Trump protiv Bidena 2.0 - Monitor.hr
15.08.2022. (17:00)

Ponovni okršaj djedova

Trump protiv Bidena 2.0

Ako se Trump kandidira, onda će u teoriji to učiniti i Biden. Unatoč tome što je u dobi od 79 godina najstariji političar na toj dužnosti, Biden misli da ima povijesnu misiju osloboditi Sjedinjene Države od Trumpa. I tako, pošto su preživjeli napete izbore 2020. koji su u trenucima nalikovali na noćnu moru, Amerikanci bi ih mogli proživjeti još jednom. Kandidati će tada zamijeniti uloge – predsjedničku dužnost će braniti Biden, koji će tada imati 81 godinu, a izazivač će biti 78-godišnji Trump. S obzirom na Trumpove konstantne laži da je pobijedio na izborima 2020. i nedvojbene dokaze da je imao ulogu u poticanju nasilnog napada na Kongres 6. siječnja, novi okršaj bio bi ružan. Racija FBI-a na Trumpovu imanju Mar-a-Lago prijelomni je trenutak koji bi, ironično, mogao koristiti objema stranama. Index


Slične vijesti

Jučer (22:00)

Očito nisu čitali Hegela

Žižek: Zli ljudi i plemeniti duhovi

Na komemoraciji Čarliju Kirku u Arizoni 21. septembra njegova udovica je oprostila ubici, ali ne i Tramp koji je Kirka opisao kao „misionara plemenitog duha u velikoj, velikoj misiji“. Zatim je nastavio: „Nije mrzeo svoje protivnike. Želeo im je najbolje. Tu se nisam slagao sa Čarlijem. Ja mrzim svoje protivnike i ne želim im najbolje.“

Ta očigledna nedoslednost je ključna karakteristika trampovskog univerzuma. Tramp naravno nije „plemenit duh“: on mrzi svoje protivnike i smatra ih smećem koje treba satrti. Međutim, da bi nekako opravdao svoju brutalnu mržnju potrebna mu je figura poput Kirka kao dobrog čoveka koji želi najbolje čak i svojim neprijateljima. (To je pomalo kao kod hrišćana kojima je potreban dobri Hrist, čija smrt opravdava brutalni progon antihrišćana.) Zato Kirka treba uzdići u figuru mučeništva gotovo božanskih razmera. To uzdizanje je samo naličje brutalnosti trampovskog etosa.

Stav da naprosto nećete da slušate svog protivnika (ako ste jači od njega) danas stalno srećemo u visokoj politici – pa čak i u filozofiji. Jedna od standardnih kritika Hegela kaže da pojam dijalektičkog progresa podrazumeva potrebu da se razmišlja i iznese svaka posledica određene misli ili stava… Slavoj Žižek za Peščanik

Prekjučer (14:00)

Prije da je jedan od negativaca iz knjiga drugih nobelovaca

Velik dio apokaliptičnog terora u današnjem svijetu utjelovljuje upravo predsjednik Sjedinjenih Država, koji toliko želi Nobela za mir

To što je Obama sa sumnjivim zaslugama primio ovu nagradu, kao i niz dubioznih biših dobitnika među kojima su i, primjerice, Yasser Arafat i Henry Kissinger, a nije recimo Mahatma Gandhi, dovoljno govori o dvojbenim vrijednostima koje ona predstavlja, pa nije potpuno nezamislivo i to da bi je mogao dobiti i Donald Trump. Komisija će lako uočiti da netko tko se naziva “predsjednikom mira” ima drugačije ideje na pameti kad svoje Ministartvo obrane preimenuje u Ministarstvo rata. Ili kad izvan vlastitih teritorijalnih voda raketira brodove na kojima plove ljudi koje je proglasio teroristima i/ili krijumčarima droge bez sudskog procesa kojime bi taj postupak opravdao. Da će Komisija imati drugačije ideje moglo se već prepostaviti i dan ranije kad je nagradu za književnost odnio tmurni mađarski pisac, genijalni László Krasznahorkai, a u navodu obrazloženja stoji da ju je zaslužio “vizionarskim opusom koji usred apokaliptičnog terora potvrđuje moć umjetnosti.” Ivan Laić za Ravno do dna

Utorak (19:00)

Daj Nobela ako želiš živjeti

Klasić: Trump nije mirotvorac. On je biznismen, ucjenjivač… Može vas sutra sravniti sa zemljom

Povjesničar Hrvoje Klasić ocijenio je za N1 da je napad Hamasa 7. listopada šokirao svijet, ali i ostavio Izraelu gorak okus zbog globalnih pro-palestinskih prosvjeda. Smatra da je Hamas izgubio potporu u Gazi, ali je stekao onu na Zapadnoj obali. Klasić sumnja da je Izraelov cilj samo uništenje Hamasa, te upozorava da je Gaza na rubu uništenja. Uspoređujući Trumpa s “ucjenjivačem”, kaže da je njegov 20-točaka plan temelj pregovora, ali i potencijalna prijetnja miru: “Ironično, svjetski mir danas ovisi o Donaldu Trumpu, a Nobel za njega bila bi sramota za svjetski poredak.”

05.10. (14:00)

Kad se predsjednik boji punka više nego tenkova

Punk protiv predsjednika – kad rifovi marširaju na Washington

rumpov obračun s navodnim „teroristima“ iz Antife u Portlandu zapravo je sukob s idejom koja se rodila u američkom punku 1980-ih, među bendovima poput Dead Kennedys, MDC i Black Flag. Antifa u SAD-u nije organizirana struktura, nego mreža aktivista koja baštini antirasističke i antifašističke akcije skinhead pokreta i HC scene. Od Pussy Riot do Toma Morella, glazbenici su ponovno na prvoj crti kulturnog otpora – s porukom „No Trump, No KKK, No Fascist USA“. Ravno do dna donosi cijeli popis

04.10. (09:00)

Prijetnje dođu i odu, smijeh ostaje

Satira protiv autoritarizma: Usporedba Trumpa i Putina po pitanju medijskih sloboda

Tvorac ruskog satiričnog showa Kukly uspoređuje napade Donalda Trumpa na američke komičare s Putinovim gašenjem emisije u Rusiji. Naglašava da satira razotkriva istinu i štiti demokraciju, dok autoritarni vođe pokušavaju ugušiti smijeh. Iako Trump pokazuje autoritarne sklonosti, američke institucije ograničavaju njegovu moć, za razliku od Putina koji je potpuno podredio Rusiju sebi. Trump je u napadima na neistomišljenike daleko izravniji. Ne skriva da se sveti svojim političkim protivnicima. Šenderovič savjetuje komičarima da ostanu čvrsti, jer smijeh ostaje nezaustavljiv i ključ slobode govora. Možda je Jimmy Kimmel poljuljan, ali Jon Stewart je na TV-u već 30 godina i nitko ga nikad nije smijenio. N1

23.09. (20:00)

Ekipa sumnjivih namjera na znanstvenom terenu

Paracetamol, leukovorin i autizam – što kaže znanost, a što politika

Znanstvena istraživanja ne potvrđuju vezu paracetamola i autizma, dok folna kiselina ostaje ključna u trudnoći, a leukovorin može pomoći malom dijelu djece s potvrđenim metaboličkim deficitom. Cjepiva uopće nisu tema službenih dokumenata, ali Trump ih je ubacio radi političkog performansa, spominjući i Amiše kao mitološki „dokaz“ bez autizma. Posljedica takvih istupa je širenje nepovjerenja i skretanje pažnje s važnih istraživanja, dok pseudoznanost dobiva prostor, a znanost ostaje zakinuta za sredstva i fokus. Igor Berecki za Bug

 

23.09. (16:00)

Kad filter za mozgove postane cjediljka za populizam

Vizek o uskraćivanju radnih viza Indijcima: Jedna Amerika živi od globalnog talenta i zna da bez njega ne može, a druga se od toga želi zaštititi viznim barijerama

Kontroverzna odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da odreže naknadu od 100 tisuća dolara za izdavanje vize H-1B, dokumenta uz pomoć kojega je velik broj Indijaca i Kineza iz visokotehnoloških sektora dug niz godina obogaćivao američku ekonomiju i društvo, mogla bi unijeti korjenite promjene u način na koji funkcionira SAD. Naime upravo su Indijci najbrojniji korisnici ovog viznog programa i na njih se odnosi i do 75 posto od ukupno 85 tisuća viza H-1B što se izdaju godišnje. Američko visoko obrazovanje do sada služilo kao najvažniji ulazni filtar globalnog talenta: mladi ljudi najprije dođu studirati, zatim kroz OPT, a potom i kroz vize H-1B ostanu u SAD-u raditi i doprinositi američkoj ekonomiji. To ujedno pogoduje i korporacijama. Kao i kod carinske politike, i kod ove odluke o imigracijskoj politici, ključni motiv za njenu promjenu nije kalibriranje reguliranje stanja na tržištu rada, već nešto što zadire puno dublje u američki identitet – vrijednosni sustav. Maruška Vizek o svom iskustvu iz Seattlea, za tportal.

22.09. (22:00)

Kultura otkazivanja, sada i s mecima

Pojmovi kao što su Ustav i demokracija Trumpa samo sputavaju u onome što si je davno zacrtao postići, a to je postati diktatorom

Metak koji je ubio Charlieja Kirka uzeo je više od života jednog online širitelja mržnje, seksizma i rasne netrpeljivosti. Premda je politička inklinacija njegovog ubojice, 22-godišnjeg Tylera Robinsona potpuno nejasna, kako je često slučaj s mladićima njegovih godina, s obje strane ideološkog spektra uslijedile su optužbe da pripada onima drugima, a bez ikakvog dokaza administracija predsjednika Donalda Trumpa odlučila je za atentat optužiti radikalnu ljevicu i krenuti u križarski rat protiv svojih neistomišljenika. Sam Donald Trump je utjelovljenje borca protiv političke korektnosti i u Bijelu se kuću vratio djelomično upravo i kao borac protiv tzv. “cancel kulture”. Ali prvom prilikom koja mu se pružila i sam je preuzeo oružje te iste kulture kad mu je poslužilo da stane na kraj onima koji su spremni kritizirati njega i njegovu agendu.

Treba biti jasno da je Trump po svim mjerilima nepopularan predsjednik svugdje izvan kruga svoje tvrdokorne baze, makar je i tamo pokušajem zataškavanja slučaja Epstien uspio izgubiti auru nedodirljivosti. Čvrsta ekonomija koju je obećavao i koja mu je donijela pobjedu na izborima daleko je od realizacije, a za to su najviše zaslužni njegovi vlastiti potezi poput divljanja s uvođenjem carina i masovnim deportacijama imigranata. Cijena života u Americi umjesto da pada samo nastavlja s rastom, a birači to osjećaju više nego ideološke podjele. Ivan Laić za Ravno do dna

19.09. (16:00)

Kad daljinski više ne bira program

Hollywood na MAGA pogon: Progresivni glasovi zamijenjuju se reality showom i biblijskim blokbusterima

Smrt Roberta Redforda simbolizira kraj liberalne Hollywoodske ere. Američka industrija zabave sve se više okreće desno, ukidajući emisije kritičara Trumpa poput Kimmela i Colberta. Medijski konglomerati, povezani s Trumpom, prestrukturiraju programe i vlasništvo, dok DEI inicijative nestaju. Streaming i ekonomski pritisci potiču razvoj religioznog i konzervativnog sadržaja, poput „Sound of Freedom“. Hollywood danas više traži sigurnu zaradu nego društvenu kritiku, a opstanak znači uklapanje u MAGA ideologiju. DW