Uđite, ne morate se izuvati!
Video: Osiguranje mirno pušta prosvjednike da uđu u zgradu Kongresa
I’ve watched this clip 100 times and I still can’t believe it pic.twitter.com/7vYfmPJoxB
— Tim Hogan (@timjhogan) January 8, 2021
I’ve watched this clip 100 times and I still can’t believe it pic.twitter.com/7vYfmPJoxB
— Tim Hogan (@timjhogan) January 8, 2021
Istraživanje sveučilišta u Arizoni pokazuje da su Amerikanci u 50-im i 60-im godinama sve usamljeniji, depresivni, slabijeg pamćenjea i fizičke snage nego ranije generacije i vršnjaci u drugim razvijenim zemljama. Za razliku od SAD-a, osobito nordijske zemlje, bilježe poboljšanje dobrobiti u srednjoj dobi. Autori ističu utjecaj slabije socijalne sigurnosne mreže, nedostupnije zdravstvene skrbi, rasta nejednakosti i manjka obiteljskih politika. Zaključuju da individualni napori nisu dovoljni bez snažnije društvene potpore. Ove promjene vežu se uz dugotrajan rast nejednakosti, slabljenje socijalne države i specifičan model zdravstvenog sustava – procesi koji u SAD-u traju od 1980-ih, kroz administracije i republikanaca i demokrata. Index
Sandro Silajdžić došao je u SAD kao petogodišnji izbjeglica iz BiH i ondje proveo gotovo cijeli život. Zbog uvjetne kazne iz mladosti, nakon povratka Donalda Trumpa na vlast 2025., uhitila ga je ICE – specijalna policija za migrante, osam i pol mjeseci proveo je u imigracijskom pritvoru i na kraju deportiran u Hrvatsku, zemlju koju jedva poznaje. U Zagrebu nema adresu, posao ni dokumente osim putovnice te zapinje u birokratskom “kvaka 22” sustavu. Traži posao, smještaj i osnovnu administrativnu pomoć. Milena Zajović za Večernji
Godinu dana nakon što je Trump najavio „zlatno doba“ američkog gospodarstva, burzovni indeksi snažno rastu, ponajviše zahvaljujući bumu umjetne inteligencije i velikim tehnološkim kompanijama. Međutim, realno gospodarstvo pokazuje slabije rezultate: nezaposlenost raste, industrija gubi radna mjesta, a visoki troškovi života ostaju glavni problem građana. Carine su povećale prihode države i smanjile trgovinski deficit, ali su najveći teret pale na američke potrošače. Inflacija se smirila, no javni dug i nepovjerenje građana u Trumpovu ekonomsku politiku rastu. DW
Američka akcija u Venecueli ponovno je otvorila tezu o „ratovima za naftu“, dodatno potaknutu Trumpovom otvorenom retorikom. Ipak, povijesni primjeri Iraka, Kuvajta i Libije pokazuju da SAD rijetko izravno preuzima naftne resurse. Ključna korist nije vlasništvo nad naftom, nego kontrola političkog i sigurnosnog okvira u kojem se ona proizvodi i distribuira. I u Venecueli je primarni cilj oblikovanje energetskog i geopolitičkog poretka, dok je nafta sredstvo moći, a ne krajnji plijen. Index
Ekonomska analitičarka Vedrana Pribičević tumači Trumpovo aktualno pozivanje na Monroeovu doktrinu (koju on duhovito zove “Donroeova”) kao nastavak američkog obrasca “teenage civilizacije”. Doktrina iz 1823. nije bila izraz snage, nego nesigurnosti mlade države bez provedbene moći i institucija – samo identitetska crta: “ovo je naša hemisfera”. Održala se zahvaljujući britanskoj floti, a nikad nije prerasla u stabilan poredak. Trump je danas koristi kao simbol za intervencije, nastavljajući isti obrazac – ad hoc moć bez institucionalnog dizajna. N1
Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres izrazio je žaljenje zbog odluke SAD-a da se povuče iz 66 međunarodnih organizacija, uključujući brojne agencije UN-a. Unatoč tome, naglasio je da će Ujedinjeni narodi nastaviti ispunjavati svoje obveze prema onima koji ovise o njihovoj pomoći. Odluka proizlazi iz predsjedničkog memoranduma Donalda Trumpa, kojim se nalaže prekid sudjelovanja i financiranja 31 UN-ove institucije i 35 drugih organizacija. Bijela kuća tvrdi da te organizacije djeluju protiv američkih nacionalnih interesa, posebno u područjima okoliša, klime i rodne ravnopravnosti. Index Bijela kuća tvrdi da te organizacije ne služe američkim interesima te promiču „globalističke“, klimatske i ideološke agende. BBC
Europske vlade Trumpove prijetnje preuzimanjem Grenlanda više ne smatraju retorikom, već realnim sigurnosnim rizikom. Nakon američkih najava o pregovorima – uz mogućnost vojne opcije – EU i Danska razmatraju više odgovora: kompromis kroz NATO i jačanje arktičke sigurnosti, veća financijska ulaganja Grenlandu kako bi se spriječio američki utjecaj, ekonomske protumjere prema SAD-u te, u krajnjem slučaju, simbolično vojno prisustvo. No prevladava osjećaj nemoći i neizvjesnosti oko toga može li se Washington uopće zaustaviti. Politico, Index
Analiza Anne Applebaum povlači paralelu između Orwellova romana 1984. i suvremene geopolitike Donalda Trumpa. Trump zagovara svijet podijeljen na tri sfere utjecaja (SAD, Rusija, Kina), čime napušta univerzalne demokratske vrijednosti u korist čiste sile. Ideja dominacije Zapadne hemisfere nalikuje konceptu “sfera utjecaja”. Trump se usredotočuje na kontrolu teritorija bez legitimiteta i konzultacija, zanemarujući demokraciju i međunarodno pravo, slično Partiji u Orwelovom romanu. Akcija uhićenja Madura nije konzistentna politika, a Rusija i Kina reagiraju blago jer je Trumpov jezik sličan njihovim narativima. Povjesničarka Applebaum upozorava da ovakav pristup ne vodi stvarnoj kontroli ni prosperitetu, nego slabljenju američkog utjecaja, dok lokalno stanovništvo ostaje bez prava glasa i izloženo autoritarizmu. The Atlantic, Index
Nove izjave Donalda Trumpa o potrebi da SAD preuzme Grenland ponovno su uznemirile Europu, osobito nakon američke vojne akcije u Venezueli. Washington tvrdi da je Grenland ključan za nacionalnu sigurnost, dok Danska poručuje da aneksija nije dopuštena. Iako se spominje kupnja otoka, ne isključuje se ni uporaba sile. EU zasad nudi tek diplomatsku podršku načelima suvereniteta, bez konkretnih mjera. Analitičari upozoravaju da Europa ima vrlo ograničene alate ako bi Trump krenuo dalje od retorike. DW
Plan navodno uključuje kampanje političkog i digitalnog utjecaja, poticanje grenlandske neovisnosti te kasniju ponudu američkog “partnerstva”, pa čak i statusa savezne države. Europski dužnosnici upozoravaju da metode podsjećaju na ruske ekspanzionističke obrasce. Index
Tekst analizira dugotrajnu ulogu CIA-e u Srednjoj i Južnoj Americi, od Hladnog rata do danas. Kroz svrgavanja vlada, psihološke operacije, potporu diktaturama i paravojnim skupinama, Washington je regiju tretirao kao vlastitu sigurnosnu zonu u skladu s Monroeovom doktrinom. Iako su intervencije opravdavane borbom protiv komunizma, droge ili terorizma, često su rezultirale političkom nestabilnošću, autoritarizmom i masovnim kršenjima ljudskih prava, ostavljajući duboke i trajne posljedice po demokraciju i povjerenje u SAD. tportal