financijskog sustava, na kratki je rok ublažila nervozu na Wall Streetu, jer FED je, čini se, odustao od agresivnijeg povećanja kamatnih stopa. Ali ne i promijenio kurs, zbog čega se spread na američke državne obveznice ubrzano topi i otvara mogućnost inverzije koja u pravilu signalizira – recesiju.

08.01. (13:00)

Tko se ne bude bavio inflacijom, ona će se baviti njime

Šajatović: Biznis između čekića i nakovnja – inflacije i recesije

Tko hoće utjehu, može se zadovoljiti izjavama da će se rast cijena, koji je sada na oko pet posto, smiriti ‘u drugom polugodištu 2022.’. Nažalost, mnogi se sjećaju hrvatske recesije nakon 2009. godine. I tada su iz vlasti poručivali da će sve biti u redu ‘u drugom polugodištu’. I tako šest godina zaredom. Razumljivo je da danas čelnici vlada i centralnih banaka ne žele podgrijavati inflacijska očekivanja. No, mudriji su naučili čitati i između redaka. Opreza nikad dosta! Pojednostavnjeno, inflaciju je korona samo probudila. Globalna ekonomija odavno je pregrijana. Globalni dug, kojim se zadnjih godina loži rast BDP-a, čak je 3,5 puta veći od godišnjega svjetskog BDP-a. Kapitalizam je žilav i prilagodljiv sustav pa ne treba isključiti mogućnost da svjetski politički i financijski centri moći nađu rješenje kako da se inflacija svede u prihvatljive okvire, održi solidan rast i spriječi financijski slom. Ako u tome uspiju, svaka im čast. Ipak, izglednije je da će se birati između inflacije i recesije. Miodrag Šajatović za Lider.

27.11.2020. (13:03)

Hrvatska je službeno u recesiji: BDP pao za 10 posto

Hrvatsko gospodarstvo palo je u trećem tromjesečju 10 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je ponajviše posljedica pada osobne potrošnje, no pad je manji u odnosu na rekordnih 15 posto u prethodnom kvartalu. To je drugo tromjesečje zaredom kako je gospodarstvo palo na godišnjoj razini, što znači da je uronilo u prvu recesiju od 2014. godine. Poslovni

19.06.2020. (15:30)

Korona ekonomija

Cijene i tržišta rada u EU ‘ignoriraju’ recesiju

Cijene i tržišta rada u EU ponašaju se kao da se u drugom tromjesečju nije dogodio najveći pad gospodarske aktivnosti u modernoj povijesti. Hrvatska je dobar primjer: dok su cijene prijevoza pale za oko 11% u odnosu na svibanj 2019., druge cijene su stabilne ili rastu: hrana i bezalkoholna pića 2,5%, alkoholna pića i duhan 4,2% u odnosu na svibanj 2019. U tjednu nakon otvaranja (treći tjedan svibnja) promet se neočekivano vratio na razinu istog tjedna prošle godine. Međutim, bio je to tek prolazni efekt odgođenih kupnji; podaci za lipanj ukazuju na pad vrijednosti prometa u trgovini za oko 15%. Iznenađuje i razmjerno mali porast broja nezaposlenih, kreće oko 155 tisuća, i to u uvjetima pada BDP-a za oko 20% u drugom tromjesečju. Ekonomski lab

18.06.2020. (10:50)

Zašto je recesija dobra za pokretanje posla – General Motors, Burger King, CNN, Uber i Airbnb pokrenuti u vremenima krize

02.06.2020. (10:30)

Komparacija pridjeva, u životu

Maruška Vizek: Ušli smo u recesiju, najgore je tek pred nama

Jako smo usporili u četvrtom kvartalu prošle i prvom ove godine i mi smo tehnički od prvog tromjesečja u recesiji – kaže ravnateljica Ekonomskog instituta Maruška Vizek. U ekonomskom smislu najgore je tek pred nama, ako bude jednocifreni pad, možemo biti sretni i zadovoljni. Dobra vijest? – ova kriza je drugačija od one 2008. godine i gospodarstvo je u puno boljoj poziciji, međutim puno toga ovisi o vremenu pred nama, koje je više nego neizvjesno.