SAD strepi od iranske odmazde: State Department izdao globalno upozorenje - Monitor.hr
Danas (10:00)

Kako siješ, tako ćeš i žeti

SAD strepi od iranske odmazde: State Department izdao globalno upozorenje

  • Prema podacima Pentagona, napade su izveli bombarderi B-2 s tehnologijom za izbjegavanje radara. Gađane su podzemne nuklearne lokacije u Fordowu, Natanzu i Isfahanu (Index)
  • Trump pokrenuo ideju promjene režima u Iranu s krilaticom MIGA – “Make Iran Great Again” (Index)
  • Izvori: Iran dan prije napada Trumpu poslao poruku kakvu osvetu može očekivati, mogli bi izdati vjersku fatvu kojom bi potaknuli terorističke napade u SAD-u (Index)
  • Novi problemi za aviokompanije, uobičajeno prometan zračni prostor koji se proteže od Irana i Iraka do Mediterana uglavnom je prazan od komercijalnog zračnog prometa već deset dana (Index), izraelska vojska kaže da je napala šest zračnih luka u Iranu, uništivši 15 zrakoplova i oštetivši piste (tportal)
  • Bernie Sanders: Imamo predsjednika koji gotovo svakodnevno djeluje protiv vrijednosti ove zemlje i protiv interesa radničkih obitelji (Index)

Slične vijesti

Danas (14:00)

I to iz pera Izraelca

Gideon Levy: Je li legitimno ubiti šefa države?

Može li se smaknuće šefa neke države opravdati, osim u najekstremnijim slučajevima? Ukoliko je odgovor potvrdan, tko onda odlučuje koji vođa je „legitimna meta“, a koji to nije? Po kojoj logici bi Hameneija bilo dopušteno ubiti, a Benjamina Netanyahua ne? Je li dopušteno smaknuti Vladimira Putina, ali ne i Donalda Trumpa? Tko od njih predstavlja veću prijetnju svijetu? Sve ovisi o perspektivi promatrača. Ukoliko ostavimo po strani pretpostavku koju je Izrael sam izmislio, a prema kojoj mu je dopušteno činiti ono što je ostatku svijeta zabranjeno, tada na ova pitanja više nije lako odgovoriti. Pritom, pozivanje na izraelsku iznimnost zbog Holokausta i masakra 7. listopada sve manje „drži vodu“ – i svijetu je toga dosta. Odgovor mora biti univerzalan. Izraelski novinar Gideon Levy za dnevni list Haaretz iz Tel Aviva. (Lupiga)

Danas (00:00)

Ukratko, žele im uvesti demokraciju

Starešina: Stvarni cilj izraelskog napada je rušenje iranskog režima

Sam naziv izraelske operacije ‘Rising Lion’ (Uzdižući lav) asocira na buđenje starog, predislamističkog Irana. Premijer Netanyahu otvoreno poručuje da je iranski narod spreman za promjenu i cijela izraelska promidžba ide u smjeru naglašavanja povijesne veličine iranskog naroda i podsjećanja na njihovu suradnju sa Židovima i Izraelom. Da bliska suradnja postoji i na dubljem planu, da su izraelske službe duboko penetrirale u iransko društvo, ali i samu državnu administraciju pokazuju neki dosad neviđeni oblici rata, koje ne bi bilo moguće izvesti bez snažne suradnje iznutra, poput eliminacije zapovjednog vrha vojske na nizu različitih lokacija. I napose, bez svrgavanja islamističkog režima, nuklearni potencijal Irana bio bi tek privremeno zaustavljen. A uspostava stabilnog i prozapadnog novog režima u Teheranu je pak glavni jamac trajnog otklanjanja egzistencijalne ugroze opstojnosti Izraela, sigurnosti Europe i povratka američke dominacije na Bliskom istoku. Višnja Starešina za Lider

Jučer (22:00)

Negdje će nekoga zaboljeti, valjda

Zatvaranje Hormuškog tjesnaca: kroz njega prolazi oko 20 posto globalne potražnje za naftom i plinom

Hormuški tjesnac, koji se nalazi između Perzijskog i Omanskog zaljeva, predstavlja jedinu pomorsku vezu Perzijskog zaljeva s otvorenim morem, što ga čini jednim od najvažnijih pomorskih putova za globalnu trgovinu energentima. Kao što su ranije upozorili pojedini analitičari, zatvaranje Hormuškog tjesnaca moglo bi izazvati ekonomski šok veći od onoga koji je uslijedio nakon ruske invazije na Ukrajinu, zbog ključne uloge tog plovnog puta u globalnoj opskrbi naftom i plinom. Svaka blokada plovnog puta ili poremećaji u protoku nafte mogli bi izazvati nagli porast cijena i teško pogoditi uvoznike energije, posebno u Aziji. tportal

Jučer (11:00)

A 'Give peace a chance' ništa?

Amerika napala Iran! Trump: ‘Bilo kakvu osvetu dočekat ćemo još jačom silom‘. Počeo i novi napad Izraela

  • Amerika izvela napade na Iran, izvršen napad na tri glavna nuklearna postrojenja u Iranu – Natanz, Esfahan i Fordo (tportal). Trump: Potpuno smo uništili iranske nuklearne komplekse (Index), “Ili mir ili idu još jači napadi” (Index), Iransko ministarstvo: “Imamo pravo odgovoriti svom snagom” (Jutarnji), Iran ispalio salve projektila na Izrael nakon američkog napada (Index)
  • Netanyahu: Trumpova odluka da napadne Iran promijenit će povijest (N1)
  • Šef UN-a: Američki napad može dovesti do katastrofalnih posljedica (Index)
  • IAEA: Nema povećanja razina radijacije nakon američkih napada na Iran (Index)
  • Što se zna o tri napadnuta nuklearna postrojenja u Iranu: Natanz je najveći pogon za obogaćivanje urana, Fordo je duboko ukopano i čuvano postrojenje, samo SAD ima bombe koje mogu pogoditi tako duboko, Isfahan je najveći istraživački kompleks u Iranu (Index)
  • Trump na udaru kritika u SAD-u, demokrati bijesni: Obmanuo je zemlju, nijednom predsjedniku ne bi se smjelo dopustiti da jednostrano gurne ovu naciju u nešto tako značajno kao što je rat (tportal, Index)
Jučer (01:00)

S jedne strane se ispaljuju rakete, s druge dude varalice

Trump se prema Iranu odnosi kao Bush prema Iraku. SAD će se priključiti izraelskom napadu

Trump je u četvrtak navečer rekao da će odluku o eventualnom izravnom uključenju u sukob donijeti u roku od dva tjedna. Time, navodno, želi dati prostor diplomaciji dok se istovremeno procjenjuje može li i to moćno američko oružje postići efekt kakvom se nadaju, a u ovom je trenutku otklonjena mogućnost korištenja američkog taktičkog nuklearnog oružja u uništavanju iranskih postrojenja. Prije nešto više od dvadeset godina, američki predsjednik George W. Bush također je izbore osvojio „izolacionističkom“ kampanjom, da bi se našao suočen s dvojbom razvija li Irak nuklearno oružje ili ne koja ga je, bez konkretnih dokaza, dovela do rata koji je imao posljedice koje nisu prevladane ni do danas. Uspostavilo se, naknadno, kako tog oružja u Iraku nije bilo. Te su katastrofalne posljedice uključivale 4 480 mrtvih američkih vojnika i još oko 32 tisuće ranjenih, dok je u Iraku poginulo preko 100 tisuća civila. Financijska je šteta bila najmanje 806 milijardi dolara. Rušenje Iraka dovelo je do ISIL-a. Faktograf…

  • Bivši hrvatski veleposlanik u Moskvi Božo Kovačević u razgovoru za RTL analizirao je posljedice eskalacije sukoba na Bliskom istoku: ističe kako rat između Izraela i Irana ide u prilog Rusiji, jer odvlači pažnju međunarodne zajednice s ukrajinske krize (Nacional)
Prekjučer (19:00)

Ratoborna nacija

Vojni izdaci za Izrael iznose 40,4 milijarde eura, istovremeno je pritisak na gospodarstvo velik, teško je popuniti sva radna mjesta

Od napada militantne islamističke skupine Hamas na Izrael 7. listopada 2023., izraelska vojska intenzivno ratuje u Pojasu Gaze. Nakon toga uslijedili su izraelski zračni napadi na Libanon kao odgovor na prekogranične napade raketama i dronovima koje je izvela skupina Hezbolah, i sada na Iran. Proračun za 2025. predviđa ukupnu državnu potrošnju od 756 milijardi izraelskih šekela (oko 187 milijardi eura), što je 21% više nego prethodne godine. Bit će to najveći proračun u izraelskoj povijesti i uključuje oko 33,5 milijardi eura za obranu Kako bi ublažila financijski teret, izraelska vlada povećala je poreze. Porez na dodanu vrijednost (PDV) za većinu roba i usluga porastao je s 17% na 18% početkom godine. Povećani su i zdravstveni doprinos koji se odbija od plaća zaposlenika, kao i doprinosi za nacionalno osiguranje. Izrael je tehnološka velesila i u slučaju skorog prestanka sukoba gospodarstvo bi se moglo brzo oporaviti, vjeruju. No, sve ovisi o tome koliko će ratovi trajati. DW

Četvrtak (13:00)

Za početak nije lijepo da itko ima bombu...

Višeslav Raos: Izraelci žele zaustaviti Iran da šire svoj nuklearni program, no bez SAD-a mogu ga samo odgoditi

Eskalacija dolazi u trenutku u kojem Rusija nesmiljeno tuče po Ukrajini, iskri oko Kašmira između Pakistana i Indije, a američka administracija pregovara o novom sporazumu koji bi trebao suzbiti iranske nuklearne ambicije. Premda su ovim napadima za godinu ili dvije odgodili daljnje obogaćivanje uranija, Izraelci nisu u mogućnosti u potpunosti spriječiti Irance u postizanju statusa nuklearne sile. U posljednjih godinu dana ponovno se nižu vijesti i optužbe da namjere njihovog nuklearnog programa nisu samo mirnodopske. Šijitski teokratski režim sve je nepopularniji, nagrizen korupcijom i nezadovoljstvom mladih, a ono je posljednjih godina dobilo svoj vidljiv izražaj u prosvjedima protiv obveznog pokrivanja žena. Upravo uspješan razvoj oružja za masovno uništenje ovakvom režimu može omogućiti novi život i preživljavanje. Višeslav Raos za tportal.

Srijeda (00:00)

Nešto im se gadno zamjerio

Ajatolah Ali Hamnei sve usamljeniji: Izrael ubio najbliže ljude iranskog vrhovnog vođe, prijeti kaos

Iranski vrhovni vođa, 86-godišnji ajatolah Ali Hamnei, sve više djeluje kao usamljena figura u vrhu vlasti, suočen s gubicima ključnih savjetnika i sve većim pritiskom u regiji. Od petka su ubijeni brojni visoki vojni zapovjednici, uključujući i Hamneijeve ključne savjetnike iz redova elitne Revolucionarne garde. Radi se o pripadnicima uskog savjetničkog kruga. Premda kao vrhovni vođa i najviši vojni zapovjednik odluke donosi osobno, poznat je po tome da cijeni savjete, pažljivo sluša različita mišljenja i traži dodatne informacije od svojih savjetnika. Zbog svog opreza je i opstao tako dugo, s jednim prioritetom iznad svega – opstankom režima. tportal…  Tko je Ali Hamnei? Homeinijev sljedbenik koji ga je i naslijedio, a kojemu su i povećane ovlasti kao ajatolahu. Njeguje imidž skromnog asketa koji se rijetko pojavljuje u javnosti, a sada i u poznim godinama doživljava najteže trenutke na vlasti. Nacional

Utorak (09:00)

Cijena uvođenja demokracije

Pad režima u Iranu mogao bi dovesti do političkog vakuuma, jačanja vojne vlasti, daljnje destabilizacije regije i gubitka iranskog utjecaja

Sam pojam “islamske države” označava oblik države ili političkog sustava u kojem je vlast utemeljena na islamskom pravu (šerijatu), koje je duboko ukorijenjeno u svakodnevni život. Ukratko, Iran je represivna i nedemokratska država u kojoj je moć koncentrirana u rukama vjerske elite. Iranski sustav je otporan na unutarnje krize, što se moglo vidjeti u zadnjih 45 godina koliko postoji Islamska republika. Nisu ga srušile ni sankcije, ni rat s Irakom, a ni razne frakcije koje su ga ustancima pokušavale oslabiti tijekom godina. Preživljavao je na razne načine, dijelom represijom, ali i pragmatičnošću vrhovnog vođe koji je balansirao unutar ideja i frakcija. Ako bi došlo do rušenja ove vlasti u potpunosti i ako bi se Iran priklonio Zapadu, mijenja se odnos prema Rusiji. To dovodi do velikih problema jer je Iran u nekoj sferi ruskog, kineskog pa i indijskog utjecaja i interesa. Taj odnos prema Zapadu bi unazadio te odnose. Index

Utorak (00:00)

Demokracija na nišanu: izraelska verzija izvoza slobode

Razlozi za napad na Iran su višestruki: Netanyahu spašava živu glavu, a možda zaista vjeruju da mogu destabilizirati režim

Izrael možda smatra da je vrijeme da toliko poljuljaju režim u Teheranu da on padne. Zato ciljano napadaju samo postrojenja Iranske revolucionarne garde, a ne regularne vojske, kako bi se potaknulo sukob između te dvije vojno-političke formacije. No, širenje demokracije oružjem obično ne završi najbolje, kaže Višeslav Raos za tportal. Što se tiče nuklearnog programa, postoje dobre indicije da program za obogaćivanje uranija postoji. No, bitan je tajming kojim si Netanyahu želi osvjetlati obraz usred rata u Gazi.