Viktor Gotovac: ‘Reformiranje’ mirovinske reforme – pucanj u koljeno vlastite budućnosti

Do mirovine samo još tri reforme i dva infarkta

Viktor Gotovac: ‘Reformiranje’ mirovinske reforme – pucanj u koljeno vlastite budućnosti

Naše je gospodarstvo preslabo da iluziju socijalnog optimizma – koje ove promjene nose – podrži. Živimo u državi u kojoj od 8,5 mlrd. eura koliko je sustav mirovinskog osiguranja „težak“, iz Državnog proračuna u taj sustav transferiramo 3,6 milijardi. Deficit mirovinskog sustava – pišljivih 3,6 milijardi. Eura. Nekih 42 posto. Danas. A s povećanjima, 13. mirovinama, izmišljenim staževima za žene, stvar će biti gora. Uvjereni ste da je PDV u Hrvatskoj 25 posto. Nije, varate se. PDV iznosi 17 posto. Preostalih osam postotnih poena cijena je mirovinskog sustava u svakoj robi i usluzi koje u Hrvatskoj kupujemo. Trećina prihoda od PDV-a odmah se uplaćuje u proračun HZMO-a. I to za ovako jadne mirovine. A kad mirovinska prava krenemo povećavati, te iste robe i usluge morat će biti još skuplje. Jer ćemo više novca morati uplatiti u mirovinski sustav. Teret se prebacuje na mlade, koje – navodno – želimo privoliti da ostanu u Domovini. Samo, dok sustav postaje neodrživ, a deficiti gutaju proračun, teško će baš oni htjeti žrtvovati svoju budućnost radi ostvarenja loših obećanja političara. Viktor Gotovac za Nacional

mirovine mirovinska reforma Viktor Gotovac

Nešto se ipak nakupi

Najveće mirovine na Islandu i Luksemburgu, najmanje u Albaniji… Hrvatska u donjem dijelu ljestvice

Prema Eurostatu, prosječni rashod za starosne mirovine po korisniku u EU-u u 2022. iznosio je 16.138 eura. To je približno 1.345 eura mjesečno kada se podijeli na 12 mjeseci. U okviru EU-a, iznosi su se kretali od 3.611 eura u Bugarskoj do 31.385 eura u Luksemburgu. Kada se uključe zemlje EFTA-e i kandidati za članstvo u EU-u, raspon je još veći—od 1.648 eura u Albaniji do 35.959 eura na Islandu, piše Euronews. N1

mirovine

Tko rano štedi, dvije mirovine grabi

Automatska štednja za mirovinu: spas iz trećeg stupa za Generaciju Z?

Omjer zaposlenih i umirovljenika u Hrvatskoj već sada iznosi 1,4:1 i nastavlja padati, dok će udio mirovine iz prvog stupa znatno opasti. Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić predlaže uvođenje opt-out modela za treći stup štednje, kakav već postoji u UK-u i Latviji. UMFO podržava ideju, naglašavajući važnost financijske pismenosti, ranog uključivanja i poreznih poticaja. Automatsko uključivanje, uz mogućnost dobrovoljnog izlaska, moglo bi osigurati veću mirovinsku stabilnost za generaciju Z i rasteretiti javni sustav. Lider

Generacija Z mirovine umirovljenici

Zavod predao štafetu – sad vam Regos računa penziju

“Moja mirovina” preuzima kalkulaciju budućnosti

Informativni izračun mirovine od 26. svibnja 2025. više nije dostupan putem HZMO-a, već isključivo na platformi Moja mirovina. Nova usluga omogućuje personalizirani izračun za oba mirovinska stupa, uz prijavu putem e-Građana. Dostupan je i anonimni kalkulator za brzu procjenu. Usluga nudi bolji uvid u buduću mirovinu, no ne služi kao pravna osnova. Ako uskoro idete u mirovinu, moguće je pokrenuti pretkompletiranje podataka. Mirovina.hr.

mirovine

Roditeljstvo kao investicijski fond

Ruski oligarh ima ideju: Treba ukinuti mirovine, to bi moglo podići natalitet

Ruski oligarh i političar Konstantin Malofejev predložio je ukidanje državnih mirovina za građane rođene nakon 1995., uz povrat uplaćenih doprinosa, kako bi ih potaknuo na rađanje djece koja će ih uzdržavati u starosti. Ideju su odbacili vodeći političari, istaknuvši da je pravo na mirovinu ustavno zajamčeno. Malofejev, inače poznat po financiranju proruskih separatista i bliskosti s Dodikom, nije dobrodošao u BiH zbog prijetnje javnom poretku te mu je zabranjen ulazak. Index

mirovine natalitet

Kad ti 13. dođe kao sretni broj

Uvodi se dodatak na mirovinu: On neće biti u punom iznosu, već će ovisiti o stažu

Vlada uvodi trajni godišnji dodatak na mirovinu, tzv. 13. mirovinu, no njezin iznos neće biti pun, već će ovisiti o godinama mirovinskog staža. Isplata počinje krajem 2025. godine. Cilj je povećati adekvatnost mirovina i smanjiti razlike među umirovljenicima. Novi zakon donosi i povoljniju formulu usklađivanja mirovina, povećanja za najniže i invalidske mirovine, te veće mogućnosti rada uz primanje mirovine. Dodatne mjere uključuju pogodnosti za roditelje, samozaposlene i korisnike invalidskih mirovina te ukidanje zastarjelih uvjeta za obiteljsku i izvanbračnu mirovinu. Lider

13. mirovina mirovine umirovljenici

S poštovanjem i zahvalnošću za sve što je dao – neka mu je vječna slava i hvala

U prometnoj nesreći poginuo bivši saborski zastupnik i veliki borac za umirovljenike Željko Šemper (82)

U prometnoj nesreći, koja se u utorak oko 10.20 dogodila u Koprivnici, poginuo je stručnjak za mirovinski sustav Željko Šemper (82), koji je proteklih godina javnosti bio poznat kao aktivni zagovornik jačanja prava umirovljenika. Vozio je bicikl na pješačkom prijelazu kada je u njega udario automobil. Iako je često upozoravao na nepravde u mirovinskom sustavu, njegov politički i društveni angažman doveo je do značajnih poboljšanja. Bio je saborski zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika i upravo se on izborio za obeštećenje ‘starih’ umirovljenika te uvođenje dodatka od četiri do 27 posto, kao kompenzacije za razliku u mirovinama nakon prelaska na novi sustav izračuna. Sad je to sastavni dio mirovine.

Izborio je i ukidanje takozvanih saborskih mirovina te ovrhe na cijeli iznos mirovine, izmjenu formule usklađivanja s 50:50 na 70:30, uvođenje umirovljenja za dugogodišnjeg osiguranika (dob od 60 godina i 41 godina staža bez penalizacije, op.a.), uvođenje bonusa od 0,15 za svaki mjesec staža nakon 60. godine života te uvođenje statističkog razdvajanja povlaštenih mirovina na zarađeni i ostvareni dio… S obzirom na svoje profesionalno usmjerenje, često se bavio statistikama i na matematički način otkrivao na koje su načine umirovljenici zakinuti zbog zakonskih propisa ili metoda izračuna mirovina. tportal

HSU mirovine umirovljenici Željko Šemper

Mirovinski sudoku s četiri decimale i nula nade

Kad godina rada vrijedi kao sat – doslovno

Unatoč rastu plaća, stvarna vrijednost godine rada pri odlasku u mirovinu iznosi tek 13,57 eura – što je otprilike koliko vrijedi jedan sat rada prosječnog zaposlenika. Komplicirani sustav bodova i faktora svodi radni vijek na simbolične iznose, a najniža mirovina (13,99 €) jedva prelazi tu granicu. Iako prosječna plaća doseže 1416 €, većina radnika prima manje. Reforma mirovinskog sustava najavljuje promjene, ali dok čekamo, umirovljenici sve češće ponovno rade – jer mirovina jednostavno nije dovoljna. tportal

cijena rada mirovine rad

Povišica za kavu i pola bureka

Najniža mirovina prešla 400 eura – samo što nije dovoljna za život

Usklađivanje mirovina za 3,03 posto donijelo je korisnicima najnižih mirovina prosječno povećanje od 11,85 eura, prvi put iznad 400 eura. No, to još uvijek pokriva tek 66,2 posto osnovnih životnih troškova. Svaki četvrti umirovljenik prima najnižu mirovinu, a čak 37 posto starijih od 65 godina živi u riziku od siromaštva, osobito samci. Novi zakonski prijedlog predviđa daljnje povećanje, ali ni ono neće znatno poboljšati standard. tportal

mirovine

Mirovinski bonus: što dulje živiš, više profitiraš!

Ukidanje penalizacije za prijevremene mirovine sa 70 godina moglo bi potaknuti raniji odlazak u mirovinu

Stručnjak za mirovinski sustav Danijel Nestić smatra da ukidanje umanjenja mirovine s navršenih 70 godina za prijevremene umirovljenike povećava fiskalne troškove i potiče raniji izlazak s tržišta rada. Trenutačno bi ova promjena povećala mirovine za 55 eura za 120 tisuća umirovljenika starijih od 70 godina. Nestić predlaže povećanje penalizacije na 0,3% mjesečno kako bi prijevremena mirovina bila manje financijski isplativa. Analiza pokazuje da prijevremeni umirovljenici dugoročno financijski bolje prolaze, a sredstva bi se mogla bolje iskoristiti za druge mjere, poput povećanja dodatka na mirovinu. tportal

mirovine mirovinski sustav prijevremena mirovina

Rad do groba ili ipak nešto sitno u starosti?

Mirovinska reforma: ukida se penalizacija, ali Svjetska banka ima druge planove

Hrvatska priprema veliku mirovinsku reformu koja uključuje ukidanje penalizacije za prijevremene umirovljenike starije od 70 godina, uvođenje trajnog dodatka i povoljniju formulu usklađivanja mirovina. Ove mjere idu protiv preporuka Svjetske banke i EU, koje zagovaraju dulji radni vijek i strože uvjete za raniji odlazak u mirovinu. Trenutno 213.000 ljudi prima prijevremenu mirovinu, a prosječna iznosi 572 eura. Uz česte izmjene zakona, Hrvatska ima osam različitih penalizacija, dok najnižu mirovinu od 395 eura prima čak 26% umirovljenika. Svjetska banka predlaže podizanje dobi za mirovinu na 72 godine. Poslovni

mirovine umirovljenici

Do mirovine samo još tri reforme i dva infarkta