Vresnik: Kad siromašni prestanu trošiti, počinje siromašenje bogatih - Monitor.hr
18.07.2016. (17:57)

Kad siromašni prestanu financirati bogate

Vresnik: Kad siromašni prestanu trošiti, počinje siromašenje bogatih

“Produljeno razdoblje stagnirajućih ili padajućih osobnih prihoda moglo bi imati dalekosežne posljedice na ekonomski rast, pa onda i na javne prihode država. Kao rezultat može se očekivati socijalno i političko nezadovoljstvo, osjećaj odsječenosti od globalne ekonomije, kao i neprijateljski sentiment prema globalnom ekonomskom sustavu. Domaćinstva s niskim ili srednjim prihodima u pravilu ne štede. Siromašni troše veći dio svojih plaća nego bogatiji. Kada se njima smanjuje mogućnost trošenja, pad potražnje je neizbježna posljedica”, piše Viktor Vresnik. Jutarnji


Slične vijesti

09.03.2021. (12:30)

Znaj pa vladaj!

Viktor Vresnik: Tomašević si ne smije dopustiti da nema pojma o Bandićevom trošenju

Kolumnist Jutarnjeg vidi Tomislava Tomaševića kao najjačeg kandidata za gradonačelnika Zagreba, ali smatra da mladi političar previše toga ne zna: “Prvo ćemo utvrditi koliki je točno dug Grada Zagreba, službeni podaci ne postoje, kaže Tomašević. Nije li, međutim, upravo on posljednjih godina bio jedan od najaktivnijih gradskih vijećnika? Smije li si dopustiti luksuz izjave da nema pojma o Bandićevu trošenju? U sljedećoj rečenici, međutim, Tomašević kaže da je u Gradu i ‘puno skrivenih dugovanja kroz različite ugovore’. Kako to zna ako ne zna razmjere duga? Uvjereni smo da se godišnje u Gradu Zagrebu može uštedjeti oko 300 milijuna kuna i još toliko u Holdingu, kaže Tomašević. Opet, ako ne zna visinu gradskih troškova, kako je izračunao potencijal uštede?”.

16.12.2020. (12:12)

Od stoljeća sedmog

Vresnik: Hrvati 2021. dočekuju kao batleri i konobari

Sjetio sam se članka britansko-američkog povjesničara, a svojedobno i znanstvenog superstara, Nialla Fergusona koji je prije deset godina (znači, prije referenduma o Brexitu) u Wall Street Journalu objavio svoju “postapokaliptičnu” viziju Sjedinjenih Europskih Država 2021. Dobro je što je, iako izmijenjena i politički čvršća, ipak preživjela ideja europskog zajedništva. Loše je što su Hrvati i tu, fiktivnu, budućnost dočekali kao batleri i konobari – piše Viktor Vresnik.

02.11.2020. (18:00)

Hoće li brojevi lagati ili ipak nikad ne lažu?

Da nije bilo korone, Trump bi bio izvjestan pobjednik izbora. Ove brojke otkrivaju zašto

Trumpu je danas najteži teret recesija koju je donijela pandemija, a koja je, a tu je statistika jasna, na značajan dio nebjelačkog stanovništva utjecala teže nego na, također teško pogođenu, bjelačku populaciju. Između siječnja i travnja, stopa nezaposlenosti bijelih Amerikanaca porasla je s tri na četrnaest posto; za Afroamerikance i Latinoamerikance, čije su prijašnje stope nezaposlenosti bile šest, odnosno pet posto, brojke su porasle na šesnaest i gotovo devetnaest posto. Na izborima 2015. Trump je najveći broj glasača pronašao u osiromašenom sloju bijelaca iz srednje klase. Sada, a to se već pokazalo na prijašnjem roku, na birališta masovno izlaze i Afro i Hispanoamerikanci. Piše Viktor Vresnik za Jutarnji list

05.10.2020. (01:00)

Banka uvijek dobiva

Promjene u svijetu biznisa: je li ovo definitivni kraj ere financijskih predatora?

Banke su, barem neke od njih, iako oklijevajući, pod pritiskom nužnosti prilagodbe prihvatile bitcoin i tehnologiju Blockchaina. Ali nije u tome bit promjene. Ideja bitcoina, pa i većine drugih pionirskih digitalnih valuta, bila je da se novac, kao materijalna imovina, otme kontroli prvo država i njihovih centralnih banaka, a onda i gramzljivoj bankarskoj zajednici. Taj početni naivni entuzijazam brzo se istopio kroz nove modele gramzljivosti. Ali sve to bilo je dovoljno da bankari, oni pametniji, nauče da se približava vrijeme velike promjene. Kada dođe do velike smjene, oni će već znati kome treba ponuditi uslugu. Piše Viktor Vresnik za Jutarnji list

 

20.09.2020. (00:00)

Once You Start Down The Bright Path, Forever Will It Dominate Your Destiny

Zašto je Murdochov sin prešao na svijetlu stranu i svrstan među vodećih 25 ljudi koji svijet čine boljim

James Murdoch, mlađi sin medijskog magnata Ruperta Murdocha, rođen u bogatstvu, donedavni favorit za nasljednika Murdochova imperija poslao je kratko pismo ostavke 31. srpnja: “Odlazim zbog neslaganja s nekim od sadržaja objavljenih na news-kanalima u vlasništvu kompanije, kao i zbog neslaganja s nekim drugim strateškim odlukama. Iskreno, James R. Murdoch.” Kompaniju u vlasništvu obitelji optužuje za nemaran odnos prema okolišu i pogrešno medijsko tretiranje problema globalnog zagrijavanja, podržavanje suludih poteza predsjednika Trumpa, kao i interpretaciju vijesti o pojavi novog virusa. O preobraćenju odmetnutog sina piše Viktor Vresnik za Jutarnji. Ovdje je Wiredovih 25 People Who Are Making Things Better

28.07.2020. (21:00)

Mali kolač, puno gladnih usta

Vresnik: Naš europski novac ili zavjera elite protiv građana

A da se ne zavaravamo dobrim vijestima iz Bruxellesa, sav novac koji će nam ove i tijekom sljedećih godina, budemo li ga znali povući, stići iz zajedničke blagajne Europske unije namijenjen je tome da Hrvatska napokon postane normalna država, a da pritom građani kroz taj nužan i predugo odlagan proces transformacije zastarjelih institucija prođu s najmanje moguće štete. Propustimo li zaigrati tu, strogo namjensku igru i opušteno prionemo trošku, najavljene Plenkovićeve milijarde eura mogle bi završiti poput Milanovićevih i Grčićevih, nepovučene. Komentira Viktor Vresnik za Jutarnji list

09.05.2019. (22:30)

Model mora u penziju

Viktor Vresnik: Rješenje problema povlaštenih mirovina – ukidanje

Novac za povlaštene mirovine isplaćuje se iz blagajne mirovinskog sustava, točnije iz prvog stupa tog sustava koji se temelji na generacijskoj solidarnosti, a kojem svake godine nedostaje 17 milijardi kuna, što se nadoknađuje iz proračun. Jedino pravedno rješenje jest ukidanje svih povlaštenih mirovina koje se temelje na “posebnim zaslugama”. Zadržati treba samo povlastice kojima se krati obavezni radni vijek zaposlenih čiji je rad vezan uz povećani zdravstveni rizik – piše Viktor Vresnik u Jutarnjem.

26.03.2019. (12:30)

Ulog nije smeće

Vresnik: Što S&P-ov BBB- znači za život i rad u Hrvatskoj

Povratak u investicijsku zonu nakon šest godina boravka u financijskom “smeću” signal je da se ipak nešto pozitivno događa, ali daleko smo od točke na kojoj možemo biti zadovoljni – piše Viktor Vresnik nakon što je agencija S&P hrvatski kreditni rejting digla sa “smeće” na investicijsku zonu. Kolumnist Jutarnjeg smatra da ne smijemo očekivati investicije izvana – “danas hrvatska investitorska klasa svoj novi novac ulaže izvan hrvatskih granica. Oni uspješniji okrenuti su prema EU, oni skloniji riziku prema pasivnijim područjima bivše države. Dok oni ne pokažu da se njihov novac sigurno i brzo okreće kod kuće, teško da možemo očekivati značajniju ulogu inozemnih investitora”.

19.03.2019. (16:30)

Zidani post

Vresnik: Je li zaista ekonomski rast isto što i neofašizam?

Viktor Vresnik u Jutarnjem komentira grafit “Ekonomski rast – Neofašizam” koji se pojavio u Zagrebu: “Izjednačavati ekonomski rast s neofašizmom znači biti na pogrešnom putu. Rast sam po sebi nije ni dobar ni loš. Pitanje je koristi li taj rast većini građana ili samo malom broju povlaštenih. S druge strane, pad vrijednosti ekonomije nije dobar ni za koga, potiče nezadovoljstvo, stvara društvene napetosti i vodi prema krahu društvenog sustava i često završava u totalitarizmu”.

26.02.2019. (09:30)

Ima nade, ali nema ljudi

Kako se Hrvatska priprema za svijet nakon demokracije

Viktor Vresnik u Jutarnjem analizira hrvatske alternative SDP-u i HDZ-u:
Živi zid – premladi da pobjegnu, premalo profesionalno osposobljeni za vođenje politike
Most – politički nepismeni
Pametno – “populizam za elitu”
Start – stranka majstorice populizma
Mislav Kolakušić – sama činjenica da ponekad sudi u predmetima o kojima ima javno deklariran negativan stav, minira njegovu aktivističku, ali i sudačku poziciju
Ivan Lovrinović – pokušao biti guverner HNB-a, zagrebački gradonačelnik i premijer. Srećom neuspješno