Trumpov pokušaj odgode izbora neće uspjeti, ali duboko je opasan - Monitor.hr
31.07.2020. (16:30)

Trumpokracija

Trumpov pokušaj odgode izbora neće uspjeti, ali duboko je opasan

Redovit izbor predsjednika nije samo američka tradicija, nego je zapisan u zakonu: izbori se održavaju svake četiri godine, u utorak nakon prvog ponedjeljka u studenom. To se može promijeniti samo većinom glasova u Kongresu; Trump o tome ne odlučuje. Trump vjerojatno ni ne zna da – u slučaju da do 20. siječnja iduće godine Amerika teoretski ne održi izbore – predsjednik više ne bi bio on, nego bi u Bijelu kuću uselila Nancy Pelosi. Predsjednica Zastupničkog doma bi silom zakona postala 46. predsjednica Sjedinjenih Država nakon isteka mandata Trumpa i potpredsjednika Mikea Pencea. Kladim se da Trump o ovome nije razmišljao kad je potegnuo ‘odgodu izbora’, piše Đivo Đurović.


Slične vijesti

Danas (07:00)

Nitko nije ravnodušan

Hollywood i glazbene zvijezde podijeljene oko Trumpa: Jedni ga otvoreno obožavaju, drugi ga ne mogu smisliti

Donald Trump uživa neočekivanu podršku među zvijezdama poput Mel Gibsona, Sylvestera Stallonea, Jona Voighta, Nicki Minaj i 50 Centa. Minaj se proglasila “najvećom Trumpovom obožavateljicom” i nastupila s njim na pozornici. S druge strane, brojni poznati kritičari ne štede riječi: George Clooney, Meryl Streep i Robert De Niro otvoreno ga napadaju, a Bruce Springsteen, Katy Perry, Glenn Close i Stephen King aktivno prosvjeduju protiv politike ICE-a i Trumpovih postupaka prema imigrantima. DW

Jučer (21:00)

Može ignorirati politiku, tržišta baš i ne

Trump ne popušta zbog političkih pritisaka, već kad se uzdrmaju obveznice i dolar

Teza TACO („Trump always chickens out“) ne objašnjava Trumpova povlačenja odjednom zbog političkih pritisaka, nego zbog reakcija financijskih tržišta. Ključni okidač nisu protivnici ni mediji, već rast prinosa na američke državne obveznice i slabljenje dolara, što izravno pogađa najveću ranjivost SAD-a: golemi javni dug financiran privatnim i savezničkim kapitalom. Trump može ignorirati političku galamu, ali ne i obvezničko i devizno tržište. Unatoč retorici moći, američku politiku ograničavaju financijska međuovisnost, tržišta i demokratske institucije, a ne volja jednog čovjeka, podsjeća Velimir Šonje za Ekonomski lab.

24.01. (15:00)

Nama su svi saveznici. Dok nisu

Trump i kraj starog poretka: Europa između prkosa i ovisnosti

Donald Trump u samo tjedan dana radikalno je uzdrmao transatlantske odnose prijetnjama carinama, otvorenim pritiscima na saveznike i najavama preuzimanja Grenlanda. Europski čelnici sve otvorenije govore o kraju poretka temeljenog na pravilima i gubitku povjerenja u SAD kao pouzdanog saveznika. Dok neki zagovaraju prkos i veću europsku autonomiju, drugi biraju oprez zbog američke vojne i ekonomske moći. Unatoč povremenim povlačenjima, Trumpova administracija poručuje da će nastaviti s “maksimalističkim” pristupom dok ne naiđe na ozbiljan otpor. AP, Index

21.01. (17:00)

Not great (again), not terrible

Godinu dana Trumpova drugog mandata: burze rastu, realno gospodarstvo kaska

Godinu dana nakon što je Trump najavio „zlatno doba“ američkog gospodarstva, burzovni indeksi snažno rastu, ponajviše zahvaljujući bumu umjetne inteligencije i velikim tehnološkim kompanijama. Međutim, realno gospodarstvo pokazuje slabije rezultate: nezaposlenost raste, industrija gubi radna mjesta, a visoki troškovi života ostaju glavni problem građana. Carine su povećale prihode države i smanjile trgovinski deficit, ali su najveći teret pale na američke potrošače. Inflacija se smirila, no javni dug i nepovjerenje građana u Trumpovu ekonomsku politiku rastu. DW

21.01. (14:00)

Doživotno. Optimistično

Trump osniva „Odbor za mir“ s doživotnim mandatom i globalnim ovlastima, izvan okvira UN-a

Donald Trump pokušava proširiti mandat tzv. Odbora za mir (BoP), tijela koje je UN prvotno odobrio isključivo za Gazu, u globalnu instituciju pod njegovim doživotnim vodstvom. Nova povelja BoP-a ne spominje Bliski istok, daje predsjedatelju iznimne ovlasti te uvodi članstvo temeljeno na pozivu i uplati od najmanje milijardu dolara. Stručnjaci upozoravaju da je riječ o izravnom izazovu Ujedinjenim narodima i mogućem kršenju međunarodnog prava, ovisno o tome koliko će se država priključiti. DW

20.01. (17:00)

Svi bi odjednom u susjedstvo Djedu Mrazu

Raos: Grenland je jedina točka na kojoj se preklapaju američka sigurnost, euroatlantski prostor i arktička geografija

Otapanje arktičkog leda nije samo ekološki proces, nego duboka geopolitička transformacija, jer sjeverni morski put uz rusku obalu već sada skraćuje pomorske rute između Europe i Azije za tisuće kilometara u odnosu na Sueski kanal. Dugoročno bi transpolarna ruta mogla postati realna opcija za globalnu trgovinu, a onaj tko kontrolira te rute, ne kontrolira samo logistiku, nego i vojnu projekciju moći. To su još prije prepoznali Rusi koji su krenuli s obnovom vojnih baza na Arktiku. Grenland nije vrijedan samo zbog svog položaja jer je iznimno bogat resursima. Trump teško da može kupiti Grenland jer bi trebao potvrdu Kongresa i Senata, ali zato može postupno jačati funkcionalne kontrole kroz baze, infrastrukturu, nadzor ruta i sigurnosne sporazume, a Danskoj ostaviti formalni suverenitet. Višeslav Raos za tportal

19.01. (09:00)

EU, pomagaj!

Trumpove ideje s Grenlandom daju krila drugim državama koje bi se rado proširile svojatajući tuđi teritorij…

Za Hrvatsku je posebno znakovito da na popisu onih koje Trump proziva i kažnjava nema Italije i Mađarske. Neki od vodećih političara tih, inače prijateljskih država, već desetljećima otvoreno svojataju hrvatski teritorij. Često bez reakcije vladajućih političkih struktura. U slučaju raspada NATO-a i EU-a ove dvije države mogle bi biti američki saveznici na europskom tlu. U situaciji kad nema međunarodnog prava i kada se teritorij otima, neki bi mogli pomisliti da je uz pomoć ‘velikog brata’ vrijeme da se krene u neka nova osvajanja i stvaranje nekih novih velikih Italija, Mađarski, Srbija…Hrvatska toga u svakom trenutku mora biti svjesna. Boris Jokić za tportal

17.01. (18:00)

Kad se već kiti tuđim perjem...

Nakon što je nobelovka dala svoju medalju Trumpu, krenuli memeovi

Komitet koji dodjeljuje tu čast bio je primoran obavijestiti javnost da su “Nobelova nagrada i njezin dobitnik neodvojivi” i da to ako netko svoju medalju podari nekome drugome, sam taj čin ne čini drugu osobu tu nobelovcem. Nakon što mu je FIFA uručila impromptu osmišljenu i bezvrijednu nagradu za mir, Trump se sad okitio i tuđim Nobelom, a zanimljivo je da je upravo on na čelu pokreta koji se zalagao da se na dječjim natjecanjima ne dodjeljuju svima “trofeji za sudjelovanje”, već samo pobjednicima. Cijeli cirkus s uručivanjem medalje upravo djeluje kao ultimativni “trofej za sudjelovanje”. Ravno do dna donosi najbolje memeove (poput naslovnog Porina).

12.01. (14:00)

Kad ilustracija kaže više od priopćenja

Provokativna naslovnica slovenskog ‘Objektiva’ prikazuje Trumpa s brčićima od nafte

Ilustracija slovenskog časopisa aludira na tvrdnje da je američka intervencija motivirana kontrolom venecuelanske nafte. Usporedbe Trumpa s Hitlerom prate ga godinama, osobito zbog retorike o imigraciji, što on odbacuje. Dodatnu simboliku naslovnici daje činjenica da dolazi iz Slovenije, rodne zemlje Melanije Trump. Naslovnica je naišla na različite reakcije. Newsweek

10.01. (20:00)

Moja soba, moja pravila

Vedrana Pribičević: Trumpovo pozivanje na Monroeovu doktrinu nastavak je “teenage civilizacije” SAD-a

Ekonomska analitičarka Vedrana Pribičević tumači Trumpovo aktualno pozivanje na Monroeovu doktrinu (koju on duhovito zove “Donroeova”) kao nastavak američkog obrasca “teenage civilizacije”. Doktrina iz 1823. nije bila izraz snage, nego nesigurnosti mlade države bez provedbene moći i institucija – samo identitetska crta: “ovo je naša hemisfera”. Održala se zahvaljujući britanskoj floti, a nikad nije prerasla u stabilan poredak. Trump je danas koristi kao simbol za intervencije, nastavljajući isti obrazac – ad hoc moć bez institucionalnog dizajna. N1