RNA liječi nasljednu bolest – fenilketonuriju - Monitor.hr
25.09.2021. (13:00)

Kemija nudi čudesna rješenja

RNA liječi nasljednu bolest – fenilketonuriju

Jedna od bolesti koja svoje ime zahvaljuje mokraći je fenilketonurija (PKU), nazvana po tome što se u urinu pacijenta nalaze velike količine ketona, naime fenilpirogrožđane kiseline. Odakle ona u mokraći? Ona nastaje kemijskom modifikacijom aminokiseline fenilalanina. Zašto? Očito se nešto u organizmu poremetilo, nešto se dogodilo s metabolizmom fenilalanina. I sve je dobro dok je dobro, dok nema genskog poremećaja, dok stanica proizvodi zdrave, aktivne varijante enzima. No evo nečeg novog, novosti u obliku svima nam poznate, a u posjednje vrijeme vrlo popularne molekule, molekule RNA. Znanstvenici su napravili molekulu RNA koja ubrzava metabolizam fenilalanina. Terapija temeljena na lncRNA ima mnogo prednosti. To je prije svega fleksibilnost, jer se RNA može modificirati na milijarde načina, a lijek je praktički netoksičan, jer je RNA normalan sastojak organizma. U optimističnom tonu Nenad Raos za Bug.hr o novim spoznajama u kemiji.


Slične vijesti

Jučer (17:00)

Sija, ali ne bez razloga

Zlato: kemija, mit i malo relativnosti

Zlato je kemijski element posebnih fizikalnih i kemijskih svojstava, ali ono što ga stvarno izdvaja jest boja – posljedica relativističkog gibanja elektrona u atomu. Iako kemijski inertno, zlato se može otopiti u zlatotopki te pretvoriti u nevidljive oblike i koloide raznih boja. Povijesno je imalo mitsko značenje, od alkemičara do drevnih civilizacija, a u praksi se rijetko nalazilo čisto, često pomiješano sa srebrom (elektron). Danas se zlato koristi u medicini, tehnologiji i, naravno, nakitu – pravom i lažnom. Nenad Raos za bug

Jučer (09:00)

Nije baš za šalicu, ali jest za tanjur

Talog od kave: otpad koji nije skroz za baciti

Talog od kave (zoc) nije samo otpad nego potencijalna sirovina za prehrambenu, farmaceutsku i kozmetičku industriju. Brazilski znanstvenici pokazali su da je bogat vlaknima, mastima i bioaktivnim spojevima te kemijski sličan drvu. Ultrazvučnom obradom u vodi iz zoca se mogu izdvojiti kofein i polifenoli, dok preostali materijal postaje još bogatiji vlaknima i prikladan kao dodatak hrani. Tako se otpad pretvara u korisnu, zdravstveno zanimljivu sirovinu. Nenad Raos za Bug

25.01. (08:00)

Dobro, a kad to stiže u dućane?

Plastika koja se sama razgrađuje – uz pomoć kvasca

Američki znanstvenici razvili su biorazgradivi “živi” materijal u kojem kvasac (Saccharomyces cerevisiae) sudjeluje u razgradnji plastike. Polimer nastaje spajanjem sintetskog PEGDA-a i prirodnog proteina BSA, uz ugrađene genski modificirane kvaščeve gljivice. Njihovo djelovanje kontrolira se bakrovim ionima, koji inhibiraju razgradnju, i galaktozom, koja je pokreće. Materijal je stabilan tijekom uporabe, a po potrebi se potpuno razgradi, ostavljajući sirovine za novu proizvodnju. Nenad Raos za Bug

17.01. (12:00)

Nešto je ipak moglo doći iz svemira

Asteroid Bennu donio tragove kemije iz koje je mogao nastati život

Iako su lignin i karamel svakodnevne tvari, njihova potpuna molekulska struktura ostaje nepoznata jer se ne mogu kristalizirati. Sličan je slučaj s kerogenom, složenim polimernim materijalom koji čini većinu organske tvari meteorita. Analiza uzorka s asteroida Bennu otkrila je dušikom bogat polimer s omjerima elemenata i funkcijskim skupinama nalik onima u aminokiselinama, peptidima, šećerima i nukleinskim bazama. Organska tvar nalazi se uz filosilikate, minerale s katalitičkim svojstvima, što podupire teorije o “prapolimerima” kao pretečama života. Nenad Raos za Bug

14.01. (14:00)

Da vidimo tko nije pazio na satu

Kratka povijest elemenata: od stihija do protona

Nenad Raos pokreće serijal članaka za Bug u kojem donosi lekcije iz kemije. Za početak pitanje – što je to element? Od grčkih stihija – vode, vatre, zraka i zemlje – koje su objašnjavale svijet kroz filozofiju i opažanje, do modernog shvaćanja elementa kao atoma s istim brojem protona, prošla su tisućljeća zabluda i korekcija. Empedoklo, Platon i Aristotel nudili su koherentne, ali danas netočne modele tvari. Prekretnicu donosi Lavoisier, eksperimentalno dokazujući da voda nije element nego spoj. Tako kemija napušta stihije i ulazi u eru znanstveno definiranih elemenata.

10.01. (12:00)

Dodani nutrijenti

Kako mikroplastika u tlu utječe na rast salate i unos teških metala

Iako se mikroplastika često smatra kemijski inertnom i bezopasnom za zdravlje, istraživanje poljskih znanstvenika pokazuje da ona može posredno utjecati na sigurnost hrane. U pokusu sa salatom mikroplastika u tlu mijenjala je rast korijena, pH-vrijednost tla i apsorpciju teških metala. Različite vrste plastike imale su različite učinke: smanjen je unos esencijalnog bakra u listove, dok su se toksični metali poput olova i kadmija povećavali u korijenu. Mikroplastika tako ne djeluje izravno, ali mijenja okoliš u kojem biljka raste. Nenad Raos za Bug

03.01. (16:00)

I roboti bi disali, samo da imaju čime

Bijela „krv“ za robote: kako emulzije kisika mogu napajati strojeve

Iako se kisik „dobro“ otapa u vodi, njegova je topljivost premala za aerobni život bez hemoglobina. Inspirirani tom biološkom činjenicom, znanstvenici su razvili emulziju silikonskog ulja u kalijevoj lužini koja može pohraniti i prenositi znatno više kisika nego voda. Ta stabilna, mliječno bijela tekućina oponaša ulogu krvi u robotima i može poboljšati rad zračnih baterija. Iako energetski skromna, otvara put robotima koji bi – barem metaforički – mogli disati. Nenad Raos za Bug

28.12.2025. (08:00)

Alkemija bez zlata, ali s potiskom

Kruto gorivo za mlazne motore: aluminij i bor kao pogon budućnosti

Iako su tekuća goriva praktičnija, kineski znanstvenici pokazali su da kruto gorivo na bazi aluminija i bora može učinkovito pogoniti nabojno-mlazni (ramjet) motor. Bor ima iznimno veliku energijsku vrijednost, ali sporo izgara; problem je riješen dodavanjem aluminija koji ubrzava izgaranje. Smjesa aluminija, bora i veziva postiže iskorištenje od 82 %, znatno više od ranijih rješenja s aluminijem. Prednosti su visoka gustoća energije, sigurnije skladištenje i vojna primjenjivost, ali i dalje ostaje pitanje – može li se takva tehnologija ikad koristiti u mirnodopske svrhe. Nenad Raos za bBug

20.12.2025. (21:00)

I molekule mogu biti lijevo i desno

Zrcalne molekule i skriveni uzroci bolesti – jedna ‘kriva’ aminokiselina može promijeniti sve

Nenad Raos polazi od znanstveno-fantastične ideje „zrcalnih“ izvanzemaljaca kako bi objasnio stvarni biokemijski problem kiralnosti molekula. Život na Zemlji temelji se na lijevim aminokiselinama i desnim šećerima, no pojavnost „krivih“ (D-) aminokiselina u proteinima povezuje se s bolestima. Opisano istraživanje pokazuje da zamjena jedne aminokiseline i glikozilacija mogu znatno usporiti ili ubrzati razgradnju peptida. Takve sitne prostorne razlike utječu na metabolizam proteina i mogu biti povezane s Alzheimerovom bolešću, očnim bolestima i aterosklerozom. Bug

13.12.2025. (18:00)

Litij bi htio biti benzin, ali stalno zapne u vlastitom grmlju

Zašto još nemamo baterije s anodom od čistog litija – teorija bolja od prakse

Litij-ionske baterije koriste grafitnu anodu koja može vezati najviše oko 9 % litija, što ograničava energetsku gustoću i trajnost. Anoda od čistog litija teoretski bi nudila gotovo benzinsku gustoću energije, no u praksi propada zbog neujednačenog taloženja litija i rasta dendrita, koji povećavaju otpor i skraćuju vijek baterije. Novi kineski rad pokazuje da poseban elektrolit može stabilizirati zaštitni SEI sloj, ali kapacitet i dalje brzo pada. Komercijalna litijska metalna anoda zasad ostaje obećanje. Nenad Raos za Bug