Vlada: Odvoz otpada naplaćivati po količini; Zelena akcija: Protiv spaljivanja - Monitor.hr
25.05.2017. (19:31)

Kanta iz 20. stoljeća

Vlada: Odvoz otpada naplaćivati po količini; Zelena akcija: Protiv spaljivanja

Vlada je danas usvojila uredbu kojom lokalna samouprava odvoz otpada mora naplaćivati po količini, a uvela je i poticajnu naknadu za odvojeno skupljanje otpada (100 kuna po toni). Hrvatska do 2020. mora odvajati 50% komunalnog otpada – trenutno u prosjeku odvajamo 24%; o ovom programu ovisi 475 milijuna eura iz europskih fondova. Zelena akcija i koalicija Zero Waste Hrvatska osuđuje vladinu odluku jer vraća Hrvatsku na zastarjeli koncept regionalnih centara za velike količine smeća na štetnim lokacijama i zato što potiče spaljivanje. Poslovni, Novi list


Slične vijesti

27.02. (10:00)

Dok nas smeće ne preplavi

Upravljanje komunalnim otpadom: Pusti planovi o polupraznim odlagalištima

Prema Planu gospodarenja otpadom RH za 2023. – 2028., u Hrvatskoj je predviđeno jedanaest centara za gospodarenje otpadom od kojih su samo tri u funkciji, a jedan je počeo i pokusno raditi. Četiri su centra za gospodarenje otpadom u gradnji i trebala bi biti završena 2026. – 2027., a za preostala tri priprema se dokumentacija. U priči o gospodarenju otpadom ima i vrlo dobrih vijesti, čak i boljih od onih iz ostalih članica EU-a, ali one se odnose na pojedine županije i općine. Na razini države velik je izazov u gospodarenju otpadom – nedostatak radne snage i opskrbni lanci. Duborvačko-neretvanska županija posebno muku muči s otpadom – konkretno s prijevozom s otoka koji nije jeftin, a tu je i problem divljih odlagališta. Prema Zakonu o gospodarenju otpadom, Hrvatska treba najmanje 50 posto otpada reciklirati, a 2022. reciklirano je samo 34 posto. Teško će na ovakav način dostići planiranih 55 posto do 2025. godine. Lider

05.12.2023. (17:00)

Četiri jahača

Privatnici koji vode Jakuševec lani su imali rekordne brojke

Četiri privatne kompanije uz nadzor Zagrebačkog holdinga upravljaju odlagalištem otpada Jakuševec. Posao su dobile kao konzorcij, odnosno zajednički su se javile na javni natječaj koji je raspisao Grad Zagreb. Radi se o tvrtkama HIS, Tigra, Eko-Flor Plus i C.I.A.K. HIS je zadužen za otplinjavanje, a lani je završio s rekordnih 28,9 milijuna eura prihoda i 275.700 eura dobiti. Ima 71 zaposlenog s prosječnom plaćom od 1317 eura. Eko-Flor Plus tvrtka je iz grupacije CIOS Petra Pripuza. Najveća je to domaća privatna tvrtka za sakupljanje komunalnog i neopasnog otpada u Hrvatskoj. Pokriva područje gotovo cijele kontinentalne Hrvatske te Zadarske županije. Građevinska tvrtka Tigra u vlasništvu je Milana Penave, kumstvom povezanog s pokojnim gradonačelnikom Bandićem. Lani su završili s 13,1 milijun eura prometa i 1,4 milijuna eura dobiti. Tvrtka C.I.A.K. dio je CIAK grupe koja se bavi rezervnim dijelovima automobila. Oni upravljaju s četiri centra za gospodarenje opasnim otpadom, a prošle su goddine imali 57,3 milijuna eura prihoda. tportal

12.10.2023. (15:00)

Nije to ništa, s drugim propisima kasne i više

Država godinama kasni s donošenjem propisa za gospodarenje otpadom

Država nakon više od dvije godine od donošenja Zakona o gospodarenju otpadom još uvijek nije donijela podzakonske akte nužne za njegovo provođenje. Zakon o gospodarenju otpadom primjenjuje se od zadnjeg dana srpnja 2021. godine, ali do danas nisu ostvareni sveobuhvatni učinci njegove primjene. Novi zakonski okvir donesen je, među ostalim, zbog usklađivanja s propisima na razini Europske unije, odnosno izmjenama i dopunama direktiva iz područja gospodarenja otpadom. Primjerice, do 2035. godine, količina komunalnog otpada odloženog na odlagališta otpada može biti najviše 10 posto mase ukupno proizvedenog komunalnog otpada. Do te ciljane godine, najmanje 65 posto mase komunalnog otpada mora se oporabiti recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu. Mi smo trenutno na 35 posto. Faktograf

27.02.2023. (18:00)

Jedno je jasno, ne ide nam planiranje

Gospodarenje otpadom kao potpuni podbačaj

Prema nedavno objavljenom nalazu Državne revizije, naše su županije i gradovi uglavnom potpuno podbacili u ispunjavanju planova o smanjenju komunalnog otpada koji stiže na odlagališta, odvajanju dijela otpada za ponovnu upotrebu i reciklažu, izgradnji centara za gospodarenje otpadom, zacrtanim postotcima prikupljanja biotpada i izgradnje reciklažnih dvorišta. Zagreb, utvrdila je Državna revizija, neće uspjeti ostvariti nacionalni plan smanjenja komunalnog otpada 2022. godine predanog na odlagališta u odnosu na 2015. godinu. U planu je, naime, bilo smanjene za pet posto. Iako je državni Plan gospodarenja otpadom predvidio da se udio miješanog komunalnog otpada u ukupno prikupljenom otpadu 2020. godine svede na 25 posto, u slučaju zagrebačke Čistoće taj je udio i dalje previsokih 64,5 posto. Još kad spomenemo da je do kraja 2020. godine u Hrvatskoj trebalo proraditi 11 regionalnih centara za gospodarenje otpadom, od kojih su proradila samo dva… Lupiga

08.03.2018. (19:30)

Hrpa problema

Europska komisija tužila Hrvatsku zbog gospodarenja otpadom

Europska komisija podnijela je Sudu EU-a dvije tužbe protiv Hrvatske, prvu zato što nije osigurala odgovarajuću razinu zaštite zdravlja ljudi i okoliša na lokaciji Crno brdo u Biljanama Donjim, a drugu jer nije provela neka od zajedničkih europskih pravila u zaštiti zračnog prometa. Otpadom je najkasnije do kraja 2015. trebalo početi gospodariti u skladu s propisima EU-a o otpadu, no iako se Hrvatska u nekoliko navrata obvezala riješiti to pitanje, na terenu nije zabilježen nikakav napredak. Novi list

14.03.2017. (15:12)

Ispadanje iz kruga...

Problem Hrvatskoj? – EU uveo kružnu ekonomiju u gospodarenju otpadom

Europski parlament je izglasao veliki paket zakona kojim uvodi princip kružne ekonomije u gospodarenje otpadom. Radi se o filozofiji da svaki resurs treba maksimalno iskoristiti prije nego ga se odbaci, primjer čega je recikliranje. Parlament je izglasao obvezujuće ciljeve za smanjenje odlaganja i recikliranje komunalnog otpada te propisuje odvojeno prikupljanje različitih vrsta otpada, što bi “moglo biti problem Hrvatskoj zbog niskih razina recikliranja i odgađanja donošenja plana gospodarenja otpadom” upozorila je hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan. Monitor

14.03.2017. (15:02)

Bruxelles uveo princip kružne ekonomije u gospodarenju otpadom, Hrvatska bi mogla imati problema

Europski parlament je izglasao veliki paket zakona kojim Europska unija uvodi princip kružne ekonomije u gospodarenje otpadom. Radi se o filozofiji da svaki resurs treba maksimalno iskoristiti prije nego ga se odbaci, primjer čega je recikliranje. Između ostalog, Parlament je izglasao ciljeve za smanjenje otpada u europskim morima od 30 posto do 2025. i 50 posto do 2030.

Parlament je izglasao obvezujuće ciljeve za smanjenje odlaganja i recikliranje komunalnog otpada te propisuje odvojeno prikupljanje različitih vrsta otpada. „Izglasane obveze bi mogle biti problem Hrvatskoj zbog niskih razina recikliranja i odgađanja donošenja plana gospodarenja otpadom” upozorila je Biljana Borzan, članica Odbora za okoliš, zdravstvo i sigurnost hrane Europskog parlamenta.

Hrvatska nije dovoljno bogata da smeće zakopava i spaljuje

„Ako Hrvatska želi biti uz bok naprednim i bogatim društvima poput skandinavskih zemalja, uvođenje principa kružne ekonomije je nužno. Otpad nije smeće već metal, staklo, papir i drugi vrijedni i ograničeni resursi. Hrvatska nije dovoljno bogata da i dalje spaljuje i zakopava novac na način na koji se to do sada radilo” kazala je Borzan.

U 2014. godini više od 55 posto otpada u Europi završilo je na odlagalištima i u spalionicama, stvarajući toksične i za okoliš štetne plinove, zagađujući slatke i slane vode i uništavajući vrijedne resurse. Zadržavanje resursa iz otpada u upotrebi i smanjenje proizvodnje otpada kroz manju potrošnju, pametniji dizajn i prevenciju stvorit će tisuće radnih mjesta i smanjiti zagađenje. Prema procjenama, prelazak na kružnu ekonomiju stvorit će novih 870 tisuća radnih mjesta diljem EU i spriječiti ispuštanje gotovo petsto milijuna tona ugljičnih plinova do 2030.

Prvi put definirano bacanje i postupanje s hranom

Izglasani paket zakona po prvi put na europskoj razini uvodi definiciju bacanja i hijerarhiju postupanja s hranom. EU trenutno raspolaže samo s procjenama koliko se hrane baca jer svaka država ima svoj način mjerenja i izvještavanja.

„Kao izvjestiteljica za bacanje i sigurnost hrane posebno pozdravljam donošenje pravne definicije bacanja hrane koja će omogućiti precizno mjerenje koliko hrane baca svaka pojedina država članica. Tražimo da se bacanje hrane smanji za 30 posto do 2025. i 50 posto do 2030., no to se ne može kontrolirati dok nemamo točne podatke koliko se trenutno baca. Vrijeme je da Unija pokaže kako može rješavati ovaj veliki ekonomski, ekološki i moralni problem“, kazala je Borzan.

Prema procjenama, više od 20 posto hrane proizvedene u Europskoj uniji se baci ili ne iskoristi, uz štetu od 143 milijarde eura godišnje. U isto vrijeme, prema podacima Eurostata 55 milijuna građana Unije si ne može priuštiti kvalitetan obrok barem svaki drugi dan.

30.12.2016. (21:18)

Tko se boji EK još

Vlada nema plan gospodarenja otpadom – prijete penali od 10-ak tisuća eura dnevno

Unatoč najavama, na zadnjoj ovogodišnjoj sjednici Vlade nije prihvaćen Plan gospodarenja otpadom 2016.- 2022., a zbog čega bi Europska komisija Hrvatskoj mogla nametnuti plaćanje visokih penala. Ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović ne vidi razlog za paniku. No ako Ministarstvo ne ispregovara produljenje roka, izgledni su penali koji se kreću oko nekoliko desetaka tisuća eura dnevno. Poslovni

26.11.2016. (11:52)

Lex Holding

Zagrepčani godinu dana nezakonito plaćali odvoz smeća

“Holding u svojim računima zadužuje sa 50 litara po korisniku, odnosno po vlasniku nekretnine, neovisno o tome živi li u stanu jedna ili pet osoba. Kad to pomnožite na godišnjoj razini, dobijete višestruko veću količinu otpada nego što se stvarno odveze na Jakuševac”, kaže Zagrepčanin koji je na Visokom upravnom sudu tužio Zagrebački holding i dobio presudu, koja sada vrijedi za sve građane Zagreba [video_icon]. Naime, odvoz smeća može se naplaćivati prema stvarno odvezenoj ili preuzetoj količini otpada, a ne prema zaduženom volumenu, što znači i da se odvoz smeća ne može naplaćivati objektima u kojima nitko ne živi, kako je to Holding dosad radio. RTL vijesti