U Europi najviše čitaju Švicarci, Luksemburžani i Skandinavci, Hrvati ispod prosjeka - Monitor.hr
25.08.2024. (20:00)

Brza vremena zahtijevaju brze aktivnosti

U Europi najviše čitaju Švicarci, Luksemburžani i Skandinavci, Hrvati ispod prosjeka

U prosjeku u EU 53% ljudi pročita barem jednu knjigu godišnje, a u Hrvatskoj samo 42%. Na vrhu su Švicarci s 81%, pokazuju noviji podaci od Eurostata. Izvješće pokazuje još nekoliko zanimljivih podataka, primjerice, da mladi čitaju više od starijih te da žene čitaju više nego muškarci. Mladi možda ne čitaju dovoljno knjige, ali čitaju nešto drugo u puno kraćim formatima. Trajanje pažnje značajno se skratilo, a to je primjetno čak i kod starijih. Mi smo naprosto bombardirani hrpetinom dostupnih informacija i rijetko tko od nas ima vremena i živaca pročitati 300 stranica u komadu – jedno je od mogućih objašnjenja zašto se tako malo čita kod nas. Index


Slične vijesti

Četvrtak (16:00)

Piši globalno, prosi lokalno

Književnost je prestala biti isključivo stvar talenta i postala je borba za pozornost

Suvremena književnost nastaje u procjepu između tržišnih pritisaka i državnih potpora, dok se autori za vidljivost bore na društvenim mrežama, često neovisno o nakladnicima. Iako je sustav demokratiziran lakšim izdavanjem, nestali su globalni bestseleri, a pozornost čitatelja fragmentirana je utjecajem algoritama. Domaći pisci suočavaju se s novim izazovom: globalizacijom i mladom generacijom koja sve više čita na engleskom jeziku. Književna vrijednost tako se neprestano nadmeće s trendovima s TikToka, dok budućnost nacionalnih književnosti ovisi o prilagodbi novim digitalnim navikama i infrastrukturnim ulaganjima. HRT

Četvrtak (10:00)

Knjiga izgleda cool

Postnikov: Novi trend čitanja, naime, nalaže da knjige uglavnom čitaju žene, a viralne kampanje promocije čitanja odgovor su na manosferu

Dok navika čitanja opada, pregažena profitima i algoritmima, zapadni mediji javljaju – evo još jednog paradoksa – da je čitanje u trendu kao nikada ranije. Štoviše, toliko je u trendu da svaki celebrity koji drži do sebe sada u ruci drži i knjigu. Dua Lipa je pokrenula book club Service95, svakog mjeseca preporučuje novi naslov – Margaret Atwood, David Szalay, Patti Smith, ukratko: sasvim solidni izbori – a u oktobru nastupa kao gostujuća selektorica Londonskog književnog festivala.

Današnji čitalački trendovi galopiraju digitalnim prostranstvima, društvenim mrežama i novim medijima. Instagram je imao svoj bookporn: knjige na policama, police na fotografijama, sve u kombinaciji s odgovarajućim filterima. S pauze se vraćamo – znate nas, jebiga – s lošim vijestima. Rodna emancipacija samo je jedna strana velikog čitalačkog trenda: u redu, žene čitaju, ali tko trend diktira? Modne kompanije, dakle. Holivudski studiji. Supermodeli, glumice, popularne pjevačice. Trend čitanja djeluje kao odgovor na algoritamski horor manosfere i na sve one influencere za koje ne znaš jesu li jadniji ili opasniji dok bildaju bicepse, rearanžiraju klavikule i sriču abecedu mizoginije. Boris Postnikov za Novosti

22.02. (18:00)

Raspored im je ionako slobodan

Knjižnica u Remetincu: 6128 knjiga za rehabilitaciju i vezu s obitelji

Knjižnica Zatvora u Zagrebu, točnije Remetincu, raspolaže s 6128 knjiga u 16 kategorija, a između 20 i 30 posto zatvorenika redovito ih posuđuje. Najčitaniji su krimići, ljubići, i psihološka literatura, self-help ili pak o sportu, a dostupni su i zakoni, vjerske knjige te naslovi na stranim jezicima. Zatvorenici mogu raditi kao knjižničari uz naknadu, a čitanje je dio rehabilitacijskog programa. Poseban projekt omogućuje roditeljima da čitanjem bajki ostanu povezani s djecom, čime knjiga postaje most između zatvorskih zidova i obiteljskog života. tportal

26.01. (15:00)

Više skrolanja, manje listanja

Post-literarno društvo: kad algoritmi čitaju bolje od nas

Američki novinar Nicholas Carr upozorava na rađanje „post-literarnog društva“ u kojem knjige, književnost i humanističke vrijednosti gube utjecaj pred STEM elitom Silicijske doline. Primjeri poput Sama Bankman-Frieda ilustriraju kulturu koja smatra čitanje zastarjelim, dok digitalna revolucija i AI smanjuju sposobnost duboke koncentracije i kreativnosti. Generativni AI nudi parodiju stvaralaštva, zamjenjujući tradiciju statistikom i algoritmima, dok kultura brze informacijske potrošnje potiče površnost i neznanje. Ipak, Carr ostavlja tračak nade: čak i u zatvoru, SBF može ponovno otkriti vrijednost dubokog čitanja i ljudskog izraza. Bug

13.12.2025. (22:00)

TikTok ili Tolkien? Izbor između skrolanja i čitanja

Iako dječje izdavaštvo cvjeta, udio mladih koji čitaju iz užitka dramatično pada

Od 1984. do 2023. godine, udio 13-godišnjaka koji „nikada ne čitaju“ porastao je s 8% na 31%, dok je broj svakodnevnih čitatelja pao s 35% na 14%. Uzroci su društvene mreže, pametni telefoni, preopterećenost školskim obavezama i smanjena važnost beletristike u obrazovanju. Ipak, grafički romani i platforme poput BookToka pokazuju da strastveni čitatelji još postoje. Preporučuju se knjige poput Harryja Pottera, Narnije, Elmera i blagdanskih priča za poticanje ljubavi prema čitanju. Index… komentiraju na Forumu

24.09.2025. (16:00)

Bitno je da čitaš – format je samo začin

Knjiga na papiru jača mozak, e-čitač ubrzava oči, a audioknjiga mazi uši

Način na koji unosimo tekst – čitanje knjige, e-čitač ili audioknjiga – utječe na različite kognitivne procese. Papirnate knjige potiču „duboko čitanje“, empatiju i razvoj teorije uma, uz dokazane zdravstvene koristi. E-čitači olakšavaju pristup, ali često potiču površnije čitanje, dok audioknjige nude slično razumijevanje uz emocionalni sloj pripovjedača, no bolje prate multitasking nego analitičko razmišljanje. Kombinacija čitanja i slušanja pomaže početnicima i učenicima, ali zbunjuje iskusne čitatelje. Ključna razlika ipak nije u mediju, nego u pažnji: najvažnije je da mozak dobiva priče i ideje, bez obzira na format. Igor Berecki za Bug

24.04.2025. (09:00)

Knjige se jednako (ne) čitaju, ali barem smo dosljedni

Status quo trenda čitanja: Knjige u Hrvatskoj ostale na pauzi

Prema istraživanju za Noć knjige 2025., čitanost u Hrvatskoj se stabilizirala, ali na porazno niskim razinama – samo 37 % građana pročitalo je barem jednu knjigu godišnje. Najviše čitaju žene, obrazovani i Istrijani, a beletristika je i dalje najpopularnija. E-knjige i dalje u manjini, dok internet preuzima pažnju. Glavni razlog za nekupovinu knjiga? Jednostavno – nedostatak interesa. I dok knjižnice i festivali održavaju duh zajedničkog čitanja, većina građana knjige zaobilazi kao da su pisane hijeroglifima. tportal

26.01.2025. (21:00)

Knjiga glavu čuva

Ljudi koji vole čitati imaju drugačiji mozak od onih koji ne čitaju

Profesor neurolingvistike na Sveučilištu Lund analizirao je bazu podataka s više od tisuću osoba u njoj i otkrio da čitanje utječe na anatomiju mozga. Struktura dviju regija u lijevoj hemisferi, koje su ključne za jezik, razlikuje se kod čitača i onih koji ne čitaju. Jedna je prednji dio temporalnog režnja koji pomaže u povezivanju i kategoriziranju važnih informacija. Da bi se zaokružilo značenje riječi kao što je, primjerice, noga, u ovoj regiji u mozgu povezuju se vizualne, senzorne i motoričke informacije te nam govore kako noge izgledaju, kako se osjećaju i kako se kreću. Struktura mozga može puno reći o vještini čitanja. Međutim, važno je da je mozak fleksibilan – mijenja se kada usvajamo novu vještinu ili usavršavamo već stečenu. Na primjer, mlade odrasle osobe koje su intenzivno proučavale jezik povećale su kortikalnu debljinu u jezičnim područjima. Nacional

03.01.2025. (09:00)

Čita se manje, ali se zato odabire popularno i dokumentarno štivo

Čitanje knjiga je u padu, no ne previše značajno, raste popularnost publicistike

Najveći postotak čitatelja pročitane knjige ili kupuje (40%) ili posuđuje u knjižnici (37%). Iako se beletristika čita manje nego prije četiri godine, još uvijek je najčitanija vrsta knjiga (58%). Na drugom mjestu je publicistika, kod koje se uočava lagani trend rasta čitanosti (2020: 27%; 2024:34%), slijede stručne knjige (28%) i priručnici (22%), dok strip, dječje knjige i knjige o umjetnosti čita svega oko 8% populacije. Najtraženiji naslov protekle jeseni zasigurno je bio roman Intermezzo, novi naslov s potpisom Sally Rooney, zatim novi roman Dolly Alderton naslovljen Dobar materijal i posljednji Marquezov roman Vidimo se u kolovozu. Od domaćih autora, pri vrhu je novi roman Ante Tomića Nada, a zabilježen je i povratak Hrvoja Šalkovića. Pri vrhu je i hvaljeni roman Kristiana Novaka Slučaj vlastite pogibelji objavljen godinu prije. Velik interes ponovno je privukla i knjiga Atomske navike, kao i nova knjiga o rimskom caru-filozofu Marku Aureliju. Journal

05.11.2024. (00:00)

Čitaj više, gledaj manje – knjige za brzo uranjanje u drugi svijet

Knjige ispod 200 stranica ako tražite nešto brzo, a kvalitetno za čitanje

  • Zbogom romantiko! – Sanja Pilić
    • Zbirka priča o životnim situacijama koje će vas nasmijati, dirnuti i potaknuti na razmišljanje.
  • Pad – Albert Camus
    • Pridružite se Jean-Baptiste Clemenceu u njegovoj introspektivnoj ispovijedi u kišnom Amsterdamu.
  • Let iznad kukavičjeg gnijezda – Ken Kesey
    • Klasična borba pojedinca protiv sustava, gledana očima šutljivog, ali pronicljivog poglavice Bromdena.
  • Životinjska farma – George Orwell
    • Satirično i pronicljivo putovanje kroz alegoriju života i vlasti na jednoj ne baš običnoj farmi.
  • Vrli novi svijet – Aldous Huxley
    • Putovanje u distopijsku budućnost gdje je sreća imperativ, a individualnost – prijetnja.

Journal