05.08.2021. (17:31)
Ljetovanje u Europi ove godine donosi drakonske kazne za turiste koji krše komunalni red. Destinacije u Hrvatskoj, Italiji, Španjolskoj i Portugalu aktivno progone polugole goste s gradskih ulica kaznama i do 1.500 eura. “Rezerviranje” mjesta ostavljanjem ručnika na plažama kažnjava se pljenidbom stvari i globama do 250 eura, dok Sardinija traži obavezne prostirke ispod ručnika. Najstrože je u Portugalu, gdje buka iz zvučnika stoji do 36.000 eura, te u Vigu i Marbelli, gdje se mokrenje u more kažnjava sa 750 eura. Zabranjeno je i pušenje, a u Francuskoj – i dovođenje slonova. tportal
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture objavilo je popis 15 ograđenih jadranskih plaža pod koncesijama izdanim prema starom zakonu. Na pet lokacija (poput Crvene luke i kampa Šimuni) ulaz se naplaćuje, dok je na riječkoj Costabelli dopušteno samo ograđivanje bez naplate, što je izazvalo javni sukob i rezanje lokota zastupnika Miletića. Na popisu je i Koversada, naturistička plaža Valalta u Rovinju, Ulika kod Poreča, Lišanj u Novom Vinodolskom, uvala Čikat na Malom Lošinju, kamp Njivice, kamp Konobe Hotela Punat, Gračina Tisno, Punta Skala, Pine Beach (Pakoštane), Starigrad kod hotela ALAN, Straško kod Novalje… Iako novi Zakon o pomorskom dobru iz 2023. strogo zabranjuje ograđivanje i naplatu, stari ugovori ostaju na snazi kao stečena prava do svog isteka – najdulje do 2045. godine. Index
Unatoč tvrdnjama ministra Olega Butkovića da hotel Hilton u Rijeci smije ograditi plažu zbog ugovora iz 2015. (Nacional), novi Zakon o pomorskom dobru iz 2023. izričito zabranjuje ograđivanje i isključivanje plaža iz opće upotrebe. Jurica Gašpar s Morskog, inače član radne skupine za izradu zakona, pravno demantira Ministarstvo. Ističe članak 221. prema kojem se stari ugovori moraju uskladiti s novim propisima te članak 5. koji suprotne poslove čini ništetnima. Sudska praksa iz Dubrovnika potvrđuje da pomorsko dobro pripada svima i ne poznaje privatni posjed, pa građani imaju pravo tražiti uklanjanje prepreka.
Novija istraživanja potvrđuju da boravak uz vodu ili more, odnosno u “plavim prostorima”, ima iznimne koristi za ljudsko zdravlje. Gledanje u morski horizont i slušanje valova smanjuje stres kroz osjećaj strahopoštovanja te potiče opuštanje mozga. Tzv. „plava teretana” motivira ljude na dulju tjelovježbu, što posljedično poboljšava san. Zanimljivo je da simulacije plaže u virtualnoj stvarnosti dokazano smanjuju percepciju fizičke boli (čak i tijekom stomatoloških zahvata). Osim toga, odlasci na more jačaju obiteljske veze i dugoročno grade mentalnu otpornost na svakodnevne životne pritiske. Nat Geo
Plaža Sakarun, smještena na sjeverozapadu Dugog otoka, poznata je kao “hrvatski Havaji” zahvaljujući bijelom šljunku i tirkiznom moru. Ova 800 metara duga plitka uvala idealna je za obitelji i član je elitnog kluba The Most Beautiful Bays in the World. Okružena je borovom šumom i ugostiteljskim objektima, a do nje vozi i turistički vlakić. Zbog duboke i zaštićene uvale popularna je među nautičarima. Iako je danju puna posjetitelja, plaža se u suton brzo isprazni, nudeći spektakularan i miran pogled na zalazak sunca na pučini. Pun kufer
Hrvatska je u izvješću Europske agencije za okoliš (EEA) za sezonu 2025. pala na 12. mjesto po čistoći plaža, jer je udio izvrsnih kupališta pao na 86.2%. Međutim, stručnjaci objašnjavaju da je ovaj drastičan pad prvenstveno rezultat statističke metodologije, a ne stvarnog onečišćenja. Čak 113 novih ili neredovito uzorkovanih plaža ostalo je neklasificirano, ali su svejedno ušle u ukupan zbroj i pokvarile postotak. Kada bi se u obzir uzela samo redovito praćena kupališta, Hrvatska bi s 96.8% izvrsnih lokacija i dalje bila u samom europskom vrhu. Nenad Jarić Dauenhauer za index.
Portal European Best Destinations objavio je popis najboljih europskih plaža za 2026. godinu, a prestižnu titulu pobjednika odnijela je portugalska Praia de Monte Clérigo zahvaljujući netaknutoj prirodi, autentičnosti i pristupačnim cijenama smještaja. Drugo mjesto pripalo je grčkoj plaži Voutoumi, koja je proglašena i najljepšom zbog tirkiznog mora. Grčka je u potpunosti izdominirala popisom s čak pet mjesta u prvih deset. Među elitom su se našle i talijanska plaža Bogliasco, španjolska Cala Mesquida, turski Kaputaş te neočekivani norveški adut – skrivena plaža Kvalvika na Lofotima. N1
Novi Zakon o pomorskom dobru iz 2023. jasno kaže: plaže, more i obala su javno dobro i nitko ih ne smije ograđivati niti zabranjivati pristup bez važeće koncesije. Pojam „privatna plaža“ zakonski ne postoji, a svi pokušaji ograđivanja bez dozvole su nezakoniti. Čak i uz koncesiju, dio plaže mora ostati dostupan javnosti. Svatko ima pravo šetati, kupati se i koristiti obalu, a nezakonite zapreke možete prijaviti nadležnim tijelima. Ukratko – plaže pripadaju svima, ne samo onima s vilom uz more. Zgradonačelnik
Kako piše Jutarnji list, rt više nema svoj prepoznatljiviji šljunčani špic, već se tijekom zime pretvorio u svojevrsnu “čizmu”, dok se dio žala sa zapadne strane preselio se na istočnu prema mjestu Bol. Promjene na Zlatnom ratu događaju se već neko vrijeme, što bi mogla biti posljedica promjene klime, a ne nekog značajnijeg ljudskog faktora koji bi utjecao na izgled rta. Uz promjenu vjetrova, na oblik plaže utjecala i gradnja kuća, ali i ostale infrastrukture pa je tako spriječena tiha erozija sedimenta s Vidove gore do Zlatnog rata, koja ga je prvotno i formirala. Green
Usred glavne sezone koncesionari mnogih od ukupno 7.200 plaža u zemlji prvi put stupaju u štrajk: za početak samo ujutro, na dva i pol sata. Ali ako se vlada desne premijerke Giorgije Meloni ne pokrene, plaže bi sredinom kolovoza, još uvijek u vrijeme praznika, trebale ostati zatvorene pola dana, a krajem mjeseca čak cijeli dan. Razlog tome je direktiva Europske unije čiju provedbu Italija već skoro 20 godina pokušava izbjeći. Iako to ne zvuči nužno katastrofalno za turiste, valja reći kako se tu radi o kulturi – na one koji su na plaži samo s ručnikom na pijesku gleda se s podsmijehom. I tamo su obale javne, ali su plaže pod koncesijom i to uglavnom nekoliko velikih tvrtki (obitelji). Neki ih nazivaju mafijom. Godišnji prihod iznosi više od 260 tisuća eura. EU direktivom žele se provoditi javni natječaji, a koncesionari žele zadržati svoje povlastice, jer se boje da će plaže biti dodijeljene stranim koncernima. DW