Upotreba bioaktivnih stakala u tretmanu oštećenih kostiju poznata je dulje vremena, sada je dokazana učinkovitost i u liječenju tumora - Monitor.hr
15.10.2024. (13:00)

Potuče tumor do kosti

Upotreba bioaktivnih stakala u tretmanu oštećenih kostiju poznata je dulje vremena, sada je dokazana učinkovitost i u liječenju tumora

Istraživači sa Sveučilišta Aston u Birminghamu opisali su pokuse s bioaktivnim staklima zasićenima galijevim ionima: u otopinama sa zdravim koštanim stanicama i stanicama raka kostiju galijeva biostakla u roku od nekoliko dana ubiju 99 posto svih karcinogenih stanica. Danas biostakla možemo definirati kao vrstu keramike s bioaktivnim komponentama. Te su aktivne supstance oksidi kalcija, natrija, silicija i fosfora. U kontaktu s tjelesnim tekućinama, na staklu se formira sloj kalcija i fosfora. Taj sloj veže se uz kost i potiče rast kosti. Osim što popunjava rupe izazvane traumom ili bolešću, učvršćuje i podupire cijelu strukturu. Poznato je da biostakla pokazuju i antimikrobnu aktivnost. Nažalost, zbog krhkosti samih stakala, njihova upotrebljivost prilično je ograničena. Stakla općenito nisu elastična i pod opterećenjem lako pucaju. No, pojačani galijevim ionima pokazuju dobre rezultate. Milorad Milun za Novosti.


Slične vijesti

21.04. (11:00)

Njihova posljednja večera

Osmislili lijek protiv rijetkih bolesti koji ubija komarce — pitanje je koliko je to zapravo učinkovito, ali i potrebno

Otkriveno je da lijek Nitisinone, odobren za liječenje rijetkih metaboličkih bolesti, može i kod niskih terapeutskih doza uzrokovati smrt komarca prenosioca malarije jer uništava ključni enzim koji im je potreban za probavu ispijene krvi. No, kakva je korist od toga da malarični komarac umre nakon što je uštrcao virus? Drugo pitanje je kolika je korist ako recimo deset milijuna ljudi bude ubodeno i deset milijuna komaraca tako usmrćeno, ako znamo da komaraca ima mnogo puta više nego ljudi. Možda će se rješenje naći u tome da se komarcima ponudi prava ili umjetna krv zaslađena Nitisinoneom, nešto kao fast food restoran za komarce, pa da izaberu to kao lakši način prehrane nego borbu s debelom kožom ljudi i životinja. No, malarije kod nas ni nema, a i oni s vremenom postanu otporniji… Milorad Milun za Novosti.

17.03. (08:00)

Zlo koje stane u čašicu

U 2019. godini zbog alkohola je umrlo 2,6 milijuna ljudi, a ovisno o njemu je oko 209 milijuna

Prema dokumentaciji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), alkohol je otrov čak i u minimalnim količinama. Glavni je sastojak svakog alkoholnog pića etanol (C2H5OH) koji je i psihoaktivna supstanca. Prema podacima WHO-a, u 2019. godini zbog njega je umrlo 2,6 milijuna ljudi. Od toga dva milijuna otpada na muškarce, oko sedam posto svjetskog stanovništva, odnosno 400 milijuna ljudi starijih od 15 godina živi s negativnim posljedicama konzumiranja alkohola, a ovisno je njih 209 milijuna. Iako i vrlo male količine alkohola loše utječu na zdravlje, glavna opasnost je u stalnom konzumiranju i povremenim teškim opijanjima. Milorad Milun za Novosti.

12.03. (15:00)

X faktor dugovječnosti

Mozak žena otporniji je na starenje nego mozak muškaraca, što se odražava i na pamćenje

Nova istraživanja objavljena prije nekoliko dana u časopisu Science Advances pokazuju da se neaktivni kromosom aktivira u starosti. To je vrlo značajna nova spoznaja. To znači da se aktiviraju određeni novi geni koji potom upravljaju proizvodnjom proteina koji različitim procesima vrlo povoljno utječu na kognitivne sposobnosti. Do aktivacije dolazi u hipokampusu, moždanom centru bitnom za učenje i pamćenje. Naravno, barem kod ženki miševa na kojima su eksperimenti i rađeni. Istraživanje nedvojbeno pokazuje da je aktivacija neaktivnog X kromosoma ključna za mentalno zdravlje i sposobnosti tretiranih miševa.

To bi, ako se isti fenomen potvrd i kod ljudi, moglo objasniti zašto žene žive dulje i sporije stare. Također, poznavanjem novih, aktivnih gena i proteina čiji nastanak potiču, mogle bi se otvoriti nove mogućnosti održavanja zdravlja žena i njihovo liječenje. Jer, nisu sve vijesti dobre. Žene češće podliježu autoimunim bolestima. Ključ je upravo u X kromosomu kako pokazuju istraživanja. Milorad Milun za Novosti

12.03. (00:00)

Kad fakulteti žele biti šefovi, a država financijski skrbnik

Milun: Akademska autonomija – sloboda znanja ili borba za moć?

Akademska autonomija (AA) često se priziva kao obrana od državnog uplitanja, ali i unutar akademske zajednice postoje sukobi – fakulteti žele neovisnost, a sveučilišta dominaciju. Financiranje kroz ministarstva stvara političke pritiske, dok privatni interesi prijete objektivnosti istraživanja. Idealna AA uključuje samostalno odlučivanje, slobodno financiranje kroz neovisne agencije i jaču ulogu profesionalnih društava u javnoj raspravi. Bez ovih uvjeta, sveučilišta riskiraju da postanu biznisi, a ne bastioni znanja. Glavno pitanje ostaje: štiti li AA javni interes ili akademsku elitu? Milorad Milun za Novosti.

12.02. (14:00)

Svjež zrak kao luksuz

Zagađenje zraka uvelike utječe na mozak, razvoj demencije i drugih poremećaja

Kad su još prije sto godina pronašli način na koji ne bi dolazilo do eksplozija u benzinskim motorima, nisu shvaćali koliko će umjetni dodatak gorivu imati štetan utjecaj po ljudsko zdravlje – s tri puta većom količinom olova u organizmu od uobičajenog. Milorad Milun za Novosti ukazuje kako im je trebalo 80 godina da to shvate, upozorivši na novu pošast, vezanu uz mikroplastiku, koja je kod mnogih preminulih od određenih bolesti pronađena u organizmu, pa čak i u mozgu. Zasad nije pouzdano koliko je opasna, no pronađene su brojne veze između masnih nakupina u arterijama, koje su dovele do moždanih i srčanih udara. Jedna od velikih tema danas je neurotoksičnost uzrokovana zagađenjem okoliša.

Brojne suvremene studije pokazuju da postoji veza između jake zagađenosti zraka i povećanog rizika za demenciju, porast stope depresije, anksioznosti i psihoze. Postoje i studije u kojima je nađena veza između zagađenja atmosfere i autizma i drugih kognitivnih teškoća kod djece. WHO je dao smjernice za poboljšanje kvalitete zraka, ali kao što vidimo, neki političari najavljuju još više naftnih bušotina, još više izgaranja fosilnih goriva, još više zagađenja zraka, voda i okoliša…

14.01. (20:00)

Prirodu nije briga za neke tamo sporazume

Vruća tema: Led se topi, a optimizam se topi brže

Intenzivno korištenje fosilnih goriva od početka 20. stoljeća uzrokovalo je emisiju stakleničkih plinova i porast globalne temperature. Unatoč naporima iz Pariškog sporazuma da se zagrijavanje zadrži ispod 1,5 °C, temperature su već premašile tu granicu. Znanstvenici upozoravaju na brže nego očekivano zagrijavanje koje dovodi do ekstremnih vremenskih pojava. Dok politički lideri oklijevaju, priroda ne čeka, a optimisti nalaze olakšanje u ironiji – barem će Titanik izbjeći santu leda. Milorad Milun za Novosti.

29.12.2024. (13:00)

Ono kad miševi dobro prođu

Godina u znanosti: Transparentni miševi, kvantna računala i grafenski proboj

Od laboratorijskih miševa s prozirnom kožom obojenom tartrazinom do kvantnih računala sa samokorekcijom grešaka, godina je donijela fascinantna postignuća. Fizikalni vrhunac bio je razvoj grafenskog tranzistora koji može nadmašiti silicij u elektronici. Među ostalim dostignućima izdvajaju se: lasersko hlađenje pozitronija u CERN-u, optimizacija terapije zračenjem pluća, revolucionarni titan:safir laser, uzorci Mjesečeva tla s vulkanskim tragovima te prvi koraci prema kvantnoj mikroskopiji. Znanstvena zajednica nastavlja pomicati granice poznatog, dok miševi – ovaj put – nisu prošli tako loše. Milorad Milun za Novosti

11.12.2024. (15:00)

Pojačani Vakula

Umjetna inteligencija poboljšava vremensku prognozu

Ne u smislu da najavljuje ljepše vrijeme, već da je sve preciznija u predviđanjima. GenCast, nova umjetna inteligencija, razvijena je za predviđanje razvoja vremenskih uvjeta. Razvija ju je Googleova umjetna inteligencija, a GenCast u samo nekoliko minuta daje prognozu za 15 dana, precizniju od danas uobičajene. Umjesto da rješava matematičke modele GenCast je treniran na vremenskim podacima iz prošlosti i “otkriva” složene međuodnose  temperature, vlažnosti, vjetra i atmosferskog  tlaka. Microsoft je, pak, razvio Auroru, koja u jednoj minuti daje prognozu za 10 dana i stanje atmosfere u cijelom svijetu u odnosu na zagađenost. Milorad Milun za Novosti

03.12.2024. (21:00)

Kako smo mi jedini preživjeli hominidi, a svemir nam i dalje šalje ‘emojije’

Biti Homo sapiens: Samo mi na Zemlji

Članak razmatra istraživanja koja pokazuju da su različite vrste ljudi, poput Homo erectus i Paranthropus boisei, živjele istovremeno i dijelile isti prostor prije milijun i pol godina. Iako su koegzistirali, ne zna se u kojoj su mjeri dolazili u kontakt. Homo sapiens je jedini preživjeli hominid, a razlozi nestanka drugih vrsta ostaju misterij. Dok tragamo za vanzemaljskim životom, zaboravljamo na uništavanje vlastite planete i drugih oblika života. Milorad Milun za Novosti.

20.11.2024. (12:00)

Pa nisu krave krive

Ugljični dioksid postavlja rekorde, a to ni nije najgora vijest

Koncentracija ugljičnog dioksida stvorenog izgaranjem fosilnih goriva povećana je u odnosu na prošlu godinu za 0,8 posto što je novi rekord, a to nisu sve loše vijesti. Dok istraživači istražuju, političari sastanče na golemim skupovima. Tamo donose razne zaključke i rezolucije, ali se vrlo malo od toga i realizira. U Azerbejdžanu je tako upravo održana dvodnevna Konferencija Ujedinjenih nacija o klimi, COP29. Emisiji stakleničkih plinova, prije svega metana, doprinose stočarstvo i mesna industrija, i s tim povezane suvremene prehrambene navike velikog dijela čovječanstva. Za SAD postoje dobro dokumentirani podaci. Krajem 19. stoljeća bilo je oko 29 milijuna grla goveda. Danas je taj broj dosegao oko 94 milijuna, što je tek 8 posto ukupne svjetske populacije.

Procjenjuje se da totalan broj goveda iznosi gotovo 1,5 milijardu. Prevedeno, u emisiju metana to iznosi oko 150 milijuna tona metana godišnje. Takva golema proizvodnja mesa, ne samo govedine nego i piletine, omogućila je ponudu jeftine hrane koja je uz pržene krumpiriće i zaslađena pića postala dio svakodnevne prehrane siromašnijih slojeva stanovništva. Sastav masnoća i goleme količine šećera u tim proizvodima su dominantno utjecale na veliki porast pretilosti u posljednjih nekoliko decenija. To je posebno jako izraženo u siromašnijoj populaciji. Milorad Milun za Novosti.