Sagorijevanje na poslu: Iskrenost je jednostavno previše - Monitor.hr
16.01.2022. (17:00)

Što je previše, previše je

Sagorijevanje na poslu: Iskrenost je jednostavno previše

Pitanje mentalnog zdravlja i problema vezanih uz njega u posljednjih je nekoliko godina sve prisutnije u javnom diskursu kroz svojevrsnu popularizaciju psihoterapije, brige o sebi, osvještavanja i zacjeljivanja trauma, ali i pojavu sve produktivnijih rasprava o sagorijevanju kao jednom od najraširenijih problema mentalnog zdravlja. Nastup globalne pandemije 2020. takve je rasprave dodatno intenzivirao, osvještavajući kritičnost kolektivnog psihološkog i ekonomskog stanja u kojem se nalazimo. Dok je u mainstreamu sagorijevanje postalo svojevrsni buzzword obrađivan primarno iz perspektive samopomoći, u kulturnom se sektoru sve više govori o burnoutu kao sistemskom problemu prouzrokovanom disfunkcionalnim oblicima i uvjetima rada. Kulturpunkt


Slične vijesti

08.02. (23:00)

Kad tijelo da otkaz prije šefa

Sindrom izgaranja: Ispovijest Krunoslava Nujića o padu i povratku

Kroz vlastito iskustvo, obilježeno ratnim traumama, obiteljskim brigama i dugogodišnjim prekovremenim radom, opisao je kako je burnout sistemska, psihosomatska bolest koja se ne rješava kratkim odmorom. To nije jedan sustav i jedan organ, i kako kaže, čim je nešto sistemski, zapadna medicina ima problem s time stoga što je ona simptomatska i fragmentirana. Kada ste samo iscrpljeni možete se odmoriti, ali kada izgorite to je nešto što traje i treba vremena. Nakon dva teška razdoblja izgaranja, otkaza, zdravstvenog sloma i razvoda, odlučio je potpuno promijeniti život. Iskustvo je pretočio u knjigu kako bi pomogao drugima. HRT, Jutarnji

25.12.2025. (00:00)

Pali konzolu, gasi burnout i skači po gljivama

Studija potvrdila: Nintendo igre su moćno oružje protiv stresa i burnouta

Znanstvenici s Imperial Collegea u Londonu i sveučilišta Kyushu Sangyo otkrili su da vedre Nintendo igre, poput onih iz serijala Super Mario i Yoshi, značajno poboljšavaju mentalno zdravlje mladih. Ključ uspjeha leži u poticanju „dječjeg čuđenja“ – osjećaja radosti i radoznalosti koji izravno povećava sreću i smanjuje rizik od izgaranja (burnouta). U svijetu stalne digitalne povezanosti, ovi šareni svjetovi služe kao snažan mentalni zaklon i pristupačan protuotrov cinizmu, nudeći igračima prijeko potreban odmor od pritisaka modernog života. Bug

12.08.2025. (20:00)

Kad posao ne ostaje u uredu, nego se useli u vaš dnevni boravak

Stres na poslu raste, a najviše ga osjećaju mlađi radnici

Istraživanje Alma Career Croatia na više od 1000 ispitanika pokazuje da 61% zaposlenih često osjeća stres, a 31% ga doživljava stalno, što je porast u odnosu na 2022. Najizloženiji su mlađi od 25 godina (73%), dok ga najmanje prijavljuju stariji od 58 (58%). Stres najčešće uzrokuje gubitak motivacije, iscrpljenost i pad koncentracije, a prelijeva se i na privatni život — 85% kući dolazi bez energije, 60% odustaje od hobija, a 46% ima problema sa spavanjem. Poslovni

12.08.2025. (10:00)

Spa dan za kapitalizam: piling, maska i malo produktivnosti

Briga o sebi i rad u kulturi: Što uopće znači self-care?

U kulturi rada koja sve pretvara u zadatak, self-care se lako pretvara u mikromenadžiranje vlastite ranjivosti. U kontekstu neoliberalnog kapitalizma, self-care više nije prostor odmora, regeneracije ili oslobađanja, nego još jedan zadatak u nizu, još jedna to-do stavka koja zahtijeva vrijeme, disciplinu i emocionalni angažman. U takvom sustavu,  briga o sebi se više ne shvaća kao briga za vlastito zdravlje i dostojanstvo u otporu prema opresivnim strukturama, onako kako ga je zagovarala Audre Lorde, već kao novi oblik imperativa: moraš se pobrinuti za sebe da bi ostala produktivna, dostupna i funkcionalna – za posao, za druge, za sistem. U svojim ranim oblicima, praksa brige o sebi nije bila wellness trend nego politička nužnost – alat za preživljavanje marginaliziranih grupa. Brinuti za sebe značilo je i brinuti o zajednici, boriti se protiv sustava koji te želi iscrpiti ili izbrisati.

Self-care kakav nam se trenutačno promovira daleko je od brige o sebi i ideje političkog rata, naprotiv, funkcionira kao kompenzacijski mehanizam unutar sustava koji normalizira iscrpljenost, a iz “brige o sebi” radi tržišnu nišu. Ono što je nekad bio radikalni čin otpora danas često postaje individualizirana odgovornost za kolektivno proizvedeni burnout. Kulturpunkt

04.08.2025. (19:00)

Kad ti je pun kufer još i prije nego si počeo raditi

Generacija Z: bolesna, depresivna i nerazumljiva starijima – a tek su počeli raditi

Mladi zaposlenici u Njemačkoj suočavaju se s ozbiljnim psihičkim problemima: gotovo svaki treći ima simptome depresije, a burnout prijeti cijeloj generaciji koju je pandemija zatekla u školskim i studentskim klupama – online. DAK-ovo istraživanje pokazuje da generacijski sukobi i stres najviše pogađaju zdravstveni i obrazovni sektor. Mladi često idu na bolovanje zbog manjih simptoma, ali i rade bolesni iz straha. Stručnjaci pozivaju poslodavce na veću podršku i međugeneracijsko povezivanje. DW

30.04.2025. (18:00)

Ako vas posao jede, nemojte mu još i začin dodavati

Burnout nije umor, već upozorenje da živite protiv sebe

Burnout je ozbiljno stanje emocionalne, fizičke i mentalne iscrpljenosti, a često je posljedica dugotrajnog stresa. Nije samo “umor”, već stanje koje može imati teške zdravstvene posljedice, upozorava Krunoslav Nujić u podcastu PSIHOLOGiJA. Prevencija počinje od pojedinca kroz mikro-pauze i kvalitetno vrijeme izvan posla, no odgovornost leži i na poslodavcima. Burnout je znak da životni smjer treba promijeniti – jer nijedna karijera ne vrijedi više od zdravlja. Ako ne stanete na vrijeme, moglo bi biti kasno. HRT

30.10.2024. (12:00)

Menadžeri novog kova

Šajatović: Hrčci na warp-pogon

Digitalizacija i sve što sa sobom nosi tjera današnje menadžere da u poslovnom smislu trče sve brže. Kao hrčci u kotaču. Od njih se traži da imaju supermoći u inovativnosti, digitalnoj transformaciji, tetošenju zaposlenika, zadovoljavanju kriterija ESG-a, samoobrazovanju… Nije čudno što mnogi ‘puknu ko kokice‘. Ne može ni natprosječan ljudski mozak slijediti brzinu kojom digitalizacija transformira biznis. A onda cijele poslovne zajednice upadaju u ‘hrčkovu zamku‘. Svaki u svom biznisu ubrzava procese. Svi nastoje biti što brži i cijelo vrijeme na raspolaganju. Generacije menadžera pred mirovinu često svoje 20-ak godina mlađe nasljednike ocjenjuju kao neotporne. Svako malo neki završi u burnoutu. Koliko god mi stariji prolazili kroz velike izazove, oni su dolazili i prolazili. Ove mlađe sustiglo je digitalno prokletstvo. A njegovoj vladavini ne nazire se kraj. Miodrag Šajatović za Lider.

24.11.2023. (09:00)

Budi voda, moj prijatelju

Između posla i privatnog života: Što kada tijelo kaže NE

Važno je biti svjestan prvih znakova koji upućuju na to da je vrijeme za reakciju i ponovno uspostavljanje ravnoteže. Jedan od prvih znakova je kronični umor i iscrpljenost. Ako se redovito budite umorni, čak i nakon kvalitetnog sna, to može biti signal da ste preopterećeni. Stalni umor jedan je od prvih znakova da poslovne obveze premašuju vaše kapacitete. Povećani stres i anksioznost također su jasni pokazatelji. Osjećaj neprestanog pritiska, nervoze ili anksioznosti može ukazivati na manjak balansa. Stres koji proizlazi iz posla može se preliti u osobni život, stvarajući osjećaj konstantne napetosti. Još jedan važan pokazatelj je smanjena produktivnost i motivacija. Za suzbijanje ili barem ublaažavanje simptoma važna je zdrava i uravnotežena prehrana, tjelesna aktivnost… Lider

09.01.2023. (09:00)

Zdravlje je prioritet

Ako ne želite doživjeti burnout na poslu, morate naučiti reći ‘ne‘

Jedan od blagih načina na koji reći ‘ne‘ ili pokazati nadređenom da imate previše posla i da ne možete sve je – tražiti pomoć. Ovo bi se moglo nazvati i prevencijom. Naime, prije nego uopće dođe do mogućnosti da doživite burnout, potpuno je u redu reći da nešto ne možete sami, reći da ćete ih sami teško uklopiti u ostali posao i zatražiti pomoć. Nadalje, potrebno je razgovarati s nadređenim na stresno razdoblje i na pretjerano radno opterećenje. Međuim, zaposlenici koji se stalno osjećaju preopterećeni na poslu možda morati napraviti korak koji se svima na prvu čini jako teškim, a to je promijeniti radnu sredinu. Lider