19.01.2020. (16:00)
Izgradnja podatkovnih centara na Zemlji sve je teža zbog birokracije i manjka energije, pa Elon Musk i startupi poput Starclouda planiraju seobu AI procesora u svemir. Iako se ideja činila nerealnom, ključni faktori — pad cijena lansiranja (zahvaljujući raketi Starship) i novi sustavi hlađenja — drastično mijenjaju računicu. Analize pokazuju da bi orbitalni centri uskoro mogli biti isplativiji od zemaljskih zbog stalne solarne energije i manje potrebe za skupom infrastrukturom. Testiranja s čipovima u orbiti već traju, a iduće godine mogle bi potvrditi jesu li zvijezde doista novi dom umjetne inteligencije. Jutarnji prenosi The Economist
Elon Musk i Jeff Bezos zaoštravaju lunarnu utrku dok SAD nastoji preteći Kinu u povratku ljudi na Mjesec. SpaceX planira izgradnju baze “Moonbase Alpha” i razvoj Starshipa kao lunarnog landera u sklopu NASA-inog programa Artemis program. Blue Origin ubrzava razvoj landera Blue Moon i odustaje od svemirskog turizma kako bi fokus prebacio na Mjesec. Obje tvrtke dobivaju milijarde dolara NASA-ine potpore. Mjesec se sve više promatra kao strateška točka za resurse, infrastrukturu i AI satelite, uoči planirane kineske misije slijetanja astronauta 2030. godine. HRT
Gašenje Starlinka u Ukrajini pokazalo je koliko je opasna ovisnost o privatnim sustavima, zbog čega je Europa ubrzala razvoj vlastite satelitske mreže. Korlević smatra da priče o kolonizaciji Marsa, kakve gura SpaceX, nemaju realnu osnovu i naziva ih bajkama, dok povratak na Mjesec vidi kao političku propagandu velikih sila. Upozorava i da će stotine tisuća satelita pretvoriti nebo u kaos, osobito za astronomiju. Svemirskim postajama i satelitima ne tako davno upravljale su jedino državne agencije. No, već danas u tome golemu ulogu imaju velike internacionalne kompanije. Svemir više nije samo pitanje znanosti, nego biznis i industrija u koji se ulažu milijarde. No, Korlević smatra kako trenutno imamo puno većih problema na Zemlji, Svemir još nije u tolikom interesu čovječanstva. Za HRT pričali i drugi zanimljivi sugovornici.
Izvršna uredba, koju potpisao Trump prošlog mjeseca pojednostavljuje lansiranje raketa, slavi se u komercijalnom svemirskom sektoru, no istovremeno izaziva uzbunu među znanstvenicima, ekolozima i astronomima. Oni upozoravaju da rastuća mreža satelitskih konstelacija preplavljuje nebo, zaklanja zvijezde i ugrožava sam naš pristup Zemljinoj orbiti, piše The Guardian. Samo Muskov Starlink posjeduje dvije trećine svih satelita u svemiru. S 8.000 satelita u niskoj Zemljinoj orbiti, tvrtka ima dozvolu za lansiranje još 4.000, a navodno je podnijela zahtjev za povećanje ukupnog broja na čak 42.000. U međuvremenu, Amazon i kineski državni projekt razvijaju vlastite konkurentske mreže, što bi moglo dovesti do eksplozije broja satelita. Neke procjene govore da bi ih u orbiti za desetljeće moglo biti i do 100.000. Index
Tek što je Musk napustio svoj položaj američki predsjednik je progurao svoj Big Beautiful Bill – Veliki lijepi zakon o proračunu koji se Musku niti najmanje ne dopada. Najprije je tu bitno manje potpora i olakšica američkim kupcima električnih automobila, ali razloga za nezadovoljstvo ima još. Premda je plan „najveće smanjenje poreza u povijesti koje će potaknuti gospodarski rast, Trumpove olakšice će prema procjenama stručnjaka smanjiti prihod države za oko 3,7 bilijuna dolara, a svi rezovi i uštede će donijeti tek oko jedan bilijuna dolara. Drugim riječima, još će više produbiti deficit. Musk, osim što javno kritizira taj dio, gubi i državne subvencije za zelenu tehnologiju, kao i poticaje za kupnju njegovih Tesla. DW
Nakon više od 20 godina u orbiti, Međunarodna svemirska postaja (ISS) bit će umirovljena 2030. kontroliranim rušenjem u Pacifik. NASA i SpaceX će pomoću posebno modificiranog Dragona usmjeriti postaju prema ‘Point Nemu’, gdje će većina izgorjeti u atmosferi. ISS, vrijedan 160 milijardi dolara, dosegao je kraj radnog vijeka, a popravci su preskupi. Umjesto pokušaja spašavanja, odlučeno je za sigurnu deorbitaciju. ISS ostaje simbol međunarodne suradnje i znanstvenog napretka, a njezina tehnologija pomoći će budućim misijama na Mars i dalje. tportal
Prije nego što se satelit otkvači od drugog stupnja rakete, taj drugi stupanj se zavrti oko svoje osi. I onda nakon što se on zavrtio, ono gorivo ili dim koji ide iz rakete, ispuh, vidi se ta vrtnja oko svoje osi, oblikuje spiralu koju smo mogli vidjeti na nebu. Vidjeli bismo ih i češće da se sva lansiranja provode u večernjim satima. Ovaj put poklopilo se sve – i mjesto, i vrijeme, i zalazak sunca. Bit će sve više lansiranja, ovo je inače bilo do danas već 450 lansiranje na raketi Falcon9. Ona se lansira praktično dvaput tjedno, tako da toga ima jako puno, rekao je astronom Ante Radonić. HRT
SpaceX-ova baza Starbase u Teksasu dobit će status grada
SpaceX kontrolira gotovo dvije trećine svih aktivnih satelita koji kruže oko Zemlje
Lansiranje će biti obavljeno raketom Falcon 9 s Floride, a četveročlana će civilna posada biti smještena u kapsulu Crew Dragon, s poznatom “osmatračnicom”, velikom prozirnom kupolom na njezinom vrhu. Takva je kapsula debitirala u također civilnoj misiji Inspiration4, obavljenoj 2021. godine. Dragon će orbitirati oko Zemlje na visini od 425 do 450 kilometara, tamo će se zadržati tri do pet dana, za koje će vrijeme posada moći promatrati, snimati i proučavati sjeverni i južni pol Zemlje. Posada imati zadatak snimati pojavu slabo istraženog, neobičnog atmosferskog svjetlećeg fenomena poznatoga kao STEVE (Strong Thermal Emission Velocity Enhancement), koji se pojavljuje u obliku ružičasto-zelenih linija na noćnom nebu. Uz to, odrađivat će i određene znanstvene zadatke za SpaceX. Bug