Tomaplast proizvodi plastične kapice, a mladi gazda usput skuplja Porine u grupi Ogenj - Monitor.hr
25.06.2022. (17:00)

Glazbenik i poduzetnik ujednom

Tomaplast proizvodi plastične kapice, a mladi gazda usput skuplja Porine u grupi Ogenj

Mala obiteljska tvrtka Tomaplast iz Preloga bavi se brizganjem plastike. Riječ je o poluproizvodima, odnosno plastičnim kapama koje se ugrađuju u elastične podnice za krevete. U vlasništvu je Stjepana i Agneze Mihac i njihovog sina Tomislava Mihca Kovačica. Tomaplast se bavi i izradom novih alata za proizvode od plastike i gume, a u Varaždinskim Toplicama je alatničar koji radi za tvrtku. Na taj način proizvodnja u Tomaplastu je fleksibilna. Primjerice, vlasnici, u slučaju poremećaja na tržištu, mogu preorijentirati proizvodnju za neke druge niše i to je prednost koju ta tvrtka ima. Brine ih kako će podnijeti poskupljenje struje, a i u postkoronskom periodu poskupila je jako sirovina, koja je vezana za naftu. No nekako će izdržati, vele. Inače, Tomislav je vrlo zanimljiv lik. Osim što iz hobija gradi drvene kuće, poluprofesionalni je glazbenik. Živi u Koprivnici, ima autorski etnobend Ogenj, piše tekstove na kajkavskom i svira tamburicu. Prije tri godine Ogenj je osvojio dva Porina za svoj prvi etno album – u kategorijama za najbolji album i za novog izvođača. Lider


Slične vijesti

20.03. (23:00)

Zato dobro promisli koga ćeš izabrat

Šonje: Sljedeći izbori će odrediti sudbinu Hrvatske za narednih 10 do 15 godina

Povijest Europske unije nudi okvir za razmišljanje o razvojnom putu koji stoji pred Hrvatskom: je li za nas relevantan spomenuti „portugalski scenarij“ (koji se jednako odnosi na Grčku i u nešto manjoj mjeri na Španjolsku), ili „irski scenarij“ – scenarij u kojem jedna periferna i razmjerno nerazvijena zemlja u razdoblju od nekoliko desetljeća sustiže i prestiže europski razvojni prosjek uz stabilizaciju broja stanovnika (štoviše, u Irskoj broj stanovnika snažno raste). U međuvremenu, i to ne slučajno nakon ulaska u EU, Hrvatska je pokazala naznaku kakvih-takvih razvojnih potencijala. Do aktualnih 75% europskog prosjeka došli smo uz pomoć gospodarskog rasta i „uz pomoć“ smanjenja broja stanovnika.

Ključni čimbenici aktualnog dobrog kolesterola kao što su EU fondovi i oporavak osobne potrošnje ne mogu dugo (dulje od nekoliko godina) održavati gospodarski rast i konvergenciju prema europskom prosjeku. Ako neće biti praćeni općim rastom efikasnosti, dovoljno brzim tehnološkim napretkom, ugrađivanjem sve više znanja i inovacija u proizvodne procese, jačanjem konkurencije i konkurentnosti, prije ili kasnije doći će do bolnog otrježnjenja nalik onome 2009.-2014. nakon što smo se nekoliko godina prije toga utapali u poplavi novca (točnije: kredita). Velimir Šonje za Ekonomski lab. Prenio ga i Forbes.

19.03. (21:00)

A probaj prvo vratit ekipu iz Njemačke i Irske

Strani radnici postaju neizbježna potreba, no naglašava se nužnost smanjenja ovisnosti o njima

Procjene Europske komisije ukazuju na potencijalni gubitak od 6,8% radne snage do 2030. godine, a Hrvatska udruga poslodavaca ističe zabrinjavajuće projekcije do 2050. godine, predviđajući gubitak od 20,6% radne snage. Stručnjaci ističu potrebu jačanja domaće radne snage kroz poticaje i usklađivanje s tržištem rada što uključuje smanjenje poreznih opterećenja za visoke plaće i prilagodbu obrazovnog sustava. Osim toga, cilja se na sektore s visokom produktivnošću poput građevinarstva, poljoprivrede i ICT-a. Naglašava se i važnost stranih radnika za gospodarski rast, dok novi Zakon o strancima donosi promjene poput produženja trajanja radnih dozvola na tri godine. Izazovi u izdavanju dozvola i jezične barijere potiču raspravu o poboljšanju procesa zapošljavanja stranaca. Poduzetnici ističu potrebu za bržim postupcima i online praćenjem statusa dozvola. Suočeni s realnošću, tvrtke se prilagođavaju kroz integraciju stranih radnika, potičući učenje jezika i upoznavanje s kulturom. (Lider)

09.01. (12:00)

Nije sve tako crno

EK: hrvatsko gospodarstvo pokazuje četvrti uzastopni porast optimizma

Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj porastao je u prosincu 2023. za 1,8 bodova u odnosu na studeni, dosegnuvši 109,7 bodova. Najveći optimizam iskazali su poslovni čelnici u uslužnom sektoru, uz znatno bolju ocjenu potražnje i poslovanja u protekla tri mjeseca, Predviđaju dobru potražnju i u prvim mjesecima 2024. godine, što se očitovalo u rastu ukupnog indeksa sektora za 4,1 bod. Industrija također bilježi poboljšanja, posebno u knjigama narudžbi. Indeks sektora porastao za 2,1 bod u odnosu na studeni. Unatoč općem optimizmu, građevinski sektor zabilježio je pesimizam i evidentiran pad indeksa za 0,7 bodova. Ipak, očekuje se povećanje zapošljavanja u narednim mjesecima. Uz to, istraživanje je pokazalo poboljšanje ekonomske klime i u eurozoni i EU. Među vodećim gospodarstvima EU-a najviše s poboljšalo raspoloženje u talijanskom gospodarstvu, prema rastu ESI-ja za 2,6 boda. Blizu su i Njemačka i Španjolska s rastom indeksa za 2,4 boda. U Francuskoj indeks je bio gotovo nepromijenjen u odnosu na studeni. Menadžeri u eurozoni planiraju zadržati postojeći tempo zapošljavanja, dok se neizvjesnost u poslovanju blago smanjila. (Index)

02.01. (00:00)

Godina većih brojki

Prognoze za hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini

I ekonomski analitičar Ivica Brkljača iznio je na Linkedin profilu svoje prognoze za hrvatsko gospodarstvo u godini koja je započela sumirajući ih u sedam točaka (a Lider ih prenosi):

  1. Hrvatski BDP ponovno će rasti iznad prosjeka EU, možda opet u top pet  EU zemalja
  2. Javni dug će pasti ispod granice od 60 posro BDP-a, po prvi put od 2010. godine
  3. Po prvi put u povijesti barem će nam jedna kreditna agencija (Fitch ili S&P) dodijeliti ocjenu A- (high credit quality) za dugoročno zaduživanje
  4. Plaće će nastaviti značajno rasti, i nominalno i realno (povrh stope inflacije). Nominalno će porast opet biti dvoznamenkast
  5. Najviše će rasti plaće u državnom i javnom sektoru. Štoviše, ovo bi mogao biti najveći rast plaća u državnom i javnom sektoru još od ranih 2000-ih. (besramni pokušaj kupovine glasača u super-izbornoj godini ili opravdano dizanje plaća, svatko neka procijeni za sebe).
  6. Mirovine će također značajno rasti, masa izdataka za mirovine će porasti za preko 15 posto (ovo za mirovine i plaće u državnom i javnom sektoru i nije neka prognoza, to već vidimo u planu državnog proračuna za 2024.).
  7. Inflacija će biti osjetno niža nego ove godine, ali i viša od očekivanih 3-4 posto. Ne vidim kako uz sve navedeno (snažan nominalni rast BDP-a, visoki rast plaća i mirovina, visoki državni izdaci) inflacija može biti niža od 3-4 posto, unatoč vrlo visokoj bazi. Jedino ako oplete globalna recesija, a to, barem za sada, ne vidimo.
12.10.2023. (13:00)

Možda to netko ne zna, ali mi imamo i industriju

Šajatović: Liderove nagrade za proizvodne investicije – ponos i frustracija

Zašto ponos? Pa čovjeku je drago kad se pokaže da je tvrdoglavo inzistiranje na nagradama baš za proizvodne investicije bilo utemeljeno. Još nismo naišli na primjer promašene investicije. Frustrira što se odnos prema industriji i dalje ne mijenja. Da nije Liderove akcije ‘Brojimo šlepere s robom za izvoz‘, i dalje bi se u Hrvatskoj brojilo samo koliko je turista došlo i koliko su noći spavali u ovdašnjim krevetima. I dalje nema razumijevanja da je industrija temelj svake uspješne nacionalne ekonomije. Frustrira što država ne želi napraviti finalni korak. Okupiti tristotinjak najpotentnijih proizvodnih tvrtki, pitati ih što im treba da ubrzaju rast. I imati smislene kriterije što posebno poticati. Miodrag Šajatović za Lider.

24.09.2023. (10:00)

Dobro zvuči, loše izgleda

Yanis Varoufakis: Ekonomija zelene tranzicije

Europski zeleni plan – šansa za hrvatsko gospodarstvo

Pogubno odugovlačenje jedan je od uobičajenih odgovora Evropske unije u trenucima najdubljih kriza. Problem nije samo to što nikada nije lako pridobiti 27 premijera ili predsednika država da se slože o bilo čemu. Problem je i u njihovim motivacijama i sklonosti da postavljaju sebi pogrešna pitanja koja ih polako, ali neizbežno vode u prihvatanje štetnih državnih politika. Prošla je cela godina od američkog usvajanja Zakona o smanjenju inflacije, a odgovora EU još nema. Neki tvrde da poređenje nije na mestu jer je EU već imala usvojen evropski zeleni plan i finansijske podsticaje koji se ne razlikuju mnogo od onih Bidenovih. Ali avaj, đavo je u sitnicama: zeleni plan Evropske unije najavljuje ulaganja u vrednosti do 1 triliona evra, ali za razliku od fondova u Bidenovom zakonu, to nije stvarni novac, već samo zamišljeni broj, sličan onome iz Junckerovog plana čijih 300 milijardi evra obećanih novih investicija nikada nije realizovano. Peščanik

02.09.2023. (14:00)

Radno nevrijeme

Klimatske promjene diktiraju nove radne i životne navike

429570

Ljeto na izmaku moglo bi biti indikativno za klimatske promjene, koje više nisu neobvezna projekcija budućnosti, nego su postale stvarnost i sadašnjost. To nameće imperativ da ćemo morati naučiti živjeti i raditi u novim uvjetima, u duljim i toplijim ljetima s većim rizikom od opasnih oluja s orkanskim vjetrovima i ekstremnim oborinama koje prijete poplavama. Promjene će zahvatiti sve – i kućanstva, i državu s njezinim institucijama, i poslovnu zajednicu, piše Goran Litvan za Lider.

  • Raniji početak rada u ljetnim mjesecima poslodavcima bi sigurno donio manju potrošnju energije za klimatizacijske uređaje, a možda i veću produktivnost zaposlenika. Premda će se nekom učiniti pretjeranim, trebalo bi razmotriti mogućnost dvokratnog rada ljeti s obveznom siestom, odnosno odmorom nakon ručka (14 – 17 sati?). Uostalom, nekada davno većina trgovina radila je upravo tako.
  • Veća afirmacija planinskog turizma (pogotovo ljeti, u svježijim područjima Like i Gorskoga kotara); prebacivanje glavne sezone građevinskih radova u hladnije mjesece, a prema potrebi i mogućnostima u rane jutarnje sate, pa možda i u noć. Treba razmotriti novi kalendar školske godine. Modne sezone proljeće/ljeto i jesen/zima bit će zamijenjene proljetno-jesenskom kolekcijom.
  • Velike vrućine i povećana vlaga smanjit će potrebu za konzumacijom mesa, pogotovo crvenog, sa sve većim udjelom laganije hrane s više ribe, povrća i voća. Tu su prilike i za dodatni uzgoj gljiva, ali i morskih algi koje su cijenjeni sastojak azijske kuhinje zbog svoje hranjive vrijednosti. Neke su se morske trave u prošlosti jele na našim otocima i priobalju (kako još svjedoče stariji stanovnici).
  • Energetičarima koji optimiraju upotrebu energije i okolišnim stručnjacima koji će smanjivati ugljikov otisak u većim tvrtkama pridruživat će se klimatolozi. Svi oni imat će svoj dio ekspertize u lansiranju novih proizvoda i procjene njihova vijeka, a manje tvrtke takve će poslove eksternalizirati.

 

 

06.08.2023. (00:00)

Život u Europi bit će sve skuplji, realna zarada će se smanjivati, a kvalitetnih radnih mjesta bit će sve manje

Yanis Varoufakis: Posljedice mjera štednje u Europi

Nova ekonomska kriza čeka se bez modaliteta pomoći najugroženijim grupama | Biznis.rs

Ukupno uzevši, Evropljani su 2008. zarađivali 10% više nego Amerikanci. Prošle godine Amerikanci su zarađivali 26% više nego Evropljani. Članak objavljen nedavno u Wall Street Journalu potvrđuje da su Evropljani sve siromašniji, ne samo kao kolektiv, već i pojedinačno. Taj šokantni preokret posledica je nezapamćenih mera štednje koje su evropske vlade nametale svojim ekonomijama nakon velike globalne krize 2008. godine. Pandemija je izazvala još jednu globalnu krizu koja je oslabila pozicije Evrope u odnosu na Ameriku. Ne samo da je pomoć odobrena u Evropi bila manja od paketa pomoći usvojenog u Sjedinjenim Državama, nego je i ukupni efekat svakog tako utrošenog evra bio znatno manji jer su evropske vlade pomagale pre svega kompanijama, za razliku od Sjedinjenih Država gde je veći deo novca direktno isplaćivan građanima. Peščanik

20.07.2023. (15:00)

Bit će para

Zavladao optimizam: Gospodarska situacija stabilnija, ulagači vide značajne prilike

Čini se kako polako izlazimo iz mračnog razdoblja proteklih nekoliko godina koje je obilježila inflacija, rat i pandemija, zbog čega su ulaganja bila nevjerojatno složena. Najnovije ispitivanje tvrtke koja se bavi financijama Deloitte otkrilo je čvrste znakove optimizma, a skoro 80 posto ispitanika je uvjereno kako će se 2023. pokazati kao dobra godina za povrate, dok Indeks bilježi rast drugo polugodište zaredom. Očekuje se više transakcija, neki ulagači već svjedoče većem broju prilika, a zbog povećane aktivnosti proširit će se i uloga kreditnih fondova u Srednjoj Europi. Sve je više fondova koji uvode ciljeve za dekarbonizaciju, a neki su krenuli i s provođenjem tih ciljeva. Lider

15.06.2023. (09:00)

I oni su siti svega

Kina je na rubu deflacije: opći pad cijena daleko je opasniji od inflacije

Stopa inflacije u Kini u travnju je iznosila samo 0,2 posto, što je za 0,1 postotni bod manje nego što su očekivali ekonomisti. Drugim riječima, potrošnja i investicije u zemlji su i dalje ‘zakočeni’, zbog čega cijene padaju, a sve skupine potrošača suzdržavaju se od potrošnje u očekivanju još nižih cijena. Kinesko gospodarstvo se hladi, umjesto da ubrzava, a kineski statističari objašnjavanju to generalno slabom potražnjom za robama, sirovinama i industrijskim proizvodima te zemlje. Dugoročno, ekonomisti su optimistični po pitanju kineskog gospodarskog rasta. No ako se deflacija ukorijeni, kao što se inflacija ukorijenila na Zapadu, optimisti bi mogli brzo promijeniti svoje mišljenje. Naime, kad počnu padati cijene, s njima gotovo uvijek padaju plaće i investicije. Tportal