Umjetna inteligencija formira pamćenje poput čovjeka - Monitor.hr
24.12.2023. (12:00)

Stvorili je na sliku svoju

Umjetna inteligencija formira pamćenje poput čovjeka

Tim istraživača korejskog Instituta za temeljnu znanost otkrio je nevjerojatnu sličnost između obrade pamćenja modela umjetne inteligencije i hipokampusa ljudskog mozga. Ovo otkriće pruža novu perspektivu konsolidacije pamćenja, procesa koji transformira kratkoročna sjećanja u dugoročna, u sustavima umjetne inteligencije. Ključ moćnih AI sustava je razumijevanje načina na koji uče i pamte informacije. Korejski istraživači primijenili su principe učenja ljudskog mozga na AI modele, a posebno su se usredotočili na konsolidaciju pamćenja putem NMDA receptora u hipokampusu. Istraživači su otkrili da transformator koristi proces čuvanja vrata sličan moždanom NMDA receptoru. Ustanovili su i da se dugoročno pamćenje može poboljšati oponašanjem NMDA receptora. Baš kao u mozgu, gdje promjena razine magnezija utječe na snagu pamćenja, podešavanje parametara transformatora da odražavaju usmjeravanje NMDA receptora dovelo je do poboljšanog pamćenja u AI modelu. Bug


Slične vijesti

Jučer (08:00)

Roboti ne kradu poslove – samo ih rade brže

Aghion i kolege: umjetna inteligencija neće uništiti radna mjesta, nego povećati produktivnost

Prema analizi nobelovca Philippea Aghiona i francuskih ekonomista Simona Bunela i Xaviera Jaravela za Project Syndicate, umjetna inteligencija potiče rast produktivnosti i zaposlenosti, a ne njihovo urušavanje. Studije pokazuju da radnici uz AI postaju do 25 % učinkovitiji, posebno oni s nižom početnom produktivnošću. Autori procjenjuju da bi AI mogao godišnje povećavati produktivnost za 0,8–1,3 postotna boda. Umjesto da izravno zamijeni ljude, AI širi opseg poslovanja tvrtki i otvara nova radna mjesta – barem za one koji ga znaju koristiti. tportal

Ponedjeljak (00:00)

Tvoj browser sada zna što želiš prije nego što i sam shvatiš

Novi AI preglednici: surfanje bez (suvišnih) klikanja

AI preglednici postaju osobni asistenti koji pretražuju, sažimaju i organiziraju sadržaj umjesto korisnika. ChatGPT Atlas nudi projekte, arhive i Agent Mode; Perplexity Comet kombinira točne odgovore i blokadu oglasa; Kosmik spaja preglednik i vizualni mozak; Dia personalizira iskustvo i pamti navike; a BrowserOS, otvorenog koda, omogućuje da preglednik izvršava zadatke prema tekstualnim uputama. Umjesto klikanja i guglanja, nova generacija “agentnih” preglednika obećava da će misliti – i raditi – umjesto tebe. ZDNET

Petak (00:00)

Zemlja milijun slonova i jedan veliki čip

ASEAN između Washingtona i Pekinga: Vientiane postaje nova digitalna prijestolnica svijeta

U glavnom gradu Laosa, Vientianeu, održava se sastanak ASEAN-a na kojem se raspravlja o sigurnosti u indo-pacifičkoj regiji, umjetnoj inteligenciji i opskrbnim lancima poluvodiča. Dok SAD i Kina vode globalni “rat za čipove”, jugoistočna Azija pokušava ostati neutralna, gradeći suradnju s obje strane. ASEAN se pozicionira kao most između dva tehnološka bloka kroz digitalne inicijative, zajedničke AI standarde i ulaganja u poluvodičku industriju, potvrđujući svoj status trećeg globalnog pola u doba tehnološke geopolitike. Višeslav Raos za tportal

30.10. (12:00)

Preglednik koji zna sve o tebi – i još ti to naplati

Atlas: OpenAI-jev “super-asistent” koji želi promijeniti način surfanja (i zaraditi na tome)

OpenAI je lansirao Atlas, internetski preglednik koji kombinira klasično surfanje i razgovor s chatbotom GPT-5. Atlas nudi pretraživanje, filtriranje sadržaja i brzi pristup povijesti stranica, ali mnoge funkcije dostupne su samo pretplatnicima. Projekt je dio OpenAI-jeva pokušaja da poveća prihode i prikupi više korisničkih podataka, dok analitičari upozoravaju na rizike za privatnost i visoku cijenu promjene navika korisnika. Atlas bi mogao izazvati Google, no zasad više podsjeća na eksperiment nego na “Google killera”. BBC

28.10. (19:00)

Ima bujnu maštu

Umjetna inteligencija izmišlja svaki treći odgovor

Nova studija Europske radiodifuzijske unije pokazuje da popularni chatbotovi poput ChatGPT-a, Claudea i Geminija često „haluciniraju“ – izmišljaju informacije koje zvuče uvjerljivo, ali nisu točne. Testiranja su otkrila do 40 posto pogrešnih odgovora, osobito kod aktualnih vijesti i lokalnih tema. Stručnjaci upozoravaju da to ugrožava povjerenje u medije i širi dezinformacije. Korisnicima se savjetuje da provjeravaju činjenice u pouzdanim izvorima, jer umjetna inteligencija – još uvijek – ne razlikuje istinu od statistike. DW

28.10. (18:00)

Kad balon postane samosvjestan

MMF i Banka Engleske upozoravaju na mogući krah AI euforije

MMF i Banka Engleske upozoravaju da bi tržišni balon oko umjetne inteligencije mogao uskoro puknuti. Kristalina Georgieva poručuje da je “neizvjesnost nova normalnost”, dok britanska središnja banka procjenjuje da su dionice AI tvrtki precijenjene. Razočaravajući napredak tehnologije, sporo usvajanje i jačanje konkurencije mogli bi dovesti do oštre korekcije tržišta. OpenAI, NVIDIA, AMD i njihovi konkurenti poput Anthropica već su uložili stotine milijardi dolara u AI, čije se širenje nastavlja – od glazbe do internetske kupovine. Mreža

28.10. (08:00)

Revolucija koja još traži bankomat

Zašto AI (još) ne zna naplatiti vlastitu pamet

Unatoč globalnom hypeu, tržište potrošačkog AI-ja lani je vrijedilo tek 12 milijardi dolara – koliko Netflix zaradi u tri mjeseca. Samo 3% korisnika plaća pretplatu, a većina alata nudi slične funkcionalnosti bez jasne vrijednosti. Konzultanti dodatno pogoršavaju sliku „premium omotima“ generičkih rješenja, dok tvrtke poput xAI-ja i Perplexityja bilježe milijunske gubitke. Stručnjaci upozoravaju: kratkoročno je AI loš biznis, ali dugoročno nužna investicija – pod uvjetom da prežive oni koji pronađu stvarnu, naplativu vrijednost. Netokracija

26.10. (20:00)

I roboti raspravljaju bolje od nas

Umjetna inteligencija i društvo: izazovi i prilike

Na 49. Zagrebačkoj školi antropologije stručnjaci su raspravljali o utjecaju umjetne inteligencije na percepciju stvarnosti, vrijednosti i komunikaciju. AI ubrzano mijenja društvo, olakšava analizu podataka, očuvanje okoliša i kulturne baštine, ali istovremeno polarizira javnu raspravu i prijeti radnim mjestima. Dominantna zapadna kultura oblikuje razvoj AI, a antropolozi ističu potrebu razumijevanja tehnologije kako bi se njome unaprijedilo društvo. Povijesni strah od gubitka posla uspoređen je s ludističkim pokretom, no prilagodba ostaje ključna. HRT

24.10. (12:00)

AI bez putovnice, ali s radnom dozvolom za sve

Harari u Zagrebu: umjetna inteligencija su pravi imigranti koji mijenjaju Europu

Yuval Noah Harari u prepunom Lisinskom upozorio je da “AI imigranti” preuzimaju poslove i oblikuju kulturu Europe, dok se kontinent boji ljudskih migranata. Umjetna inteligencija, kaže, nije lojalna nikome u Europi, već korporacijama preko oceana. Smatra da će se Europa spasiti samo ako ostane jedinstvena, jer ulazimo u “novo imperijalno doba” u kojem se povjerenje seli s ljudi na algoritme. Govorio je i o ratu Izraela i Palestine, poručivši da je mir moguć ako ljudi razviju empatiju za obje strane. Ulaznice za predavanje stajale su 250 do 400 eura. Index, HRT

23.10. (15:00)

Napokon, poslovi bez stresa za introverte

Tihi poslovi: kako zaraditi od kuće uz pomoć umjetne inteligencije

Rad od kuće trebao je donijeti slobodu, ali je pretvorio život u beskrajne online sastanke. No zahvaljujući umjetnoj inteligenciji, nastaje nova kategorija – tihi poslovi. To su poslovi koje možete raditi sami, u miru, bez poziva i prezentacija: od pisanja sadržaja uz pomoć AI-a i uređivanja transkripata do kreiranja online tečajeva ili optimiziranja životopisa. Bitno je samo znati surađivati s tehnologijom i stvarati vrijednost – bez buke, bez stresa i, napokon, bez mikrofona. Medium