Smatrate da vas trgovac želi prevariti? Ukoliko uočite neke od štetnih praksi imate nekoliko opcija - Monitor.hr
01.01.2024. (14:00)

U medije ili na sud

Smatrate da vas trgovac želi prevariti? Ukoliko uočite neke od štetnih praksi imate nekoliko opcija

Zavaravajuće poslovne prakse trgovaca često uključuju netočne informacije, nepoštene taktike, manipulacije čiji je cilj maksimiziranje profita i stjecanje nepoštene prednosti pred konkurencijom. Mogu uključivati situacije kao što su lažno oglašavanje, namještanje cijena, pogrešne ili polovične informacije o proizvodu, taktike mamca i skrivene naknade. Takve prakse narušavaju povjerenje potrošača i pošteno tržišno natjecanje, i mogu imati štetne učinke na potrošače ili druge tvrtke podrivajući načela etičkog poslovnog ponašanja. Postoje neke solucije: pismeni prigovor trgovcu, obraćanje tržišnoj inspekciji, sud časti, centri za mirenje, a zadnja je opcija – sudski spor. Bug


Slične vijesti

19.01. (11:00)

Nekad i njih treba malo pritisnuti

Kako ostvariti povrat i zamjenu robe u vrijeme blagdanskih kupnji

Blagdanska kupnja i zimska sniženja povećavaju rizik da potrošači dobiju neispravan ili pogrešan proizvod, ali i otežavaju ostvarivanje prava na povrat, zamjenu ili novac. Trgovci sve češće forsiraju popravak umjesto povrata, iako zakon potrošačima daje pravo izbora bez dodatnih troškova. Problemi su osobito česti kod online kupnje, gdje se povrati znaju otegnuti mjesecima. Stručnjaci savjetuju pozivanje na EU direktive, pisane prigovore, inspekciju i, po potrebi, chargeback preko banke. tportal

09.07.2025. (09:00)

Tvoje podatke ću čuvat'… kao popust za Black Friday

Povjerenje na sniženju: samo 1 od 5 Amerikanaca vjeruje trgovcima

Samo 20 % američkih potrošača vjeruje da trgovci odgovorno koriste njihove podatke, no više od dvije trećine spremno ih je podijeliti za bolje korisničko iskustvo, pokazuje istraživanje Press Ganeyja i Forste. Ključ za povratak povjerenja leži u transparentnosti, sigurnosti i vrijednosti za kupca – od personaliziranih popusta do lojalti nagrada. Stručnjaci poručuju: podaci nisu samo pravna obveza, već prilika za razmjenu vrijednosti. Povjerenje se može obnoviti, ali samo ako kupac osjeti da nije tek broj u CRM sustavu. Index

29.01.2025. (00:00)

Cijene u svemiru, a plaće na Zemlji: Svemirskog broda do plaće još nema

Trgovci na udaru: Zarađuju li stvarno na tuđoj muci? Analitičar: Baš i ne

Iako su trgovci ostvarili neke dodatne profite, analiza ne potvrđuje tvrdnje da su oni glavni krivci za rast cijena hrane. Na rast cijena utječe niz faktora, a trgovci su samo jedan od aktera u tom lancu. Potrošači, proizvođači, država i monetarne vlasti također snose dio odgovornosti. Često se trgovci optužuju da “kradu” od potrošača, ali analiza pokazuje da je situacija složenija i da su svidionici u lancu prehrambene proizvodnje u nekoj mjeri profitirali od rasta cijena. Trgovci su suočeni s rastućim troškovima, kao što su plaće i ostali operativni troškovi, što ograničava njihovu sposobnost povećanja profitnih marži. tportal

14.11.2024. (14:00)

Kad cijena nije jedini problem: tko se znoji, trgovci ili potrošači?

Što kada je akcija prošla, cijena pogrešno istaknuta, a sniženje neuračunato

Od neinformiranih do onih kojima se ne da „natezati“ ili istjerivati pravdu, koristi imaju samo trgovci. Jesu li greške namjerne ili slučajne, smišljene podvale kako neki vole reći ili obični propusti, možemo se zapitati, no rijetko te greške ipak idu na ruku potrošačima. Hrvatska udruga potrošača kaže sljedeće: Trgovac mora jasno objaviti svoje uvjete prodaje. Događa se da se sami toga ne drže pa nastaju problemi, no postoji određeni zakonski postupak putem kojeg se takvi problemi i nesporazumi rješavaju. Potrošač može pisanim prigovorom zatražiti Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, a trgovac ima rok od 15 dana da odgovori na njega. Ako to ne učini, tad u akciju može krenuti Državni inspektorat. Savjeti 

16.09.2023. (12:10)

Gašenje inflacije benzinom

Igrokaz s pojeftinjenjima: Trgovci mogu spustiti cijene koliko im dopuste dobavljači i – država

Potrošačka košarica za veljaču 2.053,36 KM – Vrisak.info

Prošla je godina najisplativija bila, naravno, bankarima – 31,2 posto, a još 14 od 50 sektora radilo je s dvoznamenkastim maržama, ali njih nitko ne proziva da spuste cijene. Kad se gleda samo prehrambeni sektor, zanimljivost je u tome da su i proizvođači hrane iz top 1000 radili s maržom od 3,9 posto, a jedino su veći udjel dobiti u prihodima ostvarili proizvođači pića – 9,8 posto i, iznenađujuće, poljoprivredne tvrtke – 6,1 posto. Dakle, upitno je gdje bi trgovci uopće mogli pronaći prostor za pojeftinjenja, koja ni ne treba očekivati u većoj mjeri. Bit će uspjeh ako se zaustavi novi rast cijena najesen. Međutim, prema Vladinoj politici teško je očekivati smirivanje inflacije, koja državi koristi jer bilda proračun. Onda pak država velikodušno od tog viška dijeli subvencije, poticaje, a bogami i diže plaće svojim zaposlenicima. Lider

14.09.2017. (18:11)

"Hvala na trudu"

Kaufland radnicima diže plaću za više od 10 posto

Trgovački lanac Kaufland najavio je povećanje plaća većini od svojih 3500 radnika. „Za naš uspjeh zaslužni su svi naši djelatnici. Vođeni željom da budu zadovoljni i motivirani te želeći im pružiti veću sigurnost i mogućnosti, donijeli smo odluku povećati plaće većine djelatnika na nerukovodećim pozicijama“, rekao je Vladimir Tomko, predsjednik Uprave Kauflanda Hrvatska. Navedeni djelatnici dobit će 11,3% višu plaću u odnosu na dosad prosječno isplaćenu plaću. Prosjek u trgovačkom sektoru je 6.035 kuna bruto, što znači da će Kauflandovi zaposlenici dobivati barem 20 posto višu plaću u odnosu na ostale radnike sektora. Index

20.03.2017. (11:12)

Kad peti dio ide onom koji je to nešto proizveo...

Tolušić objavio "ucjenjivački" ugovor trgovačkog lanca s domaćim proizvođačem

Ministar Tolušić na svom je Facebooku (ovdje) objavio faksimil ugovora jednog velikog stranog trgovačkog lanca s hrvatskim poljoprivrednim proizvođačem gdje trgovac “ucjenjuje” proizvođača s gotovo 80% rabata. Kaže Tolušić da se upravo zbog “ovakvih pametnjakovića” uvodi Zakon o suzbijanju nepoštenih trgovačkih praksi, a dodaje da “pojedini lobiji” trude spriječiti donošenje ovog Zakona.

01.06.2016. (06:22)

Bili Hrvat i Nijemac

Konzum uvjerljivo najveći trgovac, Lidl najbrže raste, Metro i Billa opadaju

Konzum je i dalje tržišni lider u trgovinama u Hrvatskoj s 14,9 milijardi kuna prihoda u 2015., što je 1,5 milijardi više nego 2013., a očekivao se veći rast jer je u međuvremenu kupljen Mercator. Druge su Plodine s 3,879 milijardi, treći Lidl s 3,713 milijarde, četvrti Kaufland s 3,221 milijarde (isti vlasnik kao i Lidl), a peti Spar s 2,535 milijarde. Lidl je rekorder u rastu prihoda od 2007. kad su mu porasli pet puta što nikom drugom nije uspjelo – Spar rastao 3,5 puta, Plodine, Kaufland, Tommy i Studenac 50-100 posto. Poslovni

27.12.2015. (17:04)

5 trikova kojima se trgovci služe kako bi kupci potrošili više

03.09.2015. (10:11)

Najuslužniji su liječnici što rade privatno, i konobari

Hrvatski građani najzadovoljniji su uslužnošću privatnog zdravstvenog sektora, ugostitelja i radnika u maloprodaji robe široke potrošnje, pokazalo je istraživanje Icertias.

Na pitanje “Smatrate li da je u Hrvatskoj danas razina uslužnosti koju tvrtke pružaju svojim kupcima odnosno klijentima na većoj ili nižoj razini nego prije pet godina?”, 36,3% ispitanika odabralo je ponuđeni odgovor “Danas je uslužnost na istoj razini kao i prije pet godina”; 35,6% ispitanika odabralo je odgovor “Danas je uslužnost bolja – odnosno na većoj razini nego prije pet godina” dok je 28,1% ispitanika odabralo ponuđeni odgovor: “Danas je uslužnost lošija – odnosno na nižoj razini nego prije pet godina”.

Na pitanje vezano uz uslužne djelatnosti: “Odaberite uslužni gospodarski sektor za koji smatrate da tvrtke unutar njega u Hrvatskoj nude najveću razinu uslužnosti – najbolji odnos prema svojim klijentima:” najveći broj ispitanika od deset u rotaciji ponuđenih odgovora odabrao je odgovor: “Privatni zdravstveni sektor (npr. privatne poliklinike i sl.)” – njih 22.0%, slijede “Ugostiteljske usluge (kafići, restorani, hoteli i sl.)” sa 21,3% ispitanika, “Maloprodaja prehrambenih proizvoda i robe široke potrošnje” sa 17,8%, “Bankarstvo” s 9,0%, “Maloprodaja odjeće i obuće” sa 6,1%, “Osiguranja” sa 5,7% te na začelju “Telekomunikacije” – 4,7%; “Auto-moto (npr. servisi za vozila)” – 4,6%; “Maloprodaja tehničke opreme, elektronike, bijele tehnike i sl.” – 4,6%; te “Energetske usluge” – 4,2%.

Na pitanje: “Odaberite proizvodni gospodarski sektor za koji smatrate da tvrtke unutar njega u Hrvatskoj nude najveću razinu uslužnosti – najbolji odnos prema svojim kupcima (posebice kada je riječ o reklamacijama, rješavanju pritužbi na kvalitetu proizvoda i sl., servisnoj podršci, dodatnoj edukaciji o tome kako najbolje koristiti proizvod, fer promociji i fer deklariranju informacija o proizvodu i dr.):” najveći broj od ukupno 1.200 ispitanika odabrao je ponuđeni odgovor: “Proizvođači visokotehnoloških proizvoda (mobiteli, laptopi, računala i sl.) – njih 22,9%; slijede “Proizvođači hrane” – 16,1%; “Proizvođači automobila” – 10,0%; “Proizvođači bijele tehnike” – 9,3%; “Proizvođači kozmetičkih proizvoda i proizvoda za higijenu tijela i sl.” – 9,1%; “Proizvođači namještaja” – 9,0%; “Proizvođači odjeće” i “Proizvođači građevinske opreme i građevinskog materijala i sl.” svaki sa po 6,0%; “Proizvođači obuće” – 4,3%; “Proizvođači pića” – 4,2% te na začelju “Proizvođači kućnih kemikalija” sa 3,1% glasova ispitanika.