19.01.2020. (16:00)
Kardaševljevu ljestvicu iz 1960-ih klasificira civilizacije prema potrošnji energije. Ljestvica ima tri stupnja: Tip I kontrolira energiju planeta, Tip II zvijezde, a Tip III galaksije. Čovječanstvo je trenutno na tek 0.73, a SpaceX slanjem milijun satelita za podatkovne centre u svemiru cilja prema Tipu II. Dok kritičari upozoravaju da bi potpuno iskorištavanje resursa Zemlje uništilo planet i predlažu selidbu industrije u svemir, znanstvenici pomoću teleskopa već traže tragove naprednih civilizacija, poput hipotetskih Dysonovih sfera. Nikolaj Kardašev bio je pionir u potrazi za izvanzemaljskom inteligencijom. Index
Maruška Vizek za tportal analizira euforiju oko umjetne inteligencije kroz povijesne IPO-e SpaceX-a, OpenAI-ja i Anthropica, koji na burzu donose četiri bilijuna dolara. Tehnološki divovi masovno se zadužuju za AI infrastrukturu, koristeći kompleksne vanbilančne aranžmane i kružno financiranje kako bi prividno sakrili dugove i napuhali prihode, dok stvarni prihodi dramatično zaostaju. Vizek upozorava da apokaliptični narativ o AI-ju služi prvenstveno kao financijski marketing za održavanje golemih valuacija. Cijela konstrukcija podsjeća na dot-com krah i krizu 2008., dok Elon Musk, nekadašnji protivnik profitnog AI-ja, zahvaljujući tom istom balonu postaje prvi svjetski bilijunaš.
SpaceX je 12. lipnja 2026. uspješno debitirao na burzi Nasdaq pod oznakom SPCX, ostvarivši najveći IPO u povijesti. Tvrtka je prikupila 75 milijardi dolara s početnom valuacijom od 1,8 bilijuna dolara. Prvog dana trgovanja dionica je skočila za 19 % (na 160,95 dolara), a ovaj financijski trijumf lansirao je bogatstvo Elona Muska iznad tisuću milijardi dolara. Iako je S-1 dokumentacija otkrila gubitak od 4,9 milijardi dolara u 2025. godini, golemi interes ulagača temelji se na potencijalu Starlinka, umjetne inteligencije (xAI) i mogućeg budućeg spajanja s Teslom. 24 sata
Kako bi prestigao Apple i Alphabet (koji premašuju 4,4 bilijuna dolara) i ugrozio vodeću Nvidiju ($5 bilijuna), SpaceX mora porasti za 70 % (na 340 dolara po dionici). Tržište opcija (prema podacima s ThinkOrSwim platforme) procjenjuje da šanse za dosezanje te cijene iznose 50/50, ali tek u ljeto 2028. godine, dok su šanse za preuzimanje samog trona do tada tek oko 38 %. CNBC
SpaceX je uspješno debitirao na Nasdaqu uz rast dionica od 11 posto, čime je tržišna vrijednost tvrtke dosegnula 1.96 bilijuna dolara. Ovaj povijesni IPO učinio je Elona Muska prvim bilijunašem na svijetu. Iako tvrtka zbog golemih ulaganja u svemirske i AI projekte još bilježi gubitke (unatoč profitabilnom Starlinku), interes ulagača višestruko je premašio očekivanja. Musk planira prikupljeni novac iskoristiti za kolonizaciju Marsa, dok analitičari ovaj IPO vide kao ključni test za buduće izlaske drugih tehnoloških divova na burzu. Index
Analiza The New York Timesa, koja je obuhvatila više od 600 javnih obećanja Elona Muska u posljednjih petnaest godina, pokazala je da je stopa njihove uspješnosti pala na tek 19 posto. Oko 35 posto ciljeva je kasnilo ili nije isporučeno, dok se za trećinu njih podaci ne mogu provjeriti. Pitanje Muskovih nerealnih rokova – od robotaksija do kolonizacije Marsa – postalo je ključno jer se SpaceX priprema za inicijalnu javnu ponudu, a Musk u njoj kontrolira preko 85 posto glasačkih prava. Regulatori su ga zbog lažnih obećanja već kažnjavali 2018. godine. Bug
Ova epizoda podcasta Moonshots analizira dramatične promjene u tehnološkom sektoru, fokusirajući se na potencijalnu akviziciju kursora od strane SpaceX-a za nevjerojatnih 60 milijardi dolara. Peter Diamandis i gosti raspravljaju o tome kako napredni AI modeli poput Claudea počinju ugrožavati tradicionalni SaaS (Software as a Service) sektor. Također, dotaknuli su se masovnih odlazaka iz OpenAI-ja te uspona “AI-native” startupa koji prijete sporim korporacijama. Uz analizu geopolitičkih rizika i budućnosti rada, epizoda nudi uvid u “obilje” koje donosi tehnologija, uključujući ambiciozne projekte za drastično smanjenje troškova života… preporučili ga na Monitorovom forumu: Likovi su uspješni poduzetnici, obrazovani i praktičari u AI-ju. Njihova mantra je – škole su gotove, glavna preporuka za klince – idite u poduzetnike, jer danas jedan čovjek može realizirati tvrtku od milijardu dolara. Solo, bez radnika.
Izgradnja podatkovnih centara na Zemlji sve je teža zbog birokracije i manjka energije, pa Elon Musk i startupi poput Starclouda planiraju seobu AI procesora u svemir. Iako se ideja činila nerealnom, ključni faktori — pad cijena lansiranja (zahvaljujući raketi Starship) i novi sustavi hlađenja — drastično mijenjaju računicu. Analize pokazuju da bi orbitalni centri uskoro mogli biti isplativiji od zemaljskih zbog stalne solarne energije i manje potrebe za skupom infrastrukturom. Testiranja s čipovima u orbiti već traju, a iduće godine mogle bi potvrditi jesu li zvijezde doista novi dom umjetne inteligencije. Jutarnji prenosi The Economist
Elon Musk i Jeff Bezos zaoštravaju lunarnu utrku dok SAD nastoji preteći Kinu u povratku ljudi na Mjesec. SpaceX planira izgradnju baze “Moonbase Alpha” i razvoj Starshipa kao lunarnog landera u sklopu NASA-inog programa Artemis program. Blue Origin ubrzava razvoj landera Blue Moon i odustaje od svemirskog turizma kako bi fokus prebacio na Mjesec. Obje tvrtke dobivaju milijarde dolara NASA-ine potpore. Mjesec se sve više promatra kao strateška točka za resurse, infrastrukturu i AI satelite, uoči planirane kineske misije slijetanja astronauta 2030. godine. HRT
Gašenje Starlinka u Ukrajini pokazalo je koliko je opasna ovisnost o privatnim sustavima, zbog čega je Europa ubrzala razvoj vlastite satelitske mreže. Korlević smatra da priče o kolonizaciji Marsa, kakve gura SpaceX, nemaju realnu osnovu i naziva ih bajkama, dok povratak na Mjesec vidi kao političku propagandu velikih sila. Upozorava i da će stotine tisuća satelita pretvoriti nebo u kaos, osobito za astronomiju. Svemirskim postajama i satelitima ne tako davno upravljale su jedino državne agencije. No, već danas u tome golemu ulogu imaju velike internacionalne kompanije. Svemir više nije samo pitanje znanosti, nego biznis i industrija u koji se ulažu milijarde. No, Korlević smatra kako trenutno imamo puno većih problema na Zemlji, Svemir još nije u tolikom interesu čovječanstva. Za HRT pričali i drugi zanimljivi sugovornici.
Izvršna uredba, koju potpisao Trump prošlog mjeseca pojednostavljuje lansiranje raketa, slavi se u komercijalnom svemirskom sektoru, no istovremeno izaziva uzbunu među znanstvenicima, ekolozima i astronomima. Oni upozoravaju da rastuća mreža satelitskih konstelacija preplavljuje nebo, zaklanja zvijezde i ugrožava sam naš pristup Zemljinoj orbiti, piše The Guardian. Samo Muskov Starlink posjeduje dvije trećine svih satelita u svemiru. S 8.000 satelita u niskoj Zemljinoj orbiti, tvrtka ima dozvolu za lansiranje još 4.000, a navodno je podnijela zahtjev za povećanje ukupnog broja na čak 42.000. U međuvremenu, Amazon i kineski državni projekt razvijaju vlastite konkurentske mreže, što bi moglo dovesti do eksplozije broja satelita. Neke procjene govore da bi ih u orbiti za desetljeće moglo biti i do 100.000. Index