Večernji jazz - Natural Information Society - Monitor.hr
24.06.2021. (21:30)

Nošeni hipnotičkim groovom

Večernji jazz – Natural Information Society

Predvođeni Joshuom Abramsom, koji je bas već odavno zamijenio guimbrijem, sjevernoafričkom vrstom lutnje bogate dubokim tonovima, Natural Information Society sviraju nevjerojatno kreativnu i organsku mješavinu jazza i postminimalizma oplemenjenu raznim svjetskim glazbenim utjecajima. IMightBeWrong…


Slične vijesti

Utorak (19:00)

Ako želiš da se svira, moraš i organizirati

Promotori jazza u Hrvatskoj: entuzijazam umjesto agencija

Hrvatska jazz scena živi zahvaljujući entuzijazmu glazbenika i organizatora jer specijaliziranih promotorskih agencija za jazz i improvizaciju gotovo nema. Festivalima poput Jazz u vinogradu i Zagreb Jazz Festivalu ključni su osobni kontakti, dok profesionalna infrastruktura i „outsourcing“ ostaju rijetki. Iako domaća scena nije velika, publika je zainteresirana, a pojedini glazbenici i organizatori kontinuirano njeguju kreativnost, suradnju i promociju, često prevladavajući ograničenja vlastitim trudom i strastvenim angažmanom. Više u posljednjem nastavku serije članaka o jazzu by Zoran Stajčić za Ravno do dna.

14.11. (18:00)

Sviraj, duvaj, pjevaj (ako imaš para)

Nema lakog jazza: Institucionalna podrška, sponzori i ‘mrvice’ za kulturu

Održivost jazz festivala je, prema Elvisu Staniću, “apsolutno s druge strane mogućeg” bez javnog sufinanciranja, posebno u malim zemljama poput Hrvatske. Željko Marković (Jazzbina) kritizira prilike u Puli, naglašavajući da se kultura koristi za održavanje političke moći, uz nedostatak jasne vizije i marginalizaciju izvaninstitucionalne produkcije. Dražen Kokanović (Zagreb Jazz Festival) bilježi poboljšanje institucionalne podrške od Grada Zagreba i TZ-a. Lokalna podrška ključna je za festivale poput Jazz u vinogradu (koji je pomogao Čakovcu da postane “grad jazza”) i Fest Jazza u Koprivnici. Ipak, Mate Škugor (NO Jazz Festival) odbija sudjelovati u sustavu kulturnih vijeća koji nije transparentan, dok Helena Hraščanec (Fest Jazza Koprivnica) ističe da je u Koprivnici ključna bila pomoć pojedinaca iz zajednice, te žali za izostankom organizacijske podrške Turističke zajednice. Četvrti dio feljtona o jazzu Zorana Stajčića za Ravno do dna

13.11. (22:00)

Swing za gen Z – kad improvizacija postane lifestyle

Jazz publika u Hrvatskoj: između tradicije i nove generacije

Jazz scena u Hrvatskoj u posljednjih 25 godina doživjela je znatnu transformaciju – od elitne, starije publike do sve veće prisutnosti mlađih generacija. Dok su krajem 1990-ih jazz koncerti privlačili uglavnom publiku 50+, danas su milenijalci i Z-generacija sve aktivniji, osobito na modernijim impro i crossover scenama. Klubovi i festivali od Zagreba do Štrigove i Lopuda nastoje jazz približiti mladima kroz besplatne ulaznice, edukaciju i inovativne lokacije. Unatoč izazovima financiranja i medijske vidljivosti, entuzijazam organizatora i publike održava jazz živim i raznolikim. Treći dio feljtona o jazzu Zorana Stajčića za Ravno do dna.

12.11. (18:00)

Ljubav, improvizacija i minus na računu

Hrvatska jazz scena između strasti i preživljavanja

Drugi dio serije feljtona Zorana Stajčića o hrvatskoj jazz i impro sceni donosi priče desetak ključnih aktera — od Elvisa Stanića i Dražena Kokanovića do Helene Hraščanec i Matea Škugora — koji su jazz pretvorili u životnu misiju. Unatoč skromnoj institucionalnoj podršci i čestim financijskim minusima, njihov entuzijazam ne posustaje. Od Liburnije i Šibenika do Koprivnice i Dubrovnika, svi ističu jazz kao prostor slobode, zajedništva i istraživanja. Za njih, jazz nije samo glazba, nego način života — i dokaz da se strast ne da subvencionirati. Ravno do dna

10.11. (21:00)

Sasvim sigurna i u jazz vodama

Otvorenje NO Jazz Festivala: Vesna Pisarović i Poravna zapalili Močvaru

Zagrebački klub Močvara u nedjelju je postao epicentar vrhunske glazbene atmosfere povodom otvaranja 12. izdanja NO Jazz festivala, koji je započeo nastupom Vesne Pisarović (47) i njezina umjetničkog projekta Poravna, koji kombinira napjeve iz bogate tradicije bosanskoga sevdaha s avangardnim jazz aranžmanima benda sa zadivljujućom postavom. Premda lakim notama iz prošlosti još lako dopire do širokih masa, ona se već godinama posvećuje i ozbiljnoj karijeri u jazzu i srodnim pravcima. I nije tu u pitanju neka konfekcijska priča ili bilo što dvojbenog karaktera. To su projekti visoke kvalitete u kojima Pisarović pokazuje pozamašnu razinu svog pjevačkog talenta, a s njom sviraju neka od najslavnijih imena onoga što bi se moglo nazvati svjetskom scenom alternativnog jazza. Ivan Laić za Ravno do dna. Piše i Net

01.11. (21:00)

Jazz se više ne druži sam sa sobom

NO Jazz Festival 2025 u znaku domaćih izvođača: Publika ne samo da je željna jazza, već su i stasale nove generacije

Prije 25-30 godina jazz u Hrvatskoj bio je svijet za sebe te da je imao vrlo malo dodira s ostalim glazbenim pojavama na našoj sceni, pogotovo onima neakademskima. Danas, na sreću, tomu više nije tako jer već dulje od 10 godina na našoj sceni svjedočimo brojnim sjajnim suradnjama i eksperimentima koji nedvojbeno jesu jazz, ali koji uvelike probijaju granice raznih žanrova, poput rocka ili elektroničke glazbe. NO Jazz i jest nastao na ideji promicanja žanrovske slobode i otvorenosti s posebnim naglaskom na jazz i improvizaciju, tako da su aktualna zbivanja kod nas, pa i šire u regiji, potvrda da smo pri pokretanju ovog festivala razmišljali na ispravan način. Mate Škugor uoči NO Jazz Festivala (Peti kupe i Močvara, od 9. do 15. studenog) za tportal

24.09. (09:00)

Kad vinil susretne saksofon – Zagreb dobiva klupski šušur u Tvornici

JazzHR slavi 35. rođendan uz nove ideje i stari šarm

Najdugovječniji hrvatski jazz festival JazzHR ove jeseni obilježava 35. izdanje u Tvornici kulture, pod umjetničkim vodstvom Borne Šercara. Program spaja afirmirane i mlade glazbenike, naglašava domaće autore i donosi novosti poput DJ vinyl sessiona koji produžuju atmosferu koncerata. Šercar ističe važnost povezivanja generacija, podršku autorskim projektima te potrebu za većim brojem jazz klubova u Hrvatskoj. Festival tako postaje platforma za razmjenu iskustava, eksperiment i reinterpretaciju tradicije u suvremenom jazz kontekstu. Od od 22. do 24. rujna (dakle, još danas)… tportal

29.08. (12:00)

Možda neće napuniti Hipodrom, ali će okupiti one ljude koji znaju po što su došli

Stajčić: Jazz se daleko više izvodi u Hrvatskoj nego što se tome pridaje medijski značaj

Istraživanje iz 2023. pokazuje da jazz u Hrvatskoj sluša 7,2% populacije, smjestivši se između punka i soula, unatoč minimalnom broju jazz klubova. Ipak, zemlja broji više od četrdeset jazz festivala godišnje, od Zagreba do Štrigove, često decentralizirano i spontano. Jazz tako postaje važan kulturni adut lokalnih sredina, jačajući turistički i kulturni identitet bez formalne strategije. Festivalima poput Ponta Lopud i Rab Jazz Festival, smještenim u kasno ljeto, publika se podsjeća da jazz u Hrvatskoj opstaje i cvjeta unatoč skromnoj infrastrukturi. Zoran Stajčić za Ravno do dna

21.06. (20:00)

And all that jazz

Fest Jazza u Koprivnici: Veliki festival do kojeg se došlo malim koracima

Kajkavskim govornicima je jasno da je u samom nazivu “fest” skrivena riječ “puno”, a toliko jazza se i očekuje na otvorenom u gradu na sjeveru Hrvatske i ove godine. Isječak je otprije dvije godine, a za ovu godinu su već najavljeni Zdenka Kovačiček i Chui, Denis Razz Adjustable Group feat. Lovro Mirth i EuroCubans. Sve je u dva dana, i to 4. i 5. srpnja u centru grada, po drugi put na novouređenom trgu (prošle godine je preseljeno u zatvoreni prostor jer je u tijeku bilo Europsko prvenstvo u nogometu). Facebook event

15.06. (21:00)

Čovjek od noćnog života, sporta i kulture

Dnevna soba – Sav taj jazz, oliti Kokanović vs Kosanović

Dražen Kokanović je nakon Gjure, popularni noćni klub, par godina vidio tvrtku Ghetaldus koja je tada financirala izdavanje knjiga novih autora, pa su tamo prva djela objavljivali Robert Perišić i Damir Karakaš. Godine 2005. Kokanović pokreće Zagreb Jazz Festival i time doveo vrhunski jazz u Zagreb. Ispričao je za Dnevnu sobu kako je na brdoviti Balkan uspio dovesti mnoge od najvažnijih jazz muzičara današnjice i mnoge druge tajne iz svoje prošlosti klinca koji je sanjao da postane nogometaš, pa je onda došao u Zagreb i upisao pravo, nakon čega je te davne 1979., zakoračio i u noćni život Zagreba.