Tomaplast proizvodi plastične kapice, a mladi gazda usput skuplja Porine u grupi Ogenj - Monitor.hr
25.06.2022. (17:00)

Glazbenik i poduzetnik ujednom

Tomaplast proizvodi plastične kapice, a mladi gazda usput skuplja Porine u grupi Ogenj

Mala obiteljska tvrtka Tomaplast iz Preloga bavi se brizganjem plastike. Riječ je o poluproizvodima, odnosno plastičnim kapama koje se ugrađuju u elastične podnice za krevete. U vlasništvu je Stjepana i Agneze Mihac i njihovog sina Tomislava Mihca Kovačica. Tomaplast se bavi i izradom novih alata za proizvode od plastike i gume, a u Varaždinskim Toplicama je alatničar koji radi za tvrtku. Na taj način proizvodnja u Tomaplastu je fleksibilna. Primjerice, vlasnici, u slučaju poremećaja na tržištu, mogu preorijentirati proizvodnju za neke druge niše i to je prednost koju ta tvrtka ima. Brine ih kako će podnijeti poskupljenje struje, a i u postkoronskom periodu poskupila je jako sirovina, koja je vezana za naftu. No nekako će izdržati, vele. Inače, Tomislav je vrlo zanimljiv lik. Osim što iz hobija gradi drvene kuće, poluprofesionalni je glazbenik. Živi u Koprivnici, ima autorski etnobend Ogenj, piše tekstove na kajkavskom i svira tamburicu. Prije tri godine Ogenj je osvojio dva Porina za svoj prvi etno album – u kategorijama za najbolji album i za novog izvođača. Lider


Slične vijesti

Danas (07:02)

Tri godine nakon brexita

Analiza BBC-ja: Kako se napuštanje Unije odrazilo na britansku ekonomiju

Ilustracija

Od tada je zemlja prošla kroz pandemiju koronavirusa, a ubrzo je uslijedila energetska kriza. Zbog toga je, piše BBC, bilo teško dešifrirati kakav je točno bio učinak brexita. Najnoviji podaci sugeriraju udar na gospodarstvo, ali na neke neočekivane načine.

  • Trgovina – tvrtke koje trguju s EU suočile su se s novim pravilima, papirologijom i novim provjerama neke robe. Na početku je došlo do pada u količini robe i usluga koju je Ujedinjeno Kraljevstvo izvezlo u EU. Nakon što su riješeni početni problemi opseg izvoza vratio se na razinu prije pandemije, prema službenim podacima. Studija o carinskim klasifikacijama pokazuje da se raznolikost robe koju Britanija izvozi u EU smanjila. Slična je priča i s uvozom, količine su se vratile na razinu prije pandemije. Cijena hrane uvezene iz EU, poput rajčice ili krumpira, porasla, možda čak za 6 posto tijekom 2020. i 2021. A to je sve bilo prije nedavne inflacije. S druge strane, to je domaćim proizvođačima hrane olakšalo pitanje konkurencije; ekonomisti kažu da su možda dobili poticaj od 5 milijardi funti. Trgovinska razmjena nije se oporavila nakon pandemije tako brzo kao u drugim velikim nacijama, postala je manje važna u doprinosu britanskom prosperitetu.
  • Trgovinski sporazumi – U tri godine od brexita sklopljen je ukupno 71 trgovinski sporazum, što je brz napredak, ali u većini slučajeva radi se samo o obnavljaju ugovora. Ujedinjeno Kraljevstvo je potpisalo nove ugovore s Australijom i Novim Zelandom. Vode se razgovori s Indijom i članicama transpacifičkog pakta. Traju dulje nego što su se prethodni ministri nadali. Trgovinski sporazumi s nekim od najvećih igrača, poput SAD-a i Kine, i dalje su nedostižni.
  • Zapošljavanje – Kao rezultat brexita 330.000 radnika je manje. Sektori kao što su transport, ugostiteljstvo i maloprodaja posebno su teško pogođeni. Nedostatak radnika rezultirao je nestašicama robe (koja se nije mogla dopremiti jer je nedostajalo vozača) i povećanjem računa za kupce. Tportal
23.01. (14:00)

Dok mama ima para

Državne intervencije u gospodarstvu? Da, ali odmjerene i fino podešene

Slobodnoj trgovini prijete problemi već viđeni u povijesti, a tvrdim intervencijama država može više odmoći nego pomoći, piše The Economist ne odbacujući državni intervencionizam, ali pozivajući na odmjerenost i međunarodnu usklađenost javnih intervencija u gospodarstvo. Nedavne intervencije temelje se uglavnom na argumentima ‘dojenačke industrije‘ (“infant-industry”). To su nove industrije koje u svojim ranim fazama doživljavaju poteškoće ili su posve nesposobne u natjecanju s etabliranim konkurentima u inozemstvu. Ideja je da, ako država ispravi početni tržišni neuspjeh, nova industrija bi s vremenom mogla sama napredovati. Iako intervencije negdje pomažu, u drugima može svima pogoršati položaj. Lider

17.01. (18:00)

Odnos cijene rada i produktivnosti pokazuje nepovoljan trend

Njemačka je sve manje atraktivna za ulaganja

Symbolbild Deutschland Wirtschaft Produktion Industrie

Njemačka je izgubila svoju privlačnost kao mjesto za ulaganje. Na ljestvici koju je jučer objavio Centar za europska ekonomska istraživanja (ZEW) iz Mannheima, Savezna Republika Njemačka pala je za četiri mjesta – na 18. mjesto od 21 zemlje. Posebno negativnim ocijenjene su: visoke cijene energije, nepovoljna regulativa za poduzeća te visoko porezno opterećenje. Sada je Njemačka odmah iza Francuske. Lošije su plasirane samo Mađarska, Španjolska i Italija. Najbolje uvjete imaju tvrtke u SAD-u, Kanadi, Švedskoj i Švicarskoj. SAD se ističe dobrim ocjenama za čimbenike jeftine energije i zakonskih regulacija koje su pogodne za poslovanje. Međutim, kao čimbenik rizika ZEW  ističe visoku inflaciju: pritisak na cijene i plaće posebno je velik u SAD-u, a negativnim momentima treba pridodati i jak dolar. Što se tiče bodova, čak više bodova od Njemačke izgubile su Austrija i Nizozemska koje imaju problema na području regulacije i energetike. Japan i Švedska zabilježili su najveće poboljšanje. Deutsche Welle

10.01. (13:00)

Alternativa je emigracija

Transfer prema društvu perifernog kapitalizma

Emigracije | kreativnikaos

Novostvoreni tajkuni koje je vlast izabrala da vode privredu to nisu znali ili nisu mogli. Uništavali su firme kojih su se domogli, špekulirajući zemljištima i slično. To je proces koji se danas i poluslužbeno zove “pljačkaškom privatizacijom“. Što mu je bila alternativa? Pokazalo se da strani vlasnici, koje je izabralo “slobodno tržište”, bolje vide što ovoj zemlji treba od neuspješne domaće buržoazije. Ponovno je stvorena struktura društva perifernog kapitalizma. Štoviše, njega vladajući prikazuju kao uspjeh “euroatlantskog” integriranja zemlje, što je proces koji ovih dana bilježi nove pobjede s pričama o uspjehu graničarskog položaja i uvođenja zajedničke valute sa zemljama kapitalističkog centra. Umjesto Krajine pobunjenih Srba dobili smo cijelu Hrvatsku kao krajinu. Predziđe kršćanstva postajemo tek sada, uza sav prljavi posao koji graničari moraju raditi. Naš kapitalizam ponovno je ovisničkog tipa, on opet stvara kompradorsku buržoaziju (sve manje) i kompradorsko činovništvo (sve više). Postajemo “društvo za drugo društvo” sa slabo razvijenom radničkom klasom i velikom armijom rezervne radne snage – za druge. Novosti

08.01. (20:00)

Zelena ulaganja i gradnja suhih luka

Uttar Pradesh summit: Novi indijski motor razvoja

UTTAR PRADESH GLOBAL INVESTORS SUMMIT- New India's Growth Engine - YouTube

Uttar Pradesh Global Investors Summit 2023., koji će se održati od 10. do 12. veljače 2023. u Lucknowu u Indiji, vodeći je investicijski samit savezne vlade Uttar Pradesh. Okupit će kreatore politika, korporativne čelnike, poslovna izaslanstva, akademsku zajednicu, think-tankove te političko i vladino vodstvo iz cijeloga svijeta kako bi zajedno istražili poslovne mogućnosti i stvorili partnerstva. UPGIS 2023 je inicijativa usklađena s vizijom indijskog premijera Narendre Modija da Indiju učini gospodarstvom vrijednim pet trilijuna američkih dolara. Vlada Uttar Pradesha postavila je cilj da tu saveznu državu pretvori u gospodarstvo vrijedno trilijun američkih dolara u sljedećih pet godina. Premijer Modi otvorit će UPGIS 10. veljače, indijski ministar unutarnjih poslova Amit Shah i ministar obrane Rajnath Singh prisustvovat će mu 11. veljače, a predsjednica Indije Droupadi Murmu 12. veljače. UPGIS-u će prisustvovati i predstavnici 20 najrazvijenijih zemalja, ali i 20 zemalja u razvoju. U programu će sudjelovati više od 10.000 izaslanika. Lider

03.01. (20:14)

Nezadovoljstvo i pesimizam

Većina Amerikanaca očekuje ekonomske teškoće i u 2023.

America isn't feeling great about 2023 | Ipsos

Velika većina Amerikanaca očekuje ekonomske teškoće i u novoj godini, nakon visokih troškova života i inflacije koji su im zagorčali 2022., pokazalo je Gallupovo istraživanje. Gotovo 80 posto ispitanika očekuje da će 2023. donijeti veće ekonomske teškoće nego 2022., a dvije trećine njih prognozira snažan rast cijena, utvrdio je Gallup u anketi provedenoj od 5. do 19. prosinca prošle godine. Nešto više od polovine ispitanika očekuje i veću nezaposlenost, problem kojeg je SAD bio pošteđen u 2022., navodi američka savjetodavna tvrtka. Još više anketiranih očekuje veće poreze u 2023., čak 80 posto njih, a gotovo isti postotak njih predviđa i još veći proračunski manjak nego u 2022. godini. Pesmizam prevladava i u prognozama za tržišta dionica, pa tako 63 posto ispitanika očekuje pad na burzama. 24sata

03.01. (14:00)

"Generalni oporavak i rast gospodarstva očekujem krajem 2023., početkom 2024."

Poznati hrvatski znanstvenici, IT-jevci i poslovni ljudi: Što nam donosi 2023.?

What Does Data and Analytics Need for 2023? Forrester Shares Predictions

  • Godina 2023. bi nam, nažalost, mogla biti jednako turbulentna kao i 2022. Recesiju već gotovo svi očekuju, geopolitička žarišta se povećavaju, a inflacija je još uvijek visoka pa će centralne banke i dalje biti prisiljene držati kamatne stope visokima, što opravdava očekivanja o recesiji. Neizvjesnost je, stoga, ključna riječ s kojom ulazimo u 2023. (politički ekonomist Vuk Vuković, Sveučilište u Oxfordu)
  • Očekujem značajne napretke u više područja biomedicine. U ovoj je godini otkriveno da je Epstein-Barrov virus (koji uzrokuje mononukleozu) glavni uzročnik multiple skleroze pa je za pretpostaviti da će se u 2023. krenuti s izradom cjepiva i lijekova protiv tog virusa. U budućnosti će umjetna inteligencija u medicini biti još važnija i donosit će veće koristi. (Janoš Terzić, Katedra za imunologiju i genetiku, Medicinski fakultet u Splitu)
  • Svjedočili smo nezamislivo brzom napretku u razvoju mRNA cjepiva pa će biti zanimljivo vidjeti u kojem smjeru i protiv kojih bolesti će se takva cjepiva dalje razvijati. Još jedan uzbudljiv napredak mogao bi se dogoditi u terapijama za uređivanje gena pomoću tehnologije CRISPR, koja se još naziva “genetskim škarama” i za koju je dodijeljena Nobelova nagrada 2020. godine. Ona bi mogla biti ključna u liječenju genskih poremećaja i drugih bolesti, uključujući neke vrste raka, HIV/AIDS i dijabetes tipa 1. (molekularna biologinja Iva Tolić, Institut Ruđer Bošković)
  • Dugoročno gledano, ja sam optimist. Pred nama jesu veliki, teški i ozbiljni izazovi i prijetnje, kao što su globalno zatopljenje, odnos Kine i SAD-a te potencijalne negativne posljedice brzog razvoja umjetne inteligencije. No vjerujem da ćemo dugoročno prevladati te izazove i da će nam razvoj umjetne inteligencije donijeti puno toga dobroga. (fizičar Marin Soljačić, Massachusetts Institute of Technology) Index
30.10.2022. (22:00)

Što će na ovo reći Giorgia Meloni?

Ekonomski i demografski pokazatelji potvrđuju da Italija ima višestruku korist od imigranata

Italija: Spašeno gotovo 20.000 imigranata | Imigranti Vijesti | Al Jazeera

Zbog drugih gorućih tema poput rata u Ukrajini, energetske krize i ekonomskih nevolja, imigracija trenutno nije centralno pitanje italijanske politike. Tokom predizborne kampanje Meloni, za koju se znalo da pobjeđuje, nije imala ni potrebe da ga akcentira. No, imigracija je uvijek aktuelna tema na ovdašnjoj političkoj sceni, dramatično podijeljenoj na desnicu i ljevicu i po ovom pitanju. Zato je važno govoriti o ovoj temi racionalno i utemeljeno, na bazi demografskih, ekonomskih i socijalnih podataka. A što brojke zapravo kažu i da li su imigranti opasni po italijansko društvo i koliko uistinu koštaju državnu kasu? …Stranci su donijeli u državnu kasu 1,4 milijarde eura više nego što su koštali. Autori studije predviđaju da će u budućnosti ta razlika biti još veća zbog niza okolnosti, ali prije svega zato što se obrađeni podaci odnose na pandemijsku 2020. godinu kada su sveukupni državni izdaci bili puno veći, a prihodi manji. Aljazeera

12.10.2022. (22:00)

50. godišnjica međusobnog priznanja

Njemačka i Kina – od velikog prijateljstva do još većeg nerazumijevanja

Symbolbild Deutschland China

Koja zemlja je glavni trgovinski partner Njemačke? Kina, već šest godina. Iz koje zemlje na njemačke fakultete dolazi najveći broj studenata? Iz Kine. U zadnjem semestru ih je došlo točno 43.629. S kojom zemljom je Njemačka svoje odnose podigla na razinu „sveobuhvatnog strateškog partnerstva”? S Kinom. Na stranici njemačkog Ministarstva vanjskih poslova govori se o „velikoj raznolikosti i intenzivnosti” u njemačko-kineskim odnosima. Ali istina je i to da je Kina Njemačkoj ne samo partner i konkurent, već i „sustavni protivnik”. Politički vjetar promijenio je smjer i postao oštriji. Nekada je veliki broj delegacija s obje strane neprestano dolazio i odlazio u Njemačku i Kinu. Danas su susreti njemačkih i kineskih političara rijetki. Bez obzira je li riječ o prijetnjama Tajvanu, progonu ujgurske manjine, snažnom pritisku na demokratski pokret u Hong Kongu ili agresivnoj politici Pekinga na Južnom kineskom moru: potencijal za sukob Njemačke s Kinom raste. A sličnosti blijede. Deutsche Welle

22.09.2022. (19:00)

Teška vremena, prijatelu moj, đavo ih odnio

Fabris Peruško: Iduća godina bit će teža od prve COVID godine

Iako su pritisnuti teškim uvjetima poslovanja, predsjednici uprava i direktori najboljih hrvatskih tvrtki nadaju se da će se uspjeti izboriti s inflacijom, visokim cijenama energenata i sirovina, ali i sve skupljim radom. Pred Fortenovom je vrlo teško poslovno razdoblje, no vjeruju da će uspješno odoljeti svim izazovima. Da im nade nisu neutemeljene pokazuju i poslovni rezultati. Odlične poslovne rezultate generirali su usprkos negativnim utjecajima inflacije na rast cijene rada, energenata i sirovina te, posljedično, rasta troškova u cijelom lancu dobave. U narednom će razdoblju zato biti usmjereni na zaštitu zaposlenosti. U prilog ide i konverzija eura, jer će eliminirati valutni rizik duga. Lider