Jučer prikazano na HRT-u. “Priroda je dobra, međutim ne pomaže, stablo ne pomaže. O stablo se možeš objesiti.”
Novo istraživanje Sveučilišta u Sydneyju na 10.000 pacijenata otkriva da je oko 25 posto slučajeva depresije povezano s poremećajem cirkadijalnog ritma. Ovaj “cirkadijalni podtip” karakterizira kasno odlaženje na spavanje, produljen san i kroničan umor. Pacijenti obično obolijevaju ranije, imaju izraženije simptome, veći rizik od suicidalnih misli, te češće pate od ADHD-a i kardiovaskularnih bolesti. Znanstvenici napominju da klasični antidepresivi u ovim slučajevima možda nisu najučinkovitiji te predlažu terapije usmjerene na regulaciju biološkog sata, poput melatonina i terapije svjetlom. Index
Znanstvenici sa Sveučilišta u Kaliforniji pozivaju na šira istraživanja veze između brze hrane i depresije nakon što je dvadeset pacijenata izvijestilo o ublažavanju simptoma. Nakon što su unos ultraprerađene hrane smanjili za više od 85 posto, sudionici su zabilježili značajna poboljšanja u raspoloženju. Istraživanje objavljeno u časopisu JAMA Psychiatry sugerira da brza hrana negativno utječe na crijeva i mozak. Iako ovi preliminarni rezultati potvrđuju izvedivost daljnjih testova, stručnjaci naglašavaju potrebu za opsežnijim studijama koje će obuhvatiti utjecaj makronutrijenata, aditiva i cjelokupnog zdravlja probavnog sustava na mentalno zdravlje. HRT
Za razliku od konvencionalnih antidepresiva koji primarno djeluju na hipokampus i okcipitalni režanj, akupunktura aktivira regije zadužene za regulaciju emocija i sustav nagrađivanja (desni cingularni korteks, desni kaudatus i lijevu amigdalu). Iako je većina ispitanika akupunkturu koristila uz lijekove, metoda se pokazala iznimno učinkovitom u smanjenju anhedonije i emocionalne disregulacije. Budući da djeluje drugačijim neuronskim putevima od farmakoterapije, predstavlja dragocjenu komplementarnu opciju za pacijente otporne na standardne antidepresive. Index
Tekst DW-a donosi osobnu priču o suočavanju s “visokofunkcionalnom depresijom” – stanjem koje službeno ne postoji u klasifikaciji ICD-10, ali savršeno opisuje ljude koji, umjesto potpunog klonuća, na patnju reagiraju pretjeranom produktivnošću i jurenjem kroz obveze. Dok okolina takvo ponašanje hvali, ono služi kao bijeg od mučnih osjećaja i tišine. Stručnjaci upozoravaju da ovaj oblik nije ništa blaži ni manje opasan od tipične depresije, a liječenje se često fokusira na pacijentima najteži dio terapije: učenje kako stati, izdržati mir i strukturirano ne raditi ništa.
Znanstvenici sa Sveučilišta McGill identificirali su konkretne promjene u ekscitacijskim neuronima i mikrogliji (imunološkim stanicama) kod osoba s depresijom. Analizom tkiva 100 osoba, utvrđeno je da ovi stanični poremećaji izravno utječu na regulaciju raspoloženja, odgovor na stres i upalne procese u mozgu. Za razliku od dosadašnjih istraživanja koja su promatrala šire regije mozga, ovaj precizni biološki uvid omogućuje razvoj ciljanijih terapija. Iako su potrebna dodatna istraživanja, otkriće predstavlja važan korak prema razumijevanju mehanizama poremećaja koji pogađa više od 264 milijuna ljudi diljem svijeta. 24 sata
Blagdani mogu biti emocionalno ispunjavajući, ali i stresni zbog troškova i organizacije, što kod mnogih izaziva depresiju. Nakon praznika, kad euforija nestane, dolazi osjećaj tuge i ispraznosti. Psihoterapeutkinja Polona Bencun Gumzej objašnjava za HRT da ljudi balansiraju između ekonomske iscrpljenosti i emocionalnog ispunjenja te da razočaranje planovima pojačava loše osjećaje. S obzirom da se ne radi o dijagnozi, pomoć je dostupna i besplatna: boravak na zraku, u prirodi i u društvu značajno poboljšava raspoloženje i pomaže prevladati postblagdanski blues.
Novo istraživanje pokazuje da kronični stres može oštetiti crijevnu barijeru, što omogućuje bakterijama i toksinima da uđu u krvotok i potaknu upale u tijelu. Te upale mogu pogoršati ili čak potaknuti depresiju. Znanstvenici su otkrili da protein reelin pomaže u obnovi crijevne sluznice i stabilnosti crijeva, ali ga kod depresije i stresa ima manje. U pokusima na životinjama, jedna injekcija reelina popravila je stanje crijeva i ublažila simptome depresije, što upućuje na snažnu vezu između crijevne flore i mentalnog zdravlja. Sci Tech Daily
Voditelj Nu2 već drugu sezonu sa svojim gostima vodi razgovore o mentalnom zdravlju i srodnim temama umjesto o politici i aktualnim zbivanjima i već je napisao drugu knjigu u kojoj opisuje svoja iskustva s izazovima mentalnog zdravlja. F32 dolazi nakon Depre: Teško je donositi zaključke samo na primjeru vlastite kože, ali uz rizik da budem površan mogu reći da je u pogledu odnosa prema mentalnim bolestima društvo ipak bolje, solidarnije, tolerantnije nego što je to bilo prije 15, 20 godina. Stanje nije idealno i nikada neće ni biti, ali ljudi sve više znaju o mentalnim bolestima i samim time stigma je manja nego u prošlosti. Ljudi su prestrašeni, usamljeni, često uvjereni da su jedini koji se tako osjećaju. Najviše ih plaši to da će ih drugi smatrati slabima, neuračunljivima ili “problematičnima”. A najviše im olakša upravo trenutak u kojem shvate da nisu sami, kad čuju tuđe priče ili kad prvi put izgovore svoju. Aleksandar Stanković za tportal
Žalovanje je prirodan proces suočavanja s gubitkom, ali prelazak u patološku tugu može ometati svakodnevni život. Psihoterapeut Matija Vojvodić ističe da je važno proći kroz žalovanje kako bismo emocionalno ozdravili. Trajanje i intenzitet žalovanja razlikuju se među ljudima, a kad ometa osnovne funkcije, riječ je o kompliciranoj tuzi koja zahtijeva stručnu pomoć. Psihijatar Porin Makarić upozorava da normalna tuga nije bolest, no u novim medicinskim klasifikacijama patološko žalovanje prepoznaje se kao zaseban entitet, čime se olakšava prepoznavanje i liječenje. HRT
Britanski znanstvenici su objavili da su ljudi koji su imali neku vrstu terapije, putem tjednog telefonskog poziva tijekom osam tjedana, pokazali poboljšanja u mentalnom zdravlju. Koristili su standardizirane testove za mjerenje razine depresije, anksioznosti i usamljenosti kod ljudi koji su sudjelovali u studiji. Razina depresije značajno je pala u skupini koja je primala terapiju u usporedbi s grupom koja nije. Znanstvenici su također otkrili da su oni koji su primili psihološku podršku bili manje skloni prijaviti ’emocionalnu usamljenost’. Ali, nije bilo dokaza o razlici u ‘društvenoj usamljenosti’. Klikaj