Svećenik koji ruši stereotipe: Lovrić o strahu, sustavu i hrabrosti da bude drugačiji - Monitor.hr
Jučer (18:00)

Teolog asfalta

Svećenik koji ruši stereotipe: Lovrić o strahu, sustavu i hrabrosti da bude drugačiji

Svećenik Željko Lovrić u emisiji Nedjeljom u 2 predstavio je viziju Crkve kao utočišta topline, a ne hladnog sustava. Otvoreno govoreći o djetinjstvu bez oca, ljubavi prema psu Danteu i sumnjama, Lovrić je istaknuo važnost pomaganja marginama: od organiziranja koncerata za gluhu djecu do otvaranja psihološkog savjetovališta u župi. Iako zagovara stroge moralne stavove poput onog o pobačaju, njegov pristup krši pravila – odustaje od uštogljenosti, priznaje ljudsku ranjivost i poručuje da je biti “nestašan” unutar sustava nužno kako bi se ostalo vjerno idealima dobrote i autentičnosti. HRT Napisao je i knjigu “Planina suza bogova” (Vjerujem)


Slične vijesti

05.04. (19:00)

Sve počinje s jednim pitanjem: Zašto?

Nikša Sviličić: Treba uvesti sat radoznalosti u vrtiće i škole

Nikša Sviličić, pisac, profesor i glazbenik završio je tri fakulteta, predaje na jednom, piše knjige, a čak i pjesme, i to za Nenu Belana i Zdravka Čolića. Smatra da je znatiželja kao osobina dobrim dijelom urođena, te da ju nitko ne može kontrolirati prostom odlukom ”evo ja ću sad biti znatiželjan”, istaknuvši kako ga je znatiželja pratila od najranijeg djetinjstva. Tvrdi kako bi bilo dobro uvesti nešto poput sata radoznalosti još u vrtiću, a kasnije u školama, te da bi s time nakon ”20 do 30 godina imali dva do tri Nobelovca”. HRT… zanimljivo, nisu spomenuli da je svojevremeno bio i ravnatelj HAVC-a (Jutarnji, tportal), kao i to da je režirao i film Vjerujem u anđele.

30.03. (01:00)

Kazalište kao ogledalo

Predstava “Prima facie”: Kako pravni sustav iznevjerava žrtve seksualnog nasilja

Monodrama “Prima facie” u izvedbi Nataše Janjić Medančić propituje surovu stvarnost pravnog sustava kroz lik uspješne odvjetnice Tesse. Radnja prati njezin bolni preobrazaj iz braniteljice optuženih za silovanje u samu žrtvu nasilja. Glavna poruka predstave naglašava da sve što nije “da” zapravo znači “ne”, problematizirajući sivu zonu pristanka i težinu dokazivanja istine na sudu. Glumica ističe važnost prekidanja šutnje i micanja srama s leđa žrtava, pozivajući na dijalog i sustavnu psihološku podršku kako bi se ohrabrila prijava nasilja i postigla stvarna ravnopravnost. HRT

23.03. (00:00)

"Nula" na nalazu nije nužno kraj

Razbijanje stigme o HIV-u i zlostavljanju: Ključ opzdravljenja je prekidanje šutnje i stjecanje povjerenja

Edi Kiseljak u potresnoj ispovijesti progovorio je o seksualnom zlostavljanju u djetinjstvu, ističući važnost slušanja djece. Opisao je svoj put otkrivanja homoseksualnosti u društvu punom predrasuda te šokantno saznanje o namjernoj zarazi HIV-om. Zbog straha i dezinformacija, dvije godine je odbijao liječenje, ušavši u terminalnu fazu AIDS-a s nula obrambenih stanica. Ipak, nakon početka terapije, njegovo tijelo se rekordno oporavilo. Njegova ključna poruka je educiranje roditelja i društva kako bi se uklonili strah i sram koji prate ove teške životne teme. HRT

15.03. (19:00)

Usudi se živjeti (i ne pitaj mamu za dopuštenje)

Dva gosta u Nedjeljom u 2: kako su strast prema motorima i putovanjima pretvorili u posao

Poduzetnici koji su svoje strasti pretvorili u karijeru pričali o svojim iskustva kod Stankovića. Ivan Vukoja iz Nuštra postao je poznat po izradi unikatnih motocikala, a inspiraciju je dobio još kao dječak kada je napisao pismo tvrtki Harley-Davidson. Nikola Baraka iz Šibenika obišao je više od stotinu zemalja i ljubav prema putovanjima pretvorio u turistički posao. Obojica ističu da su upornost, rizik i strast bili ključni za pretvaranje snova u uspješan biznis. HRT

09.03. (00:00)

Svijet ratuje, mi roštiljamo

Korlević: Svijet se raspada, AI bi mogao dovesti do naše degeneracije

Astronom Korado Korlević upozorava da živimo u turbulentnom razdoblju nalik raspadu velikih carstava, u kojem tehnologija mijenja ratovanje, a dio sukoba već se seli u svemir. Smatra da su društva sve više ovisna o satelitima i tehnologiji, dok umjetna inteligencija postaje snažan alat koji će produbiti razlike među ljudima. Ipak, naglašava da je najveći resurs svake države – djeca. Budućnost, kaže, ovisi o obrazovanju, kritičkom razmišljanju i ulaganju u mlade generacije. Unatoč krizama, ističe da ljudi danas žive bolje nego ikada te da čovječanstvo ima dobre šanse preživjeti i transformirati se. HRT

02.03. (09:00)

Čiste glave bez cuge i trave

Stotine spašenih: Sakoman kod Stankovića o iskustvu u borbi protiv droge

U emisiji Nedjeljom u 2 gostovao je Slavko Sakoman, dugogodišnji stručnjak za liječenje ovisnosti. Upozorio je na snažan porast konzumacije kokaina i amfetamina nakon 2015., istaknuvši da je dostupnost droga ključni problem. Tijekom 42 godine rada liječio je stotine pacijenata, naglašavajući važnost prvog razgovora, obiteljske terapije i preventivnog rada u školama. Kritizira slabosti sustava, pad broja liječenih i rast smrtnosti te predlaže rano otkrivanje konzumenata i bolju suradnju institucija u borbi protiv zlouporabe droga. HRT

23.02. (00:00)

Malo manje ega, malo više zezanja

Od ‘punkerske bezobraznice’ do zrelosti: Nina Violić sasvim iskreno kod Stankovića

Gostujući u Nedjeljom u 2, Nina Violić govorila je o osobnoj krhkosti skrivenoj iza mladenačkog garda, o glumi kao dubokoj samospoznaji i o društvu koje, po njezinu mišljenju, previše živi u prošlosti. Istaknula je važnost smijeha i neopterećenosti sobom, kritizirala dominaciju ega te podržala borbu za prava glumaca na tantijeme. Osvrnula se i na uspjeh filma „Svadba” kao potencijalni okidač promjena u industriji. Danas, kaže, želi podržavati nove talente i ostati otvorena svijetu koji se mijenja. HRT

15.02. (19:00)

Neki uče, neki ponavljaju gradivo

Neven Budak kod Stankovića: Povijest je učiteljica, ali ima puno loših učenika

Povjesničar Neven Budak poručio je da je povijest „učiteljica života“, ali samo za one koji žele učiti. Kao pozitivan primjer naveo je nastanak Europske unije nakon Drugog svjetskog rata, a kao negativan ratove 1990-ih. Smatra da pozdrav „Za dom spremni“ ima isključivo ustaško značenje te da mu nije mjesto u javnom prostoru ni u Saboru. Upozorio je na porast desnog radikalizma, ali drži da je pojam „ustašizacija“ pretjeran. Kritizirao je i koncepciju izložbe o 1100 godina kraljevstva, ističući da je krunidba kralja Tomislava na Duvanjskom polju povijesno neutemeljena. HRT

09.02. (00:00)

Kad tijelo da otkaz prije šefa

Sindrom izgaranja: Ispovijest Krunoslava Nujića o padu i povratku

Kroz vlastito iskustvo, obilježeno ratnim traumama, obiteljskim brigama i dugogodišnjim prekovremenim radom, opisao je kako je burnout sistemska, psihosomatska bolest koja se ne rješava kratkim odmorom. To nije jedan sustav i jedan organ, i kako kaže, čim je nešto sistemski, zapadna medicina ima problem s time stoga što je ona simptomatska i fragmentirana. Kada ste samo iscrpljeni možete se odmoriti, ali kada izgorite to je nešto što traje i treba vremena. Nakon dva teška razdoblja izgaranja, otkaza, zdravstvenog sloma i razvoda, odlučio je potpuno promijeniti život. Iskustvo je pretočio u knjigu kako bi pomogao drugima. HRT, Jutarnji

02.02. (00:00)

Čovjek od struje

Manje poznata strana Nikole Tesle: Poroci, ideali i cijena genijalnosti

Povodom 170. obljetnice rođenja Nikole Tesle, emisija Nedjeljom u dva donosi razgovor s Borisom Šušnjarom, turističkim vodičem i autorom knjige Neshvaćeni Nikola Tesla, koji se već godinama bavi popularizacijom Teslina života i rada, osobito među djecom i mladima. U razgovoru je govorio o svom profesionalnom putu, radu s djecom te o manje poznatim, ali ključnim aspektima Tesline osobnosti. Iako ga znamo kao izumitelja i vizionara, možda najvažniji aspekt njegove životne priče je to na koji nas način može učiniti boljima. Iako vlada mit o Tesli kao o lošem učeniku, istina je da je često izostajao iz škole jer je bio boležljiv. Za vrijeme studija postao je ovisnik o kockanju, a i tijekom kasnijeg života je upadao u financijske probleme. Njegovo podrijetlo i pitanje kojoj nacionalnosti pripada trebalo bi biti manje važno u odnosu na njegov doprinos samoj znanosti. Smatra da bi u Teslinoj ulici bilo lijepo da se umjesto postojećeg kipa ostavit neki drugi simbol koji bi podsjećao na njega. HRT